Text copied!
CopyCompare
Iyo New Testament - Mak

Mak 9

Help us?
Click on verse(s) to share them!
1Ŋunde yero ŋande yimiraró, “Mande hamó yeteno. Uni kumi ŋano kaŋeteŋgo qundo kama khumoyuri Anutuko unipareyó wiri yereyote naruyó ŋundo wimbu parámi tero maheweya ŋu qenewaŋgo.”
2Tukú, naru kande saŋiyoro kanata ŋunde rotoro Yesuko Pita, Jems, Jon yorero enemata mira purímo oŋgurí. Toŋeyemo ŋuno Yesu kiraró enesó horé taró.
3Tero tuwiyó tindeŋiwí tero sara-sara meté horé tunoqaró. Nokono ŋano uni kato tuwi riní sara ŋunde qu tunoqewero mepémo kini.
4Asa Elaija koya Moses koya ŋuno tunoqiri yiyoyi Yesu koya mande taŋgurí.
5Ŋunde ti Pitako Yesu ŋande miraró, “Rapi, noya topo-toponemboya ŋano yoteto, ŋuko meté. Asa ko yamaru kapusa rewato: ka keŋo qu, ka Moses koro, ka Elaija koro.”
6Ŋunde yaró, quko mandí murí ŋuro kama iŋoní tondaŋaró. Dokoro sasaro parámi taŋgurí.
7Asa koporéko uni pará-pará ŋu poka yiriní koporé quro koŋgo mande ka ŋande yaró, “Ŋuko neneŋo naŋone, eneŋo surumí iŋoyoteno. Maŋgó howeyuri qembe.”
8Ŋunde yiníqo, waka ta toŋetero uni pará-pará irisa ŋu kama yiyaŋgurí. Yesu naŋge ŋuno qeneŋgurí.
9Asa mira purí rotoro umbuyate Yesuko kondé ŋande yimiraró, “O qeneteŋgo ŋuro unipare ma yimirowero. Imemoŋgo Unindoro Naŋuní uni tapu koŋgo otoqoníqota meté yimiroyi qembe,” yaró.
10Imemoŋgo yate mandí kama wendaqaŋgurí. Quko epe mito-mito taŋgurí, “Ŋu ‘uni tapu koŋgo otoqoweya,’ ŋu do ka?”
11Asa umbuyate ŋande oseseyaŋgurí, “Do murí karo hutuŋo mande ŋuro iŋo-iŋo unindo ŋande yeyoteŋgo, ‘Koretero, Elaija ŋuko korete maheweya?’”
12Yi ŋande yimiraró, “Hamó, koretero Elaija mahero o soso piyo taró mu roŋgaruwote. Quko ye date iŋoteŋgo, do murí karo Anutu koro mande ŋande yete, ko Unindoro Naŋuní o quhurí parámi riní unipare huwóŋowaŋgo?
13Ŋunde quko ŋande yimiroteno, komo Elaija pitu ko maheró. Mahiní unindo eneŋo iŋo-iŋoye howero murí piyimi te inaŋgurí. O tunoqaró ŋuro uni kato Anutu koro sokome quno ŋuno nakayáŋaró.”
14Asa mira purí rotoro umbuyiqo, amuno ŋuno unipare qambu iŋo-iŋo rewero uni kumi wuriri yereŋgurí. Kowe hutuŋo mande ŋuro iŋo-iŋo unindoya iŋo-iŋo rewero uniyómboya kiro mande yaŋgurí.
15Asa unipare qambu ŋundo Yesu qeni newondeye yukuwoní kheŋgeŋoro, “Umbute ŋu,” yeyaŋgurí.
16Ŋunde yi Yesuko hutuŋo mande ŋuro iŋo-iŋo uni ŋande osese yereró, “Do murí karo iŋo-iŋo rewero uninemboya mande parámi yeteŋgo?” yaró.
17Yiní uni kato unipare qambu keweroye moŋgo mande topé ŋande yaró, “Rondaqe-rondaqe uni, nondo naŋone re mahero ke seqa kereteno. Yuqa piyimi ka naŋone quroko yoní mande yewero mepémo kini.
18Naru rokóŋoro yuqa piyimi ŋundo naŋone kondé re uroní khe kandí yukuwoní siŋiworere ka umbuyote, mití kindotoyote, khe kandí soso tinditeyote. Nondo iŋo-iŋo rewero unike kira yerero, yuqa ŋu howi toŋeweya, yanowó. Quko enendo mepémo kini.”

19Ŋunde yiní mande topé ŋande yaró, “Ye unipare itaka nokono yoteŋgo qundo iŋondutu kama reyoteŋgo! Naru date yeya yowano? Naru date quhuríye korowoyowano? Simó ŋu re nono mahi.”
20Ŋunde yiní re mahiqo, yuqa piyimi ŋundo Yesu qenero waka ta simó uroní khe kandí yukuwoní nokono umburo keré-keré tero siŋiworere ka umburó.
21Ŋunde tiní Yesuko iwí ŋande oseseyaró, “Naru datiro ŋunde teyote?” Yiní ŋande yaró, “Simó tomó ta quno teyate.
22Naru kumimo yuqa piyimi ŋundo rambaruruwowero quro re nombono raŋoyara ko sonono ŋuya raŋoyara. Quko ke wimbuke moré tiníqo, sikínani te nunoya nore samaka nere.”
23Ŋunde yiní ŋande yaró, “Wimbune ŋuro yete. Asa uni kato iŋondutu kondé tiníqo, o meté soso tunoqeweya.”
24Asa simó ŋuro iwímbo kondé ŋande yaró, “Iŋondutu hamó teteno! Quko iŋondutune kondé kini, ime. Enina, samaka nere.”
25Ŋunde yiní Yesuko unipare qambu kheŋgeŋo maheŋgurí ŋuro yiyo iŋoro yuqa pusú ŋu ŋande qene yaró, “Ke maŋgó piyimi kusumbí piyimi quro yuqa, ke ŋande kimiroteno, simó ŋa roto toŋeya naru kano ŋu quroko ŋuno ma uwero.”
26Ŋunde yiníqo, simó ŋu kondé kiwero khe kandí yukuwoní yuqa piyimi ŋu roto toŋeró. Toŋiní umburo khumo inaró. Khumo inoní unipare qenero, “Khumote,” yaŋgurí.
27Quko Yesuko kandí toworo hokoní otoqo kaŋaró.
28Tukú enemata yano oro iŋo-iŋo rewero uniyómbo Yesu ŋande oseseyaŋgurí, “Date koro norendo yuqa piyimi ŋu howewero mepémo kini?”
29Yiqo, ŋande yaró, “Yendo hariripo naŋge yuqa ŋunde qu howewaŋgo,” yaró.
30Asa Yesuko ŋu noŋgo uro unipareto niyowaŋgo yero enemata Galili Sono Towo tapémo uyareŋgurí.
31Dokoro mande ka iŋo-iŋo rewero uniyó rondaqe yunoro ŋande yeyaró, “Kumimbo Unindoro Naŋuní re saŋgirí uni kandeyemo rotowe teteŋgo. Enendo uroyi khumoweya, quko naru kapusa kini tiníqo, otoqoweya.”
32Ŋunde yiníqo, mande ŋuro murí kama iŋoyi tondaŋaró. Ko murí ŋuro oseseyowero quro soraŋgurí.
33Uyareyate iŋo-iŋo rewero unindo dani keweroyemo kato imemoŋgo topé-topé taka yereweya ŋuro mandeto epe uto-uto taŋgurí. Asa Kaperneam yendémo ya kano oro Yesuko ŋande osese yereró, “Do murí karo kheko ŋuno mande kondé yero epe mito-mito taŋgo?” yaró. Quko mande topé kama yaŋgurí.
35Asa ko kunditero iŋo-iŋo rewero uni khe saŋiyoro irisa ŋu neko yerero ŋande yimiraró, “Uni kato owé parámi rewero quro iŋote tiníqo, koretero uni soso koro sunará simó teweya.”
36Ŋunde yeroqo simó ta ka rero keweroyemo rero towo pisiyoro ŋande yimiraró,
37“Uni kato neneŋo iŋoro simó ta ka ŋande quya topo teweya ŋuko noya topo teweya. Uni noya topo teweya ŋuko Awanembo asá nereró ŋuya topo teweya. Dokoro Anutuko no asá nereró.”

38Asa Jonko ŋande yaró, “Rondaqe-rondaqe uni, norendo uni ka owéŋgemo yuqa piyimi yohowiní toŋeŋgurí ŋu qenetowó. Uni ŋu noreŋo sowe-sowe qu kini. Ŋuroko yuqa piyimi ma yohowewero, yero soréŋatowó.”
39Ŋunde yiníqo, Yesuko ŋande yaró, “Ma soréŋowero. Uni kato no owénemo o wimbí moré ŋundiro teroqo waka ta owéne kama re umbuweya.
40Dokoro uni noreya saŋgirí kama te nunoteŋgo ŋuko noreŋo toponani.
41Uni kato kiyoro, keko Kristo ŋuro uni ka, yero iŋoro sono kiŋo kunoweya quko, imemoŋgo Anutuko puriŋo ka uni ŋu inoweya. Ŋu hamó.
42“Uni kato tomó ta qu ka no iŋondutu nereyote qu wosoní o piyimi teweya tiníqo, unindo simó wosote ŋu topé piyimi horé reweya. Meté koretero unindo wondo parámi ka eneŋo puŋímo kusiyoro re windi quroko raŋi khumoroqota o kama teweya.
43Ko kandekepo kowosoní o piyimi teroqo kandeke toŋo raŋo qembe. Ke soŋga ta ŋundiro piyo tero samboko oweya, ŋuko meté. Koweke soso meté yotoro kandeke irisa-irisa yote quko kewá piyimimo ŋuno raŋoní uweya, ŋuko piyimi horé.
44(-)
45Ko kheŋgepo kowosoní o piyimi teroqo kheŋge toŋo raŋo qembe. Ke soŋga ta ŋundiro piyo tero samboko oweya, ŋuko meté. Koweke soso meté yotoro kheŋge irisa-irisa yote quko kewá piyimimo ŋuno raŋoní uweya, ŋuko piyimi horé.
46(-)
47Ko toŋeŋgepo kowosoní o piyimi teroqo toŋeŋge tumo raŋo qembe. Ke soŋga ta ŋundiro piyo tero Anutuko unipareyó wiri yereyote naruyómo oweya, ŋuko meté. Koweke soso meté yotoro toŋeŋge irisa-irisa yote quko kewá piyimimo ŋuno raŋoní uweya, ŋuko piyimi horé.
48Ŋuno “‘naru suki-suki punipo unindoro koweye neyoteŋgo. Ko kewá ŋuno naru suki-suki qaro kama khumoyote.’
49Pare kato nembo re o newero qu saŋano reyote. Ŋundiro naŋge Anutuko kewá re unipare soso saŋayemo reweya.
50“Nembo ŋuko o meté mu. Quko nembo ŋuro nuŋgurí ŋu kini tiníqo, khoyó kini teweya. Ye soso nembo ŋundiro naŋge ti qembe. Newonde ime epe ino-ino ti qembe.”