Text copied!
CopyCompare
Dios oca gotirituti - San Marcos

San Marcos 7

Help us?
Click on verse(s) to share them!
1Fariseo masa, to yicõari, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne ejayujarã ĩna, Jesús tʉjʉ. Jerusalénjʉ vadiriarã ñañujarã.
2Jesús tʉ ejacõari, ĩ buerimasa sĩgʉ̃ri, ĩna baroto rĩjoro, ĩna ñicʉa ĩna ãmorire ĩna coemasiriarore bajiro ĩna coebetire ĩañujarã ĩna.
3Jud'io masa ñajediro, ĩna ñicʉa ye quẽnaro ajirʉ̃cʉbʉorã ñañujarã ĩna. To bajirã ñari, ĩna ñicʉa ĩna yimasiriarore bajiro ãmori coecõari rĩne, bayujarã ĩna. Masa, bare vaja yirã ĩna rẽjarojʉ vaja yirã variarã, tudiejacõari, ĩna ñicʉa ĩna ãmorire ĩna coemasiriarore bajiro yirã, ĩna ãmorire coecõasʉori rĩne, barũgũñujarã ĩna. To yicõari, idiriabajari, oco cũria sotʉri, no bojase sotʉri quẽne coeyujarã. Bare barã rujiriajʉrire quẽne to bajiro yiyujarã ĩna, jud'io masa.
5Tire bʉto ajirʉ̃cʉbʉorã ñari, fariseo masa, to yicõari, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne, ado bajiro Jesúre sẽniĩañujarã ĩna: —¿No yirã mani ñicʉa ĩna yimasiriarore bajiro yibeati mʉ buerimasa? Ĩna baroto rĩjoro, mani ñicʉa ĩna ãmori coemasiriarore bajiro coebeama —ĩre yiyujarã ĩna, fariseo masa, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne.
6To bajiro ĩna yijare, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús: —“Quẽnaro yirã ñaja yʉa” yiboarine, rojorã ñaja mʉa. Diore gotirẽtobosarimasʉ, Isa'ias ñamasir'i, mʉa bajirotire quẽnaro tʉoĩacõari, ado bajiro ucamasiñuju: “Ĩna oca masune yirã, quẽnaro yʉre yirʉ̃cʉbʉoama ĩna. To bajiro yirã ñaboarine, yʉ bojarore bajiro tʉoĩabeama.
7Yʉ yere buecõari, ĩna masu ĩna tʉoĩasere gotimasioama. Tirene, ‘Dios ĩ rotise ñaja’ yiboama. To bajiri yʉre ĩna rʉ̃cʉbʉoboase vaja, ñie vaja bʉjamenama ĩna”, yiucamasiñuju Isa'ias, Diore gotirẽtobosagʉ —ĩnare yigotiyuju Jesús.
8To yicõari, quẽna ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús: —Dios ĩ rotisejʉare ajitirʉ̃nʉmenane, mani ñicʉa ocajʉare quẽnaro ajitirʉ̃nʉaja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
9To yicõari, quẽna ado bajiro ĩnare gotirẽmoñuju Jesús: —Mani ñicʉa yejʉare ajirʉ̃cʉbʉorã, Dios ĩ rotimasirejʉare cʉdibeaja mʉa.
10Dios ĩ roticũmasirere Moisés ĩ ucamasire ado bajiro gotiaja: “Mʉ jacʉre, mʉ jacore quẽnaro rʉ̃cʉbʉoya”. To yicõari, gaje vãme ado bajiro yaja: “No bojagʉ ĩ jacʉre, ĩ jacore, ‘Rojose tãmʉoʉcarʉarãja mʉa’ ĩnare ĩ yijama, ĩre sĩaroti ñaja”, yigotiaja Moisére Dios ĩ roticũmasire.
11Mʉajʉama, ado bajirojʉa rotiaja mʉa: “Ĩ ye rãca ĩ jacʉare ĩ ejarẽmobetijama, quẽnacõaja. ‘Yʉ gajeyeũni, yʉ cʉose Diore yʉ ĩsiroti rĩne ñaja. To bajiri mʉare ejarẽmomasibeaja yʉ’ yicõari, ĩ jacʉare ĩ ejarẽmobetijama, quẽnacõaja”, yirotiaja mʉa.
13To yicõari, gajeye jairo ti ũnire bajiro mʉa yirotise ñaja. To bajiro yirotirã, “Dios manire ĩ roticũmasirere cʉdibeticõato” yirãre bajiro yaja mʉa. To yicõari, “Mani ñicʉa ĩna rotimasirejʉare ñamasuse ñaja” mʉa yitʉoĩajama, “Ñie vaja maja Dios ĩ rotimasire” yirã yaja mʉa —fariseo masare, to yicõari, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasare yiyuju Jesús.
14To bajiro ĩnare yigotigajanocõari, masare jirẽocõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús: —Ñajediro quẽnaro ajiya, yʉ gotimasiosere. Tire ajicõari, “To bajiro manire yigotigʉ yami”, yiajimasiña mʉa: Mani ñicʉa, “Mani basãse sʉorine ñaja Dios ĩ ĩavariquẽnabeti, ĩre mani yirʉ̃cʉbʉose ĩ bojabeti”, yitʉoĩamasiboayuma. To bajiro me bajiaja. Rojose tʉoĩacõari, mʉa ñagõse sʉorine bajiaja, Dios ĩ ĩavariquẽnabeti, ĩre mʉa yirʉ̃cʉbʉosere ĩ bojabetima —masare yiyuju Jesús.
17To bajiro ĩnare yigotigajano, masa jãjarã vatoajʉ ñar'i, vacoasuju Jesús, ĩ buerimasa rãca. Vijʉ sãjaejacõari, ado bajiro ĩre sẽniĩañujarã ĩ buerimasa: —Jẽjʉ mʉ gotimasiosere quẽnaro yʉare gotirẽtobuya —Jesúre yiyujarã ĩna.
18To ĩna yisere ajicõari, —¿Ajimasibeati mʉa quẽne? —yiyuju ĩ. —Mʉa basãse mʉa gʉdajoajʉ vatoja ti. Tijʉ bero, rẽtobudiroja ti. To bajiri, mʉa ʉsʉrijʉrema rojose yimasibeaja ti —ĩnare yiyuju Jesús. To bajiro ĩ yijama, “Ñajediro bare mani baboajaquẽne, Dios ĩ bojabetire yirã me yirãja mani” yigʉ yiyuju.
20To yicõari, ado bajiro ĩnare gotirẽmoñuju Jesús: —Dios ĩ ĩajama, masa rojose ĩna tʉoĩasejʉa ñaja rojosema.
21Masa, rojose ĩna tʉoĩajama, ado bajiro yirãma: Juarudirãma. Gãjerãre sĩarãma. Manajo cʉtirã, manajʉ cʉtirã quẽne, gãjerã rãca ajeriarã cʉtirãma.
22Gajeyeũnire gãjerã yere ʉorãma. Socajairãma. Bojoneose ti ñaboajaquẽne, tire yicõarãma. Gãjerãre, “Yʉ rẽtobʉsaro quẽnaro ñaama”, yiĩajũnisinirãma. Gãjerã ajiro rĩjorojʉa socarãne, “Ado bajise rojose yima”, yigotirãma. “Ñamasurã ñaja yʉama”, yitʉoĩarãma. Riojo tʉoĩamasimenama. Dios yere rʉ̃cʉbʉomenama.
23Adi rojose jediro yirãma masa, rojose ĩna tʉoĩajama —ĩnare yiyuju Jesús.

24To ñar'i, vacoasuju Jesús. Vacõari, Tiro vãme cʉti maca tʉjʉ ejayuju. To ejacõari yayioro vijʉre sãjarʉaboayuju. To bajiboarine yayioro sãjamasibesuju.
25To bajiri Jesús ĩ ejare queti ajicõari, sĩgõ rõmio ĩ tʉjʉre vasuju so. Vãti sãñagõ jaco ñañuju so. Jud'io maso me ñañuju. Sirofenicia sitago ñañuju. Jesús rĩjorojʉa ejacõari, gʉsomuniari tuetucõari, ado bajiro bʉto ĩre sẽniñuju: —Yʉre ejarẽmoña mʉ. Yʉ maco so ʉsʉjʉ vãti sãñagõ ñaamo. Ĩre burocaya mʉ —Jesúre yiyuju so.
27To so yisere ajicõari, ado bajiro sore cʉdiyuju Jesús: —Yʉ yarã jud'io masare ejarẽmosʉoaja. Yʉ yarãre yʉ ejarẽmoroto rĩjoro gãjerãre yʉ ejarẽmojama, rĩamasa ĩna basere ẽmacõari, yaiare ecagʉre bajiro yigʉja yʉ —sore yiyuju.
28To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju so: —Yʉ ʉjʉ, riojo gotiaja mʉ. To bajiboarine ĩna ʉjarã ĩna bavẽjasere barãma yaia —Jesúre ĩre yiyuju so. “Jud'io masare ejarẽmogʉ̃ ñaboarine, yʉare quẽne mojoroaca ejarẽmomasigʉ̃ja” yigo, to bajise ĩre yiyuju so.
29To so yisere ajicõari, ado bajiro sore yiyuju Jesús: —Quẽnaro tʉoĩacõari, gotiaja mʉ. Mʉ maco ʉsʉjʉ sãñagʉ̃re vãtire ĩre burocacõaja yʉ. To bajiri mʉ ya vijʉ tudiasa —sore yiyuju Jesús.
30So ya vijʉ tudiejacõari, cãnijesariaro joejʉ so macore so jesaro ĩacõari, “Vãti so ʉsʉjʉre sãñar'i jẽre budicoasumi”, yimasiñuju.
31Tiro maca tʉjʉ ñar'i, Sidón vãme cʉti macajʉ rẽtoasuju Jesús. To rẽto vacʉne Decápolis sita ñarimacarire quẽne rẽtoasuju. To rẽtoacʉne, Galilea Ʉtabʉcʉra tʉjʉ ejacoasuju yuja.
32To ĩ ñarone, sĩgʉ̃ ajibeti, ñagõmasibeti bajigʉre ãmiejayujarã masa. Ĩre ãmiejacõari, Jesúre sẽniñujarã, “Ajibecʉre ĩ ãmori ñujeocõari ĩre catioato” yirã.
33To bajiri ajibecʉre gajerojʉa ũmato vasuju Jesús. Ĩre ũmato vacõari, ĩ gãmo gojerijʉre ĩ ãmovãsoa rãca tõmesõñuju Jesús. To yigajano, ĩ ãmovãsoare gooco eotucõari, ĩ ñemerore moaĩañuju, ĩ ñagõmasibetijare.
34To yicõari, õ vecajʉare ĩamʉocõari, ʉsʉ sĩnisãñuju Jesús. To yigʉne, ado bajiro ĩre yiyuju: —Efata —yiyuju Jesús. (“Ajiya yuja” yire ũni ñañuju ti.)
35To ĩ yirone, ajibecʉ ñaboar'i ajicoasuju yuja. To bajicõari, quẽnaro ñagõcoasuju ĩ, ñagõmasibecʉ ñaboar'i.
36To bajiro ĩre yigajanocõari, ado bajiro masare yiyuju: —Gãjerãre gotibetimasucõama mʉa —ĩnare ĩ yiboajaquẽne, bʉtobʉsa gotibatorũgũñujarã masa.
37To bajiro Jesús ĩ yisere ajivariquẽnacõari, no yimasibesujarã ĩna, ti ũnire ajibetirũgũriarã ñari. To bajiri, ado bajiro Jesús ĩ yisere gotiyujarã: —Ñajediro quẽnaro yimasijeogʉ ñaami. Ajimenare, “Ajiato” ñagõmenare quẽne, “Ñagõato” yigʉ ñaami —yiyujarã ĩna.