Text copied!
CopyCompare
Dios oca gotirituti - Romanos

Romanos 11

Help us?
Click on verse(s) to share them!
1To bajiri, ¿ĩ yarãre jud'io masare ĩnare maitʉjacoasujari Dios? Bajibeaja. No yigʉ maitʉjabecʉmi. Yʉ quẽne, jud'io masʉ ñaja. Yʉ ñicʉ ñasʉor'i ñamasiñuju Abraham. To bajiri, ĩ jãnami ñamasir'i, Benjam'in ñamasir'i ya jũnagʉ ñaja yʉ.
2Tirʉ̃mʉjʉ, yʉa jud'io masare, “Yʉ yarã ñarʉarãja mʉa”, yimasiñumi Dios. To bajiro yir'i ñari, maitʉjabeami. El'ias ñamasir'i Diore ĩ sẽnimasire masa ĩna ucamasirere ĩariarãja mʉa. “Jud'io masa yʉ yarãre rojose ĩna yise vaja rojose ĩnare yiya” yigʉ, ado bajiro yimasiñumi:
3Yʉ ʉjʉ, yʉre ajiya. “Mʉre gotirẽtobosarimasare sĩajeocõama ĩna. Mʉre ĩna rʉ̃cʉbʉorijʉrire quẽne reajeocõama ĩna. Yʉ sĩgʉ̃ne, mʉre rʉ̃cʉbʉogʉma rʉyaja yʉ. Yʉre quẽne sĩarʉama”, Diore ĩre yimasiñumi El'ias.
4To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdimasiñumi Dios: “Mʉ sĩgʉ̃ me rʉyaja. ‘Yʉ yarã ñaja mʉa’ yʉ yirã, siete mil ñarirãcʉ rʉyaama, yʉre rʉ̃cʉbʉorã, Baal vãme cʉtigʉre rʉ̃cʉbʉomena”, yimasiñumi Dios, El'ias ñamasir'ire.
5Yucʉrire quẽne sĩgʉ̃rire jud'io masare yʉare ĩamaicõari, quẽnaro ĩ yire ñajare, “Yʉ yarã ñaja mʉa” ĩ yirã ñaja yʉa.
6Quẽnaro mani yibetiboajaquẽne, manire ĩamaicõari, quẽnaro ĩ yire ti ñajare, ĩ yarã ñaja mani. To bajiro ti bajijare, “Quẽnaro mani yise sʉori me, ‘Yʉ yarã ñaama’ manire yiĩañumi Dios”, yimasiaja mani.
7Ado bajiro bajiyuja jud'io masare: “Rojose mana ñaama” Dios ĩ yiĩasere ĩna bojaboajaquẽne, Diojʉama, “Rojose mana ñaama”, ĩnare yiĩabesumi. To yibetiboarine, sĩgʉ̃rire ĩamaicõari, quẽnaro ĩ yire ti ñajare, “Rojose mana ñaama” ĩ yiĩarã ñari, ĩ yarã ñaja yʉa. Gãjerãrema, “Yʉre ajiterã ñari, bʉtobʉsa yʉre ajiterʉarãma”, yiyumi Dios.
8Tire gotiro, ado bajiro gotiaja Dios oca: “‘Yʉre ajiterã ñari, bʉtobʉsa yʉ ocare ajimasibetirʉarãma’ yirʉcʉmi Dios. To bajiro ĩ yijare, ĩ ocare masa ĩna ucamasirere ĩaboarine, ajimasibetirʉarãma. Gãjerã ĩ ocare ĩna gotiboajaquẽne, ajimasibetirʉarãma ĩna”, yigotiaja Dios oca. Ĩ gotiriarore bajirone bajicõa ñaja ti, yʉ yarãre.
9David ñamasir'i quẽne, ado bajiro ucamasiñumi, Diore ĩ sẽnigʉ̃: “Jud'io masa, boserʉ̃mʉ yivariquẽnaboarã, sʉtiritiato, to yicõari, ajimasibetirʉarãma ĩnare yiya. Rojose ĩna yise vaja rojose tãmʉorʉarãma ĩnare yiya. To yicõari rojose ĩna yise vaja, sĩgʉ̃ne bʉto rʉ̃cʉsere juacõari, ĩ tãnivatore bajiro bajiato ĩnare yiya”, Diore ĩre yisẽnimasiñumi David.
11To bajiri, ¿Jud'io masa Cristo ocare ĩna ajirʉabeti vaja, “Yʉ yarã me ñaja mʉa”, ĩnare yicõa tʉjasujari Dios? To bajiro me bajiaja. Jud'io masa jãjarã ĩre ĩna ajirʉabetijare, jud'io masa me ñarãjʉa Cristo ocare ajitirʉ̃nʉñuma. Ĩna ajitirʉ̃nʉjare, rojose ĩna yise vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vaborotire ĩnare yirẽtobosayumi. To bajiro ĩ yijama, “‘Quẽnaro manire ĩ yiborere ĩnajʉare quẽnaro yigʉmi Dios’ yitʉoĩacõari, ‘Manire quẽne quẽnaro yato Dios’ yirã, yʉre ajitirʉ̃nʉato jud'io masa” yigʉ, jud'io masa mere quẽnaro yiyumi Dios. Jud'io masa quẽne ĩna ajitirʉ̃nʉjama, masa jedirore rẽtoro quẽnaro yirʉcʉmi Dios.
13Jud'io masa mejʉare ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: Mʉare gotimasiorocʉre yʉre cõacami Cristo. To bajiri, “Ti moare ñamasuse ñaja” yigʉ ñari, yʉ masiro cõro quẽnaro gotimasiorũgũaja yʉ.
14Mʉare yʉ gotimasiojama, yʉ yarã jud'io masa, mʉare yʉ gotimasiosere ajicõari, “‘Yʉare ĩ gotiborotire ĩnajʉare gotimasioami’ yirã ñari, ĩna quẽne Cristore ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, mʉare gotimasioaja yʉ. To bajiri, rojose ĩna yise vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vaborotire ĩnare yirẽtobosarʉcʉmi Dios.
15Jud'io masa, Cristo ocare ĩna ajirʉabetijare, jud'io masa mejʉare gotimasiocajʉ yʉa. To bajiri Cristo ocare ajitirʉ̃nʉrã ñari, adigodojʉ Diorãca quẽnaro ñaama ĩna. Dios ĩ bojariarore bajiro jud'io masa quẽne, Cristo ocare ĩna ajitirʉ̃nʉjama, rẽtoro quẽnarʉaroja ti. Tudirijayamanire Dios ĩ catisere cʉorã ñarʉarãma.
16Pan mani quẽnorotibʉrʉayere mojoribʉrʉaca ãmicõari, mani quẽnoricare, “Dios yaga ñarʉaroja” mani yijama, tiare quẽnorʉ mani juarʉare quẽne, Dios ye rĩne ñacõaroja, ĩ ĩajama. Yucʉ́ ñemare, “Dios ya ma ñarʉaroja” mani yiboajaquẽne, tiʉ rʉjʉri jedirone ĩ ye rĩne ñacõaroja. Abraham ñamasir'ire quẽne, “Yʉ yʉ ñaami”, ĩre yiĩamasiñumi Dios. To bajiro ĩre yir'i ñari, ĩ jãnerabatia jedirore, “Yʉ yarã ñaama”, ĩnare yiĩarʉcʉmi Dios.
17Tirʉ̃mʉjʉma, jud'io masa, olivo vãme cʉti rʉjʉre bajiro ñañuma. To bajiro ĩna bajiboajaquẽne, tirʉjʉre jatarocariarore bajiro ĩnare yiyumi Dios, ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉbeti vaja. Mʉa, jud'io masa mejʉa, no bojaricʉ yucʉ́ rʉjʉre bajiro mʉa bajiboajaquẽne, Jesucristore mʉa ajitirʉ̃nʉse sʉorine ti rʉjʉre jataãmiadicõari, olivo vãme cʉti rʉjʉ ĩ jatarocariarʉjʉre vasoagʉre bajiro yiyumi Dios. To bajiro ĩ yijama, “Sĩgʉ̃ rĩare bajiro bajirã ñarʉarãma” yigʉ yiyumi.
18To bajiri, jud'io masa sʉori Dios ye quẽnase bʉjarã ñari, jud'io masare, “Yʉ yarã me ñaama” ĩ yiĩarãre ĩatebesa mʉa. “Ĩna rẽtoro quẽnarã ñaja yʉa”, yitʉoĩabesa. Ado bajirojʉa tʉoĩaña: “‘Yʉ yarã ñaama’ manire ĩ yiĩaroto rĩjorojʉa, jud'io masarema, ‘Mʉa sʉori masa jedirore quẽnarʉaroja ti’ ĩnare yimasiñuju Dios”, yitʉoĩaña mʉa.
19To bajiro mʉare yʉ yigotiboajaquẽne, mʉa sĩgʉ̃ri ado bajiro tʉoĩarãja mʉa: “Yucʉ́ rʉjʉri rojosere mani jasurerearore bajirone jud'io masare, ‘Yʉ yarã me ñaama’ ĩnare yiĩañumi Dios, ‘Gãjerã masa yʉ rĩa ñato’ yigʉ”, yitʉoĩarãja mʉa. To bajiro yitʉoĩacõari, “Jud'io masa rẽtoro quẽnarã ñaja mani”, yitʉoĩaboarãja mʉa.
20To bajiro tʉoĩarãre ado bajiro cʉdiaja yʉ: Diore ĩna ajitirʉ̃nʉbeti sʉori, jud'io masare reayumi Dios. To bajiro ĩnare yiboarine, mʉajʉare ĩ yarãre bajiro mʉare ĩaami, ĩre mʉa ajitirʉ̃nʉse sʉori. Ĩre mʉa ajitirʉ̃nʉ sʉyabeticõajama, ĩ yarã me ñaborãja. To bajiri, “Jud'io masa rẽtoro ñamasurã ñaja”, yitʉoĩabeticõaña. Diojʉare güiya, “Yʉare quẽne rearomi” yirã.

21Jud'io masa ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉ sʉyabeti sʉori, rojose ĩna yire vaja ĩnare masiriobesumi Dios. Olivo rʉjʉre ñasʉorirʉjʉ jatarocariarore bajiro ĩnare yiyumi. To bajiri mʉa jud'io masa me ñarã quẽne, ĩre mʉa ajitirʉ̃nʉ sʉyabetijama, to bajirone yirʉcʉmi.
22Diore mʉa teboajaquẽne, mʉare ĩamaicõari, quẽnaro ĩ yirere, to yicõari, jud'io masa, Cristo ocare ĩna ajitirʉ̃nʉbeti vaja “Yʉ yarã me ñaama” ĩnare ĩ yirere tʉoĩaña. Tire masirã ñari, “Cristore mani ajitirʉ̃nʉ tʉjajama, manire quẽne, ‘Yʉ yarã me ñaama’ yiĩarʉcʉmi”, yimasiña mʉa.
23Jud'io masa quẽne, Cristo ocare ĩna ajitirʉ̃nʉjama, ĩnare ĩamaicõari, “Yʉ yarã ñaja mʉa quẽne”, ĩnare yiĩarʉcʉmi Dios quẽna.
24Jud'io masa me mʉa ñaboajaquẽne, ĩnare ĩ yisʉoriarore bajirone mʉare ĩamaicõari, “Yʉ yarã ñaama”, mʉare yiĩañumi. To bajiro ĩ yire ñajare, “Quẽna ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉjama, josari mene, ‘Yʉ yarã ñaama’ ĩnare yiĩacõagʉ̃mi, jud'io masare”, yimasire ñaja.
25Yʉ mairã, masa ĩna masibeticatire ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: “‘Dios yarã ñari, yʉa rĩne ñaja ĩ ocare quẽnaro riojo ajimasirã’ yibeticõato” yigʉ, adi ocare mʉare gotiaja yʉ: Adirʉ̃mʉri jud'io masa jãjarã ñarãma Cristo ocare ajiterã. Jud'io masa me Cristore ĩna ajitirʉ̃nʉjediro bero, jud'io masa quẽne, Cristore ĩre ajitirʉ̃nʉrʉarãma ĩna.
26Ĩna ajitirʉ̃nʉjare, rojose ĩna yise vaja rojose ĩnare ĩ yiborotire ĩnare yirẽtobosarʉcʉmi Dios. Tirene, ado bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: “Sión vãme cʉti macagʉ ejarʉcʉmi, jud'io masa rojose ĩna yisere Dios ĩ masiriose vajare, ĩnare vaja yibosarocʉ. Rojose ĩna yisere ĩ sʉorine yitʉjacõari, yʉre ajitirʉ̃nʉrʉarãma quẽna.
27Rojose ĩna yisere masiriocõari, yʉ goticatore bajirone yirʉcʉja yʉ”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.
28Cristo ĩ bajire sʉorine quẽnaro Dios ĩ yisere jud'io masa jãjarã ĩna ajirʉabetijare, ĩnare ĩategʉmi Dios. Ĩna ajirʉabetijare, jud'io masa mejʉare mʉare gotimasiocajʉ yʉa. To bajiboarine, jud'io masa ñicʉa ñamasiriarãre, “Yʉ rĩa, quẽnaro yʉ yirona ñarʉarãja, mʉa jãnerabatia quẽne” ĩnare yir'i ñari, ĩnare maicõa ñagʉ̃mi Dios. To bajicõari, “Yirʉcʉja” ĩ yiriarore bajirone yigʉ ñari, Cristo ĩ bajirere ĩna ajitirʉ̃nʉro, ĩnare quẽne, “Yʉ rĩa ñaama”, yiĩarʉcʉmi.
30Tirʉ̃mʉjʉma Dios ocare ajiterã ñañuja mʉa maji. To bajiro bajiriarã mʉa ñaboajaquẽne, jud'io masa Dios ocare ĩna ajirʉabetijare, mʉajʉare ĩamaicõari, rojose mʉa yise vaja rojose mʉa tãmʉoborotire mʉare yirẽtobosayumi.
31To bajiri yucʉrema jud'io masa ñaama Dios ocare ajiterã. To bajiro ĩna bajiboajaquẽne, mʉare ĩamaicõari, ĩ yiriarore bajirone rojose ĩna yise vaja rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosarʉcʉmi Dios.
32Ado bajiro bajiyuja manire: Jud'io masare, ĩna mere quẽne, “Yʉ bojarore bajiro yirã me ñaama”, manire yiĩañumi Dios, “Manire rijabosayumi” Jesúre yitʉoĩarãre ĩamaicõari, quẽnaro ĩ yirotire yigʉ.
33Mani jedirore quẽnaro yigʉ ñagʉ̃mi Dios. ¡Masijeogʉ ñagʉ̃mi! Ĩre bajiro quẽnaro yigʉ magʉ̃mi. Ñimʉjʉane, ĩ tʉoĩasere, to yicõari ĩ yisere quẽne masibecʉmi.
34Ado bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: “Dios, mani ʉjʉ, ĩ tʉoĩasere masigʉ̃ magʉ̃mi. Ĩre gotimasiogʉ̃ magʉ̃mi.
35‘Quẽnaro mani yijare, Dios quẽne quẽnaro manire yirocʉ ñagʉ̃mi’ yimasibeaja mani”.
36“Quẽnase yʉre yirʉ̃cʉbʉo variquẽnato” yigʉ, ñajedirore rujeomasiñumi Dios. To bajiro ĩ yire ñaro cõrone cʉogʉ ñagʉ̃mi. To bajiro bajigʉ ĩ ñajare, quẽnase ĩre rʉ̃cʉbʉo variquẽnatʉjabetiroti ñaja, manire. To bajirone bajimʉorʉ̃gõato.