Text copied!
CopyCompare
Dios oca gotirituti - Romanos

Romanos 3

Help us?
Click on verse(s) to share them!
1To bajiro yʉ gotisere ajicõari, ado bajiro tʉoĩarãja mʉa jud'io masa sĩgʉ̃ri: “No yirã, ‘Jud'io masa ñaja yʉa’ yimenaja mani. Jud'io masa mani ñajaquẽne, ñie bʉjamenaja. Circuncisión yire quẽne, ñie vaja manoja”, yitʉoĩaboarãja mʉa.
2To bajiro me bajiaja. Cojo vãme me jud'io masare quẽnaro yiyumi Dios. Ñasʉose ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: Mani ñicʉare ĩ ocare cũñumi Dios. “Quẽnaro mʉare yirʉcʉja yʉ”, ĩnare yimasiñumi Dios. Tire ajicõari, ado bajiro tʉoĩarãja mʉa:
3“Mani ñicʉa sĩgʉ̃ri Dios ĩ rotimasirere cʉdimena ĩna ñajare, ‘Quẽnaro ĩnare yirʉcʉja yʉ’ Dios ĩ yiboarere yibetirʉcʉmi”, yitʉoĩaboarãja mʉa. “Diore ajitirʉ̃nʉrũgũrʉarãja” yirã ñaboarine, ĩna yirore bajiro yirã me ñaama masama. Diojʉama, to bajiro bajigʉ me ñaami. “Quẽnaro ĩnare yirʉcʉja” yir'i ñari, ĩ yirore bajiro yirʉcʉmi.
4Ado bajiro bajiaja: Masa mani socaboajaquẽne, Dioma, socagʉ me ñaami. Tirene ucamasiñumi Diore gotirẽtobosarimasʉ: “Mʉre yʉ cʉdibeti vaja, rojose yʉre mʉ yiro ĩacõari, ‘ “Yirʉcʉja” ĩ yiriarore bajiro yami’ mʉre yirʉ̃cʉbʉo variquẽnarʉarãma masa. To bajiri, ‘Socagʉ ñaami’ mʉre yigʉ manirʉcʉmi”, yiucamasiñumi.
5Ĩ rotisere cũmasiñumi Dios, mani ñicʉare. “Yʉ rotirore bajiro mʉa yibetijama, rojose mʉare yirʉcʉja”, ĩnare yimasiñumi. To bajiro ĩ yimasire ti ñaboajaquẽne, ĩre ajibeticoayuma ĩna. To bajiri, jud'io masare, “Yʉ yarã ñaama”, yiĩabeami Dios yuja. Jud'io masare, “Yʉ yarã me ñaama” ĩ yirere ajicõari, “Ĩre ĩna cʉdibeti vaja, ‘Rojose’ yirʉcʉja ĩ yiriarore bajirone yigʉ ñaami” yirã ñari, ĩre rʉ̃cʉbʉoama ĩna, jud'io masa me. To bajiri, jud'io masajʉama, Dios mʉare rojose ĩ yisere masicõari, “‘Gãjerã yʉre rʉ̃cʉbʉo variquẽnato ĩna’ yigʉ, yʉ yarã me ñaama jud'io masama”, yigʉmi Dios. “To bajiro ĩ yijama, mani rãca rojose yigʉ, yigʉmi Dios”, ¿yitʉoĩati mʉa?
6To bajiro me bajiaja. Masa rojose ĩna yise vaja Dios rojose ĩnare ĩ yijama, vatojene rojose yigʉ me yami. To bajiri, masa rojose ĩna yisere ĩamasigʉ̃ ñari, rojose ĩnare yirʉcʉmi Dios.
7To bajiro mʉare yʉ gotisere ajicõari, ado bajiro tʉoĩarẽmoboarãja mʉa jud'io masa: “Dios ĩ rotimasirere cʉdijeobetiboarine, ĩ rotimasirere yirã ñaja mani. To bajiri rojosere mani yiboajaquẽne, rojose manire yimasibeami Dios. Rojose mani yise vaja, rojose manire ĩ yijama, rojose manire ĩ yisere ĩacõari, ‘“To bajiro yirʉcʉja” ĩ yiriarore bajiro yigʉ yami Dios’ yiĩacõari, rʉ̃cʉbʉo variquẽnarʉarãma jud'io masa me ñarã”, yitʉoĩaboarãja mʉa.
8To bajiro me bajiaja. To bajiboarine, jud'io masare yʉ gotimasiosere ajicõari, sĩgʉ̃ri ado bajiro yʉre ñagõmacarãma ĩna: “‘“Gãjerã, Diore rʉ̃cʉbʉo variquẽnato ĩna” yigʉ, rojose yito mani’ yigʉmi Pablo”, socarãne yʉre yiñagõmacarãma ĩna. To bajiro yirãma, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ reaecorã ñarãma.
9To bajiro mʉare yʉ gotisere ajicõari, ¿ado bajiro yitʉoĩati mʉa? “Dios manire ĩ ĩajama, gãjerã masa rẽtoro quẽnarã ñaja mani jud'io masa”, ¿yitʉoĩati mʉa? To bajiro me bajiaja. Mani jud'io masa, jud'io masa me ñarã quẽne, ñajediro rojose mani yise vaja sʉoye cʉtiaja mani, Dios ĩ ĩajama.
10Tirene, ado bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: “Jediro mʉ rotirore bajiro cʉdigʉ magʉ̃mi.
11‘Adi ñaja quẽnase. Tijʉa ñaja rojose’ yimasimena rĩne ñaama. ‘Mʉ bojarore bajiro yirʉcʉja yʉ’ mʉre yisẽnigʉ̃ magʉ̃mi.
12Masa jediro mʉ ocare ajirũgũboariarã, tire ajitʉjacõari, rojosejʉare yirã ñarãma ĩna. Gãjerãre quẽnaro yirã manama. Quẽnasere yirã manimasucõarãma.
13Ĩna ñagõjama, masa yujeriagojerire jãna ʉ̃niorãre bajiro yama ĩna. Socajairã ñaama. Gãjerãre jũnisinicõari, ĩna tud'ijama, ĩna oca, ãña rĩma jũnisere bajiro budiaja.
15Gãjerãre ĩna tud'ijũnisijama, guaro sĩarã ñarãma.
16Rojose yirã ĩna ñajare, ĩna vacudirijʉri ñarãjʉa, rojose tãmʉoama ĩna.
17Gãjerã rãca quẽnaro ñarere masimena ñaama.
18Diore güimena ñari, ĩre rʉ̃cʉbʉomena ñarãma”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.
19Dios ĩ rotimasirere, “Mani jud'io masare cũñumi, ‘Yʉ rotisere quẽnaro cʉdiato ĩna’ yigʉ”, yimasiaja mani. To bajiri Dios ĩ rotimasirere masiboarine tire yibeticõari, “Yʉma sʉoye maja”, yimasiña maja. To bajiri, jud'io masa, jud'io masa me ñarã quẽne, “Dios ocare ti yirore bajirone, ‘Rojose yirã ñaja’ ”, yimasiaja mani.

20“‘Yʉ rotiro cõrone cʉdijeogʉ ñaja mʉ’ yʉre yiĩarʉcʉmi Dios”, yimasigʉ̃ magʉ̃mi. “Dios ĩ rotimasire ñaro cõrone yijeomena ñari, sʉoye cʉtiaja mani”, yimasiaja mani jediro.
21To bajiro yirã ñaboarine, yucʉrema ado bajirojʉa yimasiaja mani yuja: “Dios ĩ rotimasire ñaro cõrone yijeomena ñaboarine, sĩgʉ̃rire, ‘Ñie rojose mana ñaama’ yiĩaami Dios”, yimasiaja mani. Mani ñaja, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, “Ñie rojose mana ñaama” Dios ĩ yiĩarã. To bajiro manire ĩ yirotire goti rĩjoro cʉtiyuja, Moisére Dios ĩ roticũmasire, to yicõari, Diore gotirẽtobosariarã ĩna ucamasire quẽne.
22Ado bajiro bajiaja ti, Dios quẽnaro manire ĩ yise: Dios ĩ rotimasire ñaro cõrone cʉdijeogʉ magʉ̃mi. To bajiboarine mani jedirore maigʉ̃ ñari, “Masa rojose ĩna yise vaja ĩnare vaja yibosaaya” yigʉ, ĩ macʉre cõañumi Dios. Ĩ macʉ ĩ rijabosare ti ñajare, rojose mani yisere manire masirioyumi Dios, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre. To yigʉ ñari, “Ñie rojose mana ñaama”, manire yiĩaami Dios yuja. To bajiro bajiaja jud'io masare, jud'io masa me ñarãre quẽne.
25“Masa rojose yirãre rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ cõaroti ñaja” yir'i ñari, “Rojose tãmʉoroma” yigʉ, Jesucristore ĩ macʉre cõañumi, ñajediro rojose yirãre ĩnare rijabosarocʉre. To bajiro ĩ yire ñajare, masare rijabosayumi Jesús. Ĩ ri'i rãca manire ĩ vaja yibosare ti ñajare, rojose mani yisere masirioyumi. To ĩ yijare, no bojagʉ Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃re, “Ñie rojose magʉ̃ ñaami”, ĩre yiĩaami Dios. To bajiro ĩ yijama, “Yirʉcʉja” ĩ yirore bajiro yigʉ yami.
26To bajiro yir'i ñari, tirʉ̃mʉanajʉ rojose ĩna yisere ĩaboarine, rojose ĩna yise vajare rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõabesumi. To yicõari, yucʉre quẽne, “Rojose yirã ñaboarine, yʉare rijabosayumi Jesucristo” yitʉoĩarãre rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõabetirʉcʉmi.
27To bajiri, “Dios ĩ rotimasire ti yirore bajirone mani yijare, ‘Quẽnase yirã ñaama’ manire yiĩagʉ̃mi Dios”, yimasiña maja. Ado bajirojʉa yire ñaja: “‘Jesucristo mani ʉjʉ, manire ĩ rijabosare ñajare, “Ñie rojose mana ñaama” manire yiĩagʉ̃mi Dios’ yirãjʉare, ‘Ñie rojose mana ñaama’ ĩnare yiĩagʉ̃mi Dios”, yire ñaja.
28To bajiri, Moisére Dios ĩ roticũmasirere mani masiro cõro quẽnaro mani cʉdiboajaquẽne, “Quẽnase yirã ñaama”, manire yiĩabecʉmi. “Jesucristo manire ĩ rijabosare ti ñajare, ñie rojose mana ñaja mani yuja” mani yisejʉare masicõari, “Rojose mana ñaama”, manire yiĩagʉ̃mi Dios.
29¿Dioma, jud'io masa ʉjʉ rĩne ñagʉ̃jarique? Bajigʉmi, bajigʉjʉma. Bajicõari, jud'io masa me ñarã ʉjʉ quẽne ñagʉ̃mi.
30Sĩgʉ̃ne ñaami Dioma. Gãji magʉ̃mi. To bajiri circuncisión yiecoriarãre, yiecoyamanare quẽne, “Jesucristo manire ĩ rijabosare ti ñajare, ñie rojose mana ñaja mani yuja” mani yisere masicõari, “Rojose mana ñaama”, manire yiĩagʉ̃mi Dios.
31To bajiri, “Jesucristo ĩ rijabosare sʉorine manire ĩavariquẽnaami Dios” mani yitʉoĩajama, “Moisére Dios ĩ roticũmasirejʉa vaja mano tujaroja”, yitʉoĩarãja mʉa sĩgʉ̃ri. To bajiro me bajiaja. Moisére Dios ĩ roticũmasirere rearã me yirãja. “Jesucristo sʉori manire ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios” yimasirã ñari, tire yirẽmorã yirãja mani.