1Tie, mirier teip o ubi agarit la mime okosar ubi ang migana ila kakani maiang, la agatmeng gare ro: Migana ruang ila kakani irie migana ila mumuri ga eba taving bonim a me nakap. Leba akosarmeng teip o ubi tavuk la are tiro, tie eba tale tiesmeng kirat teip mila uke me bonim a Morowa ga tavuk maiang ekelesiap.
2Ga migana o ubi agarit ang migana ila kakani la naganong ira Iesu, baraba agatong irie migana o ubi gare ro: Irie ekelesia papa, are ratmat ga ebat oguekang ties ang. Karuk. Pa teip o ubi le agatmeng gare ro: “Irie ekelesia la narung aime. Okosarang ubi ang ga eba ame ba pagap mila murum na uriro ubi.” Eba, agatmeng la okosarang ubi ula muru. Tavuk migat me unuarap ma papot pagap mar mirie lap la masinguala teip ga magaulap le akosarmeng tavuk gare ro la norulo ra, ga ngangasnang meba ameuluan.
3Ties ang Ila Kakani buang Iesu Karisito la ime maset busingiala a tavuk la naong Morowa aime meba abuluan. Pa leba tale omeuluan noba teip uriro ties, ga mevaio ga masingmaiala inamaniap o non ara ties la tale puoieng gare uriro ties ula puvuvu ang Iesu.
4Tie, eba amira migana lare tiro la umet pringesnges agarit ga tale kan amaning agat a tavuk ang Morowa. Karuk. Amaning it agat ula kiro. Mitara naong maset me tavuk o ties me nekotarek ga inamaniap o ties o danunumiap tapmat me muana o ties. Uriro ties la are tiro la ime avaik tavuk lare ro: Mime kiram dalap ma me non inamaniap, ga mime nemenam o ties, ga mime nepuke, ga mime agat kirat me papap.
5Mirier lap la mime nebukmela tapmat. Eva, inamaniap lare tiro la mime megama riro ga agat maiong la bangutieng, ga tale gat mime maiaro ties migat ga omeuluo. Agatmeng ga megama tavuk ang Morowa, urie alang me ukosar o butamat meba maiaram papot ma kakepup.
6Migat, migana eba tevurusang me pagap am. Ga eba tale tebukang me pagap mila murum gat tie kauna gare migana la amanim papaluaip ma pagap mila murum. Migana la auluan tavuk ang Morowa, ga magatong mirier pagap am irie kan la puoong ga tevurusong maime, tie kauna gare migana la amanim papaluaip ma pagap mila murum.
7Obit ara, buvarangemeng nagap buam ga betbuong na kimanam, na irie tara la tale kan betbuong ga paga ba le buaving ga mubuong aun. Karuk. Mubuot agarit. Aret tie ga tubiat la eba buving ga obulaing urogo kimanam tale kan puoieng meba buaving paga ba ga bula ga irie ga muranap buo. Karuk!
8Leba bumaning parak ga burap o pagap ba, tie eba bumama: iriro paga la puoong it ira ruo. Teruba.
9Pa inamaniap la naganmeng meba maiaram papot ma pagap, kamena gare suvailap o ngane. Pa tale oit leba alaming na lu ga eba aving. Inamaniap la agatmeng me kakepup la aret tiro. Dalap ma la parepmeng irama kakepup ga ameuluan non ara tavuk ila kire ga tekirarameng kan, ga eba karuk ba maime.
10Eva, tavuk me na maset me kakepup irier muana mar mirier tavukup mila kiram. Non inamaniap la mitara nameng me kakepup, ga iriro tavuk la uranam ga omaiolai nagan maiong ga maiavio giginanim ula kakanu na dalap ma, ga mirie pagap mila kiram la makosarmeng na agat maiong.
11Pa nunuo migana ang Morowa, nalang ibunam nuo irama miriro pagap ga igonang mauluo. Ga man anouluot tavuk ila puvuvui, ga tavuk migat la naong Morowa aime, ga nagan migat, ga tavuk o na me non papa. Ga tavuk o dus maranit ga temaiavim mirier giginanimup, ga tavuk o uteteiliat ira ma inamaniap.
12Migana la naganong ira Karisito la amaning ubi gare migana la ibirong na nekotarek. Ubinang maranit meba onala ninimiap ula iot maset mar mirie lap ganam. Memani, tinan la noiteong Morowa meba narang uriro ninimiap na tara la nuaramo nagan nung kabirana ma papot ma teip.
13Na irap a Morowa, ume ualo ninimiap maun mirier pagap ga ume mamamalien ong, ga Karisito Iesu, tiesong la uakap irie kan la kakani na irap a Pontias Pilato na tara la uvara Iesu iro maiogun. Norulo maranit gare ro.
14Unaleng maset bo ties ang Morowa. Baraba ofulutnung uriro ties. Leba unaleng maset ubuo, tala kan puoong migana ba meba ties ang kirat ume. Unaleng ga man nonang gare rie puoieng na tara ila kakani buang Iesu Karisito la eba ina terigiang ga betang la uakap.
15Avuoong ara Morowa tara ang, ga na iriro tara eba asagaang Morowa Iesu ga ina muong gat ga betang la uakap. Morowa la muana o tenubap, ga iriet la amaning urier kukunim gano. Iriet migana ila uke ga orong maiang mirie orongup ga Ila Kakani maiang mirie mila kanim.
16Iriet talamet la tale kan ume uvara. Unama na lalabie ila kakani ga tale kan puobuong meba bula ai. Karuk kan a migana ba la agimaong, ga karuk kan a noba la puoong meba agimaang. Bonim a la kakanu ga kukunim ang la eba iot mar mirie lap. Amen.
17Manalava inamaniap onim na uro kimanam la memanim papot ma pagap, baraba pringesngesmeng ga tevienmeng na irap ma non teip. Ga baraba agatmeng gare ro: Matim papot ma pagap ga eba tonang maset. “Karuk. Tala kan agatmeng ga memama miriro mi pagap la eba maagamelie ga maset maionang. Karuk. Memani, pagap onim na kimanam la ebat nam ba kakalait ga kiram ba kakalait. Mumuru maset le naganmeng ira Morowa. Irie kan la ume bugami ma papaluaip ma pagap mila murum meba makosarmeng dalap buo ga tebuba.”
18Manalava inamaniap la memanim papot ma pagap meba makosarmeng mirier tavukup mila mumurum. Eva, makosarmeng papot ubiap mila mumurum. Ga busit man mepamum pagap maiam ga mavuotmeng me irama non inamaniap.
19Leba okosarmeng gare tiro, tie eba mepamum papot ma pagap maiam meba teagamelie tubiat na pianam ang Morowa. Are ratmat ga eba omela urie ninimiap migat.
20Tie, Timoti, temamaliennang maset me uriro ubi la ualo Morowa noun. Nalang ibunam nuo ira ma tiesiap agarit la tale ameuluan tavuk ang Morowa. Ga me tiesiap ma miriro tavukup la mime kakarabim inamaniap ga meivam “tavukup o agat”. Miriro tiesiap lare tiro la nekaromela ga tavuk ang Morowa.
21Eva, nalang ibunam nuo ira ma miriro tiesiap agarit. Memani, non inamaniap la megama “pamaning uriro agat”. Pa pasanmeng ara ga omaiolair ties migat ang Morowa la bume obuluan. Uriet. Ubonuvarap ang Morowa le iot ga mimi.
