13I gle, dvojica su od njih toga istog dana putovala u selo koje se zove Emaus, udaljeno od Jeruzalema šezdeset stadija.
14Razgovarahu međusobno o svemu što se dogodilo.
15I dok su tako razgovarali i raspravljali, približi im se Isus i pođe s njima.
16Ali prepoznati ga - bijaše uskraćeno njihovim očima.
17On ih upita: “Što to putem pretresate među sobom?” Oni se snuždeni zaustave
18te mu jedan od njih, imenom Kleofa, odgovori: “Zar si ti jedini stranac u Jeruzalemu te ne znaš što se u njemu dogodilo ovih dana?”
19A on će: “Što to?” Odgovore mu: “Pa ono s Isusom Nazarećaninom, koji bijaše prorok - silan na djelu i na riječi pred Bogom i svim narodom:
20kako su ga glavari svećenički i vijećnici naši predali da bude osuđen na smrt te ga razapeli.
21A mi se nadasmo da je on onaj koji ima otkupiti Izraela. Ali osim svega toga ovo je već treći dan što se to dogodilo.
22A zbuniše nas i žene neke od naših: u praskozorje bijahu na grobu,
23ali nisu našle njegova tijela pa dođoše te rekoše da su im se ukazali anđeli koji su rekli da je on živ.
24Odoše nato i neki naši na grob i nađoše kako žene rekoše, ali njega ne vidješe.”
25A on će im: “O bezumni i srca spora da vjerujete što god su proroci navijestili!
26Nije li trebalo da Krist sve to pretrpi te uđe u svoju slavu?”