Text copied!
CopyCompare
Bibeli Gusunɔn Gari - Sinɑmbu I

Sinɑmbu I 20

Help us?
Click on verse(s) to share them!
1Bɛni Hɑdɑdi Sirin sinɑ boko u win tɑbu kowobu kpuro mɛnnɑ, kɑ dumi kɑ tɑbu kɛkɛ be dumi ɡɑwe. Mɑ sinɑmbu tɛnɑ kɑ yiru bɑ nùn somiru nɑ. Mɑ u dɑ u Sɑmɑri wɔri bɑ ye tɑrusi.
2Yerɑ u Akɑbu Isirelibɑn sinɑ boko sɔmɔbu ɡɔriɑ u nɛɛ,
3bu nùn sɔ̃ mɑ win wurɑ kɑ win sii ɡee si u mɔ kpuro yɑ kuɑ wi Bɛni Hɑdɑdiɡiɑ. Mɛyɑ mɑɑ win kurɔbu kɑ win bii be bɑ burɑm bo, bɑ kuɑ wi Bɛni Hɑdɑdiɡibu.
4Mɑ Isirelibɑn sinɑ boko u nɛɛ, i doo i bɛɛn yinni sɔ̃ mɑ nɑ wurɑ nɑ n sɑ̃ɑ wiɡii kɑ nɛn ye nɑ mɔ kpuro nɡe mɛ win tii u ɡeruɑ.
5Yenibɑn biruwɑ sɔmɔ be, bɑ wurɑmɑ Akɑbun mi, bɑ nɛɛ, wee Bɛni Hɑdɑdi u rɑɑ nun ɡɔriɑmɑ ɑ nùn sii ɡeesu kɑ wurɑ kɑ wunɛn kurɔbu kɑ bibu wɛ̃ɛmɑ.
6Yen sɔ̃, siɑ ɑmɑdɑɑre u koo win sɔm kowobu ɡɔrimɑ bu wunɛn diru bũuri kɑ wunɛn bwɑ̃ɑbuɡinu, kpɑ bu mɛɛri ye yɑ sɑ̃ɑ ɡɑ̃ɑ bɑkɑnu wunɛn nɔni sɔɔ bu suɑ.
7Ye Akɑbu Isirelibɑn sinɑ boko u ye kpuro nuɑ, yerɑ u Isirelibɑn ɡuro ɡurobu mɛnnɑ u nɛɛ, i ǹ wɑ mɑ durɔ wi, u bɛsɛn kɔ̃sɑ kɑsuwɑ. Domi u rɑɑ ɡɔrimɑ n nùn nɛn kurɔbu kɑ bibu kɑ sii ɡeesu kɑ wurɑ wɛ̃ɛmɑ. Mɑ nɑ ǹ yen ɡɑɑ yinɛ.
8Mɑ Isirelibɑn ɡuro ɡuro be, bɑ nɛɛ, ɑ ku nùn swɑɑ dɑki. A ku rɑ wurɑ.
9Yerɑ Akɑbu u Bɛni Hɑdɑdin ɡɔro be sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i doo i bɛɛn yinni sinɑ boko sɔ̃ i nɛɛ, ye u ɡbiɑ u bikiɑ, kon ye ko. Adɑmɑ ye u ɡerumɑ mini tɛ̃, nɑ ǹ ye mɔ̀. Mɑ ɡɔro be, bɑ seewɑ bɑ wurɑ bɑ Bɛni Hɑdɑdi ye kpuro sɔ̃ɔwɑ.
10Ye Bɛni Hɑdɑdi u nuɑ mɛsum yerɑ u Akɑbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɛn bũnu nu mɑn kuɑ nɡe mɛ nu kĩ, nɑ̀ kun Sɑmɑri kɔsuke sere yen tuɑ kun turɑ yu nɛn tɔmbu kpuron nɔm wɔɔnu yibu.
11Mɑ Isirelibɑn sinɑ boko, u wisɑ u nɛɛ, wi u tɑbu yɑ̃nu sebuɑ, u ǹ kpɛ̃ u tii siɑrɑ nɡe wi u tɑbu yɑ̃nu potɑ u yi.
12N deemɑ Bɛni Hɑdɑdi u tɑm nɔrumɔwɑ kɑ sinɑmbu ɡɑbu sɑnnu kuu bekuruɡirɔ, sɑnɑm mɛ u Akɑbun ɡɑri yi nuɑ. Yerɑ u win tɑbu kowobu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bu doo bu sɔɔru ko ben sɑnsɑniɔ kpɑ bu wuu ɡe tɑrusi. Mɑ bɑ dɑ bɑ ɡu tɑrusi.
13Yerɑ Gusunɔn sɔmɔ ɡoo u nɑ Akɑbun mi, u nɛɛ, ɑmɛniwɑ Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ. U nɛɛ, ɑ tɔn dɑbi te wɑ? U koo nun tu nɔmu sɔndiɑ kpɑ ɑ ɡiɑ mɑ wiyɑ u sɑ̃ɑ kpuron Yinni.
14Akɑbu u nɛɛ, weren min diyɑ yɑ koo kɑ koorɑ mɛ. Mɑ sɔmɔ wi, u nùn wisɑ u nɛɛ, ɑmɛniwɑ Yinni Gusunɔ u ɡerumɔ. U nɛɛ, yɑ koo koorɑwɑ sɑɑ tɑbu kowo be berɑ kɑ berɑn wiruɡibɑ ɡɔsɑn min di. Mɑ Akɑbu u mɑɑ bikiɑ u nɛɛ, tɑbu sunɔ wɑrɑ u koo woodɑ wɛ̃ su kɑ bu wɔri. Sɔmɔ wi, u nùn wisɑ u nɛɛ, wunɑ kɑɑ ko tɑɑ bin sunɔ.
15Yerɑ Akɑbu u berɑ kɑ berɑn tɑbu kowo be mɛnnɑ. Mɑ bɑ kuɑ ɡoobu kɑ tɛnɑ kɑ yiru (232). Yen biru u Isirelibɑn tɑbu kowobu mɛnnɑ, mɑ be, bɑ mɑɑ kuɑ nɔrɔbun subɑ nɔɔbɑ yiru (7.000).
16Mɑ u Siriɡii be wɔrim dɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑn di. Sɑɑ ye sɔɔ, Bɛni Hɑdɑdi u sɔ̃ u tɑm nɔrumɔ wi kɑ sinɑmbu tɛnɑ kɑ yiru be bɑ nùn somiru nɑ.
17Isirelibɑn berɑ kɑ berɑn tɑbu kowo be, bɑ ɡbiɑ bɑ tɑbu yɑrɑ. Yerɑ Bɛni Hɑdɑdi u bikiɑ u nɛɛ, berɑ̀ mini. Mɑ bɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, Sɑmɑrin diyɑ bɑ yɑrimɑ.
18Mɑ u nɛɛ, bɑ yɑrimɑ bu kɑ tɑbu ko? Aɑ, bɑ yɑrimɑwɑ bwɛ̃ɛ dorɑ sɔɔ? Kɑ mɛ, i bu mwɛɛrimɑ wɑsiru.

19Yerɑ Isirelibɑn tɑbu kowo be bɑ tie, bɑ berɑ kɑ berɑn tɑbu kowo be swĩi.
20Mɑ ben bɑɑwure u win wɛrɔ nɑɑ swĩi u ɡo. Siriɡii be bɑ tie, bɑ duki yɑkurɑ bɑ doonɑ. Adɑmɑ Isireli be, bɑ bu nɑɑ swĩi. Bɛni Hɑdɑdi u dukɑ yɑkurɑ kɑ win dumɑ, kɑ sere mɑɑ mɑɑsɔbu ɡɑbu.
21Nɡe mɛyɑ Isirelibɑn sinɑ boko u kɑ Bɛni Hɑdɑdin tɑbu kowobu kɑmiɑ mɑm mɑm. U ben dumi ɡo. Mɑ u ben tɑbu kɛkɛbɑ mwɛɛrɑ.
22Yerɑ Gusunɔn sɔmɔ wi, u mɑɑ dɑ Akɑbun mi, u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ doo kpɑ ɑ n wɔruɡɔru mɔ kpɑ ɑ bwisiku mɛ kɑɑ ko. Domi wɔ̃ɔ kpɔɔ Sirin sinɑ boko wi, u koo mɑɑ ɡɔsirɑmɑ u nun wɔri.
23Sirin sinɑ bokon tɑbu kowobu bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, Isirelibɑn bũnu nu sɑ̃ɑwɑ ɡuunuɡinu. Yen sɔ̃nɑ bɑ sun kɑmiɑ. Ǹ n mɛn nɑ, su bu wɔri wɔwɑ sɔɔ kpɑ bu wɑ mɑ sɑ bu dɑm kere.
24Yen sɔ̃, ɑ sinɑm be kpuro yɑro bɛsɛn wuurun di kpɑ ɑ tɑbu sinɑmbu kɔsire ko mi.
25Yen biru kpɑ ɑ mɑɑ tɑbu kowo kpɑobu ɡɔsi kɑ tɑbu kɛkɛ yi dumi ɡɑwe kpɑ ye kpuro yɑ n ɡeeru nɛ nɡe mɛ ɑ rɑɑ mɔ yellun tɑɑ bi sɔɔ. Kpɑ su dɑ su bu wɔri wɔwɑ mi. Miyɑ sɑ ko bu kɑmiɑ. Yerɑ u ben ɡɑri yi wurɑ u kuɑ mɛ.
26Yen wɔ̃ɔ kpɔɔ Bɛni Hɑdɑdi u win tɑbu kowo be mɛnnɑ u ɡɑrɑ, mɑ bɑ dɑ Afɛkiɔ bu kɑ Isirelibɑ wɔri.
27Isirelibɑn tii, bɑ ben tɑbu kowobu mɛnnɑ bɑ ɡɑrɑ. Mɑ bɑ dĩɑnu suɑ, bɑ dɑ bu kɑ Siriɡii be wɔri. Yerɑ bɑ ben sɑnsɑni ɡirɑ Siriɡibun sɑnsɑnin deedeerɔ. Mɑ bɑ sɑ̃ɑ nɡe boo ɡɔ̃ɔ piiminu yiru Siriɡibun wuswɑɑɔ. Domi Siriɡii be, bɑ dɑbiwɑ sere bɑ berɑ mi yibɑ.
28Yerɑ Gusunɔn sɔmɔ wi, u mɑɑ nɑ Isirelibɑn sinɑ bokon mi u nɛɛ, ɑmɛniwɑ Yinni Gusunɔ u ɡerumɔ. U nɛɛ, yèn sɔ̃ Siriɡibu bɑ nɛɛ, u sɑ̃ɑwɑ ɡuunun yinni, yen sɔ̃nɑ u koo be tɑbu kowo dɑbi te bɛɛ nɔmu bɛriɑ kpɑ i ɡiɑ mɑ wiyɑ u sɑ̃ɑ kpuron Yinni.
29Mɑ Siriɡii be, kɑ Isirelibɑ bɑ kuɑ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ tiɑ bɑ mɛɛrinɛ. Yen nɔɔbɑ yiruserɑ bɑ tɑbu wɔrinɑ. Mɑ Isirelibɑ bɑ Siriɡibun tɑbu kowobun nɔrɔbun subɑ wunɔbu (100.000) ɡo sɔ̃ɔ teeru.
30Be bɑ tie, bɑ sɑ̃ɑwɑ tɔmbu nɔrɔbun subɑ tɛnɑ itɑ sɑri (27.000). Mɑ bɑ duki yɑkikirɑ, bɑ dɑ bɑ wɑ̃ɑ Afɛkiɔ. Yerɑ ɡbɑ̃rɑrɑ bu sɛ̃re tɑ ɡo. Sɑɑ ye sɔɔrɑ Bɛni Hɑdɑdi u dɑ u kukuɑ Afɛki yen diru ɡɑrun ɡidɑmbisɑn wɔllɔ.
31Mɑ win bwɑ̃ɑbɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, wee, sɑ nuɑ mɑ Isirelibɑn sinɑmbɑ rɑ n tɔmbun wɔnwɔndu mɔ. Yen sɔ̃, su sɑɑkibɑ dewe kpɑ su wɛ̃ɛ sɛ̃kɑ wirɔ nuku sɑnkirɑnun sɔ̃, kpɑ su dɑ Isirelibɑn sinɑ bokon mi, sɔrɔkudo u koo sun wɔnwɔndu kuɑ, kpɑ u de sɑ n wɑ̃ɑ.
32Mɑ bɑ sɑɑki be deewɑ pɔrɑɔ, yen biru bɑ wɛ̃ɛ sɛ̃kɑ wirɔ, bɑ dɑ bɑ Isirelibɑn sinɑ boko deemɑ bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, wunɛn bɔ̃ɔ Bɛni Hɑdɑdiwɑ u sun ɡɔrimɑ u nɛɛ, ɑ win wɑ̃ɑru dweo u kɑ wɑ u n wɑ̃ɑ. Yerɑ Akɑbu u bu wisɑ u nɛɛ, wi, nɛn kĩnɑsi, u wɑ̃ɑ wɑ̃ɑru sɔɔ?
33Ye tɔn be, bɑ nuɑ u wisɑ n do, yerɑ bɑ ɡeruɑ fuuku fuuku bɑ nɛɛ, oo, wunɛn kĩnɑsi u wɑ̃ɑ. Mɑ Akɑbu u nɛɛ, i doo i kɑ nùn nɑ. Yerɑ Bɛni Hɑdɑdi u nɑ wi, Akɑbun mi. Mɑ Akɑbu u nùn yɔɔsiɑ win tɑbu kɛkɛ wɔllɔ.
34Sɑɑ yerɑ Bɛni Hɑdɑdi u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, kon nun wuu si nɛn tundo u rɑɑ wunɛn tundo mwɑɑri mi wesiɑ. Kpɑ ɑ kiɑ dɔrɑ yenu ko Dɑmɑsiɔ nɡe mɛ nɛn tundo u kuɑ Sɑmɑriɔ. Mɑ Akɑbu u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɛ mɑɑ kon nun deri ɑ n wɑ̃ɑ, kpɑ su ɑrukɑwɑni bɔke nɛ kɑ wunɛ. Mɑ bɑ ɑrukɑwɑni ye bɔkuɑ. Yen biru u derɑ Bɛni Hɑdɑdi u doonɑ.
35Sɑɑ ye sɔɔrɑ Yinni Gusunɔ u win sɔmɔ ɑluwɑɑsi ɡoo sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, u win turo kɑnɔ u nùn so. Adɑmɑ win turo wi, u yinɑ u nùn so.
36Yerɑ sɔmɔ wi, u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ̀ n mɑn doonɑri tɛ̃, ɡbee sunɔ ɡɑ koo nun sɛ̃re ɡu ɡo. Domi ɑ ǹ Yinni Gusunɔn ɡɑri mɛm nɔɔwɛ. Sɑnɑm mɛ u sɔmɔ wi doonɑri, yerɑ ɡbee sunɔ ɡɑ nùn sɛ̃re ɡɑ ɡo.

37Yerɑ sɔmɔ wi, u kɑ mɑɑ ɡoo yinnɑ, mɑ u nɛɛ, ɑ mɑn soowo, ɑ suuru ko. Mɑ durɔ wi, u nùn so u mɛɛrɑ kuɑ.
38Mɑ sɔmɔ wi, u tii kɔsɑ u sɛ̃kɑtiɑ sɛ̃kɑ win nɔniɔ, u dɑ u sinɑ swɑɑ bɑɑrɔ mi sinɑ boko Akɑbu u koo kɑ doonɑ.
39Sɑnɑm mɛ sinɑ boko u sɑrɔ win bɔkuɔ, yerɑ u nɔɔɡiru suɑ u nɛɛ, wee nɑ rɑɑ wɑ̃ɑ tɑbu sĩɑ sɔɔ, mɑ subɑru sɔɔ ɡoo u yɑrɑ u kɑ mɑn tɑbu durɔ ɡoo nɑɑwɑ n nùn kɔ̃su. U nɛɛ, nɑ̀ n derɑ durɔ wi, u doonɑ, nɛnɑ kon ko win kɔsire, ǹ kun mɛ, kon sii ɡeesun ɡobi nɔrɔbun subɑ itɑ (3.000) kɔsiɑ.
40Sɑnɑm mɛ nɑ wɑ̃ɑ nɑ sirenɛ, yerɑ durɔ wi, u mɑn kisirɑri u doonɑ. Mɑ Isirelibɑn sinɑ boko u nɛɛ, mɛsumɑ bɑ koo nun kuɑ. Domi wunɛn tiiwɑ ɑ ɡeruɑ.
41Sɑɑ yerɑ sɔmɔ wi, u win sɛ̃kɑtiɑ ye u kɑ nɔni bɔkuɑ mi kusiɑ, mɑ Isirelibɑn sinɑ boko u nùn tubɑ u wɑ mɑ Gusunɔn sɔmɔbun turowɑ.
42Yerɑ u mɑɑ sinɑ boko sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑmɛniwɑ Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ. U nɛɛ, yèn sɔ̃ ɑ derɑ durɔ wi u nun nɔmu bɛriɑ mi, u doonɑ, wi u nɛɛ, ɑ kɑm koosiɑ, tɛ̃, wunɑ kɑɑ ɡbi win ɑyerɔ, kpɑ wunɛn tɔmbu bu mɑɑ ɡbi win tɔmbun ɑyerɔ.
43Yerɑ Isirelibɑn sinɑ boko Akɑbu u ɡɔsirɑ win yɛnuɔ kɑ nuku sɑnkirɑnu kɑ mɔru.