1Ima prijekor koji nije zgodan, i ima tko prešuti, i taj je razuman.
2Ali bolje je koriti nego se gnjeviti,
3i tko priznaje uklanja se poniženju.
4Kao uškopljenik koji hoće razdjevičiti djevicu, takav je onaj tko hoće pravdu provesti nasiljem.
5Ima tko šuti, pa se smatra mudrim, a drugoga mrze zbog brbljanja.
6Ima tko šuti jer ne zna odgovoriti; drugi šuti jer čeka pravi čas.
7Mudar čovjek šuti do zgodnog časa, a luđak i brbljavac propuštaju zgodu.
8Tko odviše govori postaje odvratan, a tko je odviše slobodan postaje mrzak.
9Netko u nesreći nalazi sreću, a gdjekoji dobitak postaje gubitak.
10Ima dar koji ti ništa ne koristi i dar koji se dvostruko isplaćuje.
11Ima slave koja vodi poniženju, a ima ljudi koji iz poniženja podignu glavu.
12Netko kupi mnogo za malo novaca, a ipak plati sedmerostruko.
13Mudrac stekne naklonost svojim riječima, dok luđaci prosipaju laske uzalud.
14Bezumnikov dar ništa ti ne koristi, jer njegove oči traže sedmerostruk uzvrat;
15on malo daje, a mnogo predbacuje, i kazuje na sva usta kao razglasitelj; danas daje u zajam, a sutra traži natrag: mrzak je takav čovjek.
16Luđak veli: “Nemam prijatelja i ne primam zahvalnosti za svoja dobročinstva.
17Zlobna su jezika svi koji jedu moj kruh.” Koliko puta i koliki izruguju takvoga!
18Bolje je pokliznuti se na cesti nego na jeziku: tako opakima propast iznenada dolazi.
19Čovjek neugodan - neumjesna je priča razvučena na ustima neodgojenih.
20Mudra izreka ne vrijedi u ustima luda čovjeka, jer je ne kazuje u pravo vrijeme.
21Gdjekoga siromaštvo čuva od grijeha: njegova spokoja ne remeti grižnja savjesti.
22Mnogi sebi uništi život zbog lažna stida i upropasti se zbog luđakova mnijenja.
23Netko zbog stida obeća štogod prijatelju i učini ga bez potrebe neprijateljem.
24Gnusna je ljaga na čovjeku laž i uvijek je u ustima ljudi neukih.
25Bolji je i tat nego onaj tko uvijek laže, a oba će baštiniti propast.
26Laganje je sramotan običaj, i sramota lažljivčeva ostaje vječno s njim.
27Mudar čovjek stječe ugled, i umnik je mio velikašima.
28Tko obrađuje zemlju žanje obilnu žetvu, i tko znade ugoditi velikašima prašta mu se nepravda.
29Darovi i pokloni zasljepljuju oči mudracima i kao brnjica na ustima zaustavljaju ukore.
30Skrivena mudrost i neotkriveno blago, kakva korist od toga oboga?
31Bolji je čovjek koji krije ludost svoju nego čovjek koji krije svoju mudrost.
