1Quẽna ado bajiro yʉare gotimasiorũtuacami Jesús: —“Yʉre ajiquejeroma” yigʉ, adire mʉare gotiaja yʉ:
2Dios ocare mani buerũgũrivijʉ mʉa ñarore mʉare bucõarʉarãma ĩna. To bajiro yicõari mʉare sĩarãne, “Dios ĩ bojasere bajiro ãnoare ĩre sĩabosaja mani”, yitʉoĩaboarʉarãma ĩna.
3To bajiro ĩna yijama, yʉre quẽne, yʉ jacʉre quẽne masimena ñari, yirʉarãma ĩna.
4“‘“To bajiro masune bajirʉaroja ti” yiquĩda ĩ Jesús’ yitʉoĩamasirãjaro ĩna” yigʉ, mʉare gotiaja yʉ. Rẽmojʉre mʉare gotisʉogʉ, mʉare gotibeticajʉ yʉ maji, “Ĩna rãca ñarʉcʉja yʉ maji” yigʉ ñari.
5Yʉre cõacacʉ tʉjʉ vagʉagʉ yaja yʉ yuja. To yʉ bajiboajaquẽne, “¿Nojʉ vagʉagʉ yati mʉ?”, yʉre yisẽniĩabeaja mʉa.
6Sẽniĩamenane, mʉare yʉ yigotiserene tʉoĩasʉtiritiaja mʉa.
7To bajiri, riojo mʉare gotiaja yʉ. Yʉ vacoajama, mʉare quẽnarʉaroja. Yʉ vabetijama, mʉare ejarẽmorocʉ, Esp'iritu Santo mʉa rãca ñagʉ̃ vadibetibogʉmi. Yʉ vajama, ĩre cõarʉcʉja yʉ.
8Esp'iritu Santo ĩ vadijama, ĩ ejarẽmose rãca, “Riojo manire yiyumi Dios. Rojose yirã ñaja mani”, yimasirʉarãma masa. Ĩ ejarẽmose rãca quẽnase masune yirere masirʉarãma ĩna. Gajeye quẽne, ĩ ejarẽmose rãca ado bajiro tʉoĩamasirʉarãma masa: “Diore mani cʉdibeti vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ manire cõarʉcʉmi Dios”, yimasirʉarãma.
9Yʉre ĩna ajitirʉ̃nʉbeti vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna varotire Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca masirʉarãma.
10Yʉ jacʉ ĩ ñarojʉre yʉ varoti ti ñajare, yʉre ĩabetirʉarãja mʉa. Yʉ jacʉ tʉ ñacõari, yʉ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca, “Quẽnaro riojo yigʉ ñañumi”, yimasirʉarãja mʉa.
11“Masare rojose yirotigʉre vãtia ʉjʉre rojorojʉ, rojose tãmʉoato” yigʉ, ĩre yʉ cõarotire Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca masirʉarãja mʉa.
12To bajiro yigajanocõari, ado bajiro yʉare yigotimasiocami Jesús: —Jairo mʉare yʉ gotiroti ñaboaja ti. To ti bajiboajaquẽne yucʉne mʉare yʉ gotijeocõajama, ajimasimenaja mʉa maji.
13Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo mʉa tʉ ejacõari, ĩ ejarẽmose rãca riojo masu ajimasijeorʉarãja mʉa. Ĩ sĩgʉ̃ ĩ ejarẽmose rĩne bajibetirʉaroja. Yʉ jacʉ ĩ rotise rãca ejarẽmorʉcʉmi. To yicõari, “Ado bajiro bajirʉaroja” ĩ yise rãca ajimasirʉarãja.
14To yicõari, mʉa rãca yʉ yiñarũgũcatire mʉa ajimasirotire mʉare ejarẽmorʉcʉmi Esp'iritu Santo, “‘Jesús, quẽnamasugʉ̃ ñaami’ ĩre yirʉ̃cʉbʉoato ĩna” yigʉ.
15Ñajedirone yʉ jacʉ yʉre ĩ rotirore bajirone mʉare gotiaja yʉ quẽne. To bajiri, “Mʉa rãca yʉ yiadicatire mʉare gotimasiorʉcʉmi Esp'iritu Santo”, mʉare yibʉ yʉ —yʉare yicami Jesús.
16To yigʉne, quẽna ado bajiro goticami Jesús: —Yucʉne yʉ jacʉ tʉjʉ vagʉagʉ yaja yʉ. To bajiri yʉre ĩabetirʉarãja mʉa. To bajiboarine quẽna yoaro mene yʉre ĩacõarʉarãja mʉa —ĩ buerãre yʉare yicami Jesús.
17To bajiro ĩ yisere ajicõari, sĩgʉ̃ri ĩ buerã, ado bajiro gãmerã yisẽniĩacajʉ yʉa: —¿No yire ũnire yigʉ yati ĩ? —gãmerã yicajʉ yʉa. —“Yʉ jacʉ tʉjʉ vagʉagʉ yaja yʉ. To bajiri yʉre ĩabetirʉarãja mʉa. To bajiboarine quẽna yoato mene yʉre ĩacõarʉarãja mʉa”, manire yami —gãmerã yicajʉ yʉa.
18—“Yoato mene yʉre ĩarʉarãja” manire ĩ yijama, ¿no bajiro bajirʉ yati? “Tire yigʉ yami”, yiajimasibeaja mani —gãmerã yicajʉ yʉa.
19To yʉa yiñarone, “Yʉre sẽniĩarʉama ĩna”, yimasicõacami Jesújʉama. To bajiri ado bajiro yʉare yicami: —“Yoaro mene yʉre ĩabetiroana yaja mʉa. To bajiboarine quẽna yoato mene yʉre ĩacoarʉarãja mʉa”, mʉare yibʉ yʉ. To bajiro yʉ yiserene, ¿mʉa masune gãmerã sẽniĩati mʉa?
20Riojo ñamasusere mʉare gotiaja yʉ. Tʉoĩasʉtiritirã ñari, otirʉarãja mʉa. Diore ajimenama, variquẽnarʉarãma ĩna. Mʉama, tʉoĩasʉtiritirã ñaboarine yoaro mene quẽna variquẽnacoarʉarãja mʉa.
21Adire bajiro bajirʉaroja ti: Sĩgõ rõmio, macʉ cʉtigoago, tʉoĩasʉtiritigomo so, “Josari tãmʉorʉocoja” yigo. So macʉ cʉtiro berojʉma, tire tʉoĩasʉtiritibecone, variquẽna masiriocõagõmo so.
22Tire bajirone mʉa quẽne yucʉrema tʉoĩasʉtiritiaja mʉa. To bajiboarine quẽna mʉare ĩagʉ̃ vadirʉcʉja yʉ. Yʉre ĩacõari, bʉto variquẽnarʉarãja mʉa quẽna. To bajiro mʉa variquẽnasere gãji, “Variquẽnabeticõaña mʉa”, yibetirʉcʉmi.
23Tirʉ̃mʉ ti ejarone yuja, ñiejʉare yʉre sẽniĩabetirʉarãja mʉa yuja. Jẽre masicõarʉarãja mʉa. Riojo ñamasusere mʉare gotiaja yʉ: “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami” yʉre yiajitirʉ̃nʉrã ñari, yʉ jacʉre mʉa sẽnijama, mʉa sẽniro cõrone mʉare ĩsirʉcʉmi.
24“Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa”, yisẽnibeticajʉ mʉa maji, yʉ jacʉre. Ado beroma yuja, “Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa”, yisẽnirũgũña mʉa. To bajiro mʉa yijama, mʉare ĩsirʉcʉmi yʉ jacʉ, “Quẽnaro variquẽnato ĩna” yigʉ —yʉare yicami Jesús.
25Gajeye quẽna ado bajiro yʉare yigoticami Jesús: —Mʉare yʉ gotijama, gotimasiore rãca mʉare goticoadicajʉ yʉ maji. Bero mʉare yʉ gotijama, gotimasiore rãca me mʉare gotirʉcʉja yʉ. To bajiro yʉ jacʉ yere mʉare yʉ gotijare, quẽnaro ajimasirʉarãja mʉa.
26Yʉ jacʉ tʉjʉ yʉ tudiejato berone, “Yʉare sẽnibosaya mʉ”, yʉre yibetirʉarãja mʉa. Mʉa masune, yʉ jacʉre güimenane, “Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa”, ĩre yisẽnirũgũrʉarãja mʉa.
27Mʉare maiami yʉ jacʉ, yʉre mʉa maijare. “Dios ĩ cõar'i ñaami” mʉa yiajitirʉ̃nʉjare, mʉare maiami ĩ.
28Yʉ jacʉ tʉ ñar'i, adi macarʉcʉrojʉre vadicajʉ yʉ. To bajiri adi macarʉcʉroanare vaveocoarʉcʉja yʉ, quẽna yʉ jacʉ tʉ tudiacʉ —yʉare yicami Jesús, ĩ buerãre.
29To bajiro ĩ yisere ajicõari ĩre cʉdicajʉ yʉa yuja: —Yucʉrema gotimasiore rãca me, mʉ gotisere quẽnaro ajimasiaja yʉa yuja.
30“Ñajediro masigʉ̃ ñaja mʉ”, yiĩamasiaja yʉa yuja. Mʉre yʉa sẽniĩaroto rĩjorojʉne jẽre yʉa sẽniĩarotire masicõaja mʉ. To bajiri, “Dios tʉ vadir'i ñaja mʉ”, mʉre yiajitirʉ̃nʉaja yʉa yuja —Jesúre ĩre yicajʉ yʉa.
31To bajiro yʉa yijare, ado bajiro yʉare cʉdicami Jesús: —¿Socarã mene, “Quẽnaro mʉre ajitirʉ̃nʉaja yʉa”, yʉre yati mʉa?
32Riojo mʉare gotiaja yʉ: Yucʉne yʉre cãmotadijedicoarʉarãja mʉa. To bajiro mʉa bajiboajaquẽne, sĩgʉ̃ne ñabetirʉcʉja yʉ. Yʉ rãcane ñacõa ñarʉcʉmi yʉ jacʉ.
33Ti jediro mʉare gotiaja yʉ, “Yʉre ajitirʉ̃nʉcõari, quẽnaro ñacõarʉarãja mʉa” yigʉ. Adi macarʉcʉroana, Diore ajimena, rojose mʉare ĩna yijare, rojose tãmʉorʉarãja mʉa. To bajiboarine, tʉoĩatĩmama: Masa rojose yʉre ĩna yiboajaquẽne, rojose yibeticõari, Dios ĩ bojasejʉare yicoadicajʉ yʉ. To bajiri, mʉa quẽne yʉre bajirone yimasirʉarãja mʉa —yʉare yicami Jesús, ĩ buerãre.