Text copied!
CopyCompare
Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye - Luk

Luk 1

Help us?
Click on verse(s) to share them!
1Tiopilus Wute nganye buagi yumbo ur God beghi nde yembe nand kin te muqond kin te kin wand ur mand ningg.
2Yumbo ren kin puate ri righe di wute te muqond di te kin wand bir mawo ye, ni beghi simbe mundug kin te kin pugrine muq wute nganye buagi te kin wand ur mand ningg buid nganye map.
3Muq nge nge ning gri mune asi yumbo ren puate ri righe kin te otinde guqod, pugri bu nge nei gab kin te nge nyumo raqe wen ur guduw ei nu nei ghamb yumbo pughe kin ye ruwo di yumbo pughe kin dobu ruwi.
4Te ei nu yumbo yumbo buagi te bei munduw kin te oghine nei mbiny.
5Herot ni Judia pe king ningg nas kin tende puayi prist iri nas ni nyamb Sekaraia. Ni prist mingg wute tit Abiya puq mindim ye te kin iri. Ni ngam Elisabet ni mune Aron ningg kuqone.
6Ni teri ane Yumbui ningg lo irepene rutungu ye, di wand ninge gure ruwo segi ye. Pugri bu ni God nde rar pe tuquine ris.
7Pudi Elisabet ni kimasi yequ bu wo wure segi. Di ni teri gang rise pre.
8Muq Abiya ningg wute, Sekaraia di nikin yembe ire ane ei yembe mand ye, pugri bu Sekaraia ni God ningg baj pe prist ningg yenu.
9Nikin yumbo ur taq wen: Ni wet wo pe prist buagi nyamb ur mindim pre os wo pe mawo maghe, otiwo iri meti ni muqond tughe ni nyamb tende vise, te muqdi ni God ningg baj pe nar no yumbo tuqo yuwon kin wase nande. Pugri bu ni te kin puq men di wet wo Sekaraia nyamb vise ye te meti nowi bu Sekaraia te kin yembe nand.
10Muq yumbo tuqo yuwon kin wase nande kin tende puayi wute buagi God yumbui nyamb rirang kin dabo gri rikur Yumbui pengu rindig rindig yeru.
11Muq Yumbui ningg angelo iri Sekaraia nde nandi di alta pe ni yumbo tuqo yuwon kin wase nande kin tende si tuan pe opu yenu.
12Sekaraia ni te nuqoind di ni puye nand di quan nganye wune namb.
13Pudi angelo te nari, “Sekaraia nu wune ghamb wayequ. Nu kuari kin te God nutungu pre. Pugri bu otiwo nungam Elisabet quayi wo iri wurew ye. Otiwo ni wo te wuri wundi di Jon ei puq ndig.
14Otiwo ni Yumbui nde rar pe yumbui nas. Ni wain ne segi, di wuye gre kin aye te ne segi. Ni kumo wuri wundi kin tende puayi pune ruso ruso otiwo ni yumbui no kin tende puayi Ququ Yuwon Ye ni nde nas. Wuti nen ei otiwo Israel nganye buagi nitari Yumbui nikin God nde nandi. Yumbui nawi ningg bu ni ye nawo Elaija kin pugri Ququ Yuwon Ye ningg gre pe wand bir nawo ei wute buagi yumbo ur brequ si mare. Ni no ei kiyi di wo ane ire pe nimar, wute ngawu gre mand kin mune wand mutungu di yumbo ur tuquine kinne mand. Ni puq nen ei wute nei yuwon ye matevi pre ei Yumbui dobu nawi. Pugri bu nu Elisabet tequ wo te nas kin te ningg quan nganye chumbuai wand, di wute buagi aye te mune pugrine ni nas kin te ningg quan nganye chumbuai rind.”
18Muq Sekaraia oyi angelo pengu nindig, “Pughe gri ei nge nei gab nu nganyene guad? Nge gang kase pre di nge ngam mune gang wuse pre.”
19Muq angelo te oyi nari, “Nge Gebriel, nge God nde rar pe yengu ye, ni tiqi nundogh gadi nu wand yuwon ye ven simbe guduw ningg.
20Yumbo ren nganyene nge simbe guduw kin pugrine ei puq ren ye, pudi nu kuari nge nganyene puq gad segi, pugri bu muqdi nu mim ruaw riwo pu ghas ghas otiwo, muq wand ren nge simbe guduw kin ren nganyene puq ren kin tende puayi di nu mune wand ghand.”
21Wute buagi Sekaraia ghimbi ruang pu yeru yeru riri, “Pughe ningg ni te nar yenu chiraq?”

22Otiwo ni mune neyi nandi pudi ni mim ruang riwo, di wand nand kin tuqui segi. Ni wand nand kin tuqui segine bu ni si pene yeri nand nand. Ni te ruqond di nei rimb ni God ningg baj pe te nar yenu rar ri righe ruso di yumbo ninge ruqo nyemb pe pugri nuqond.
23Otiwo ni God ningg baj pe yembe nand kin te prene ni mune baj pe no.
24Otiwo tende dobu Elisabet wo ane wus di irew 5-pela pu ni baj pene wus.
25Di ni wuri, “Yumbui nge ghav nindigh bu nge wo ane kas. Asi nge wo segi kas bu wute buagi minyuw kiteny, pudi muq ven nde puayi Yumbui nge yawo nitogh minyuw te puaq nindigh pre bu nge wo ane kas.”
26Elisabet wo ane wus irew 6-pela pu ruso pre, di God angelo Gebriel tiqi nundog Nasaret Galili opu yequ kin tende no.
27Ni nyumbueg ambonye ire nde no. Nyumbueg ambonye te Josep Devit ningg kuqo ni meng nitaqi ningg wus ye. Ni asi wuti iri teri rise segi. Nyumbueg ambonye te ni nyamb Maria.
28Angelo te ni nde no muq simbe nunduw nari, “Nu nei tuan mbiq, God nu quan nganye yawo niraw righe. Yumbui nu tequ was.”
29Ni puq nand kin te ningg Maria nei kumo nganye wumb, di nei wumb segi pughe kin ningg angelo wand ven kin nand.
30Pudi angelo te Maria simbe nunduw, “Maria nu wune ghamb wayequ, God nu quan nganye yawo niraw righe.
31Muqdi nu wo ane ghas di otiwo nu quayi wo iri gheri ghandi. Wo te gheri di ni nyamb Jisas ei puq ndig.
32Otiwo ni nyamb yumbui nganye vise di God Yumbui Nganye Kin nari ni ni ningg wo. Yumbui God nari di ni kuqo Devit ningg sunyi nitangvi, king ningg nas.
33Di Jekop ningg kuqo kimem buagi ni nde si nambu ris. Di yumbo yumbo buagi ni nde si nambu rise kin te pre ye tuqui segi.”
34Muq Maria oyi wuri, “Te pughe gri ei? Nge wuti iri temu pase segine di pughe gri ei nge wo ane kas?”
35Di angelo oyi simbe nunduw nari, “Ququ Yuwon Ye nu nde nandi ye. Di Yumbui Wam Nganye Kin ni ningg gre nunde bre. Pugri bu nu quayi wo yuwon kin te gheri, di God ningg wo puq mindig.
36Piyi nu yavi ire Elisabet ni gang wuse pudi muq ni wo wuri yamb tumo. Wute riri ni wo wure tuqui segi, pudi muq ni wo ane wus irew 6-pela ruso pre.
37Te pugri yumbo yumbo buagi wute qi pe kin puq men tuqui segi kin te God puq nen kin tuqui. Yumbo ninge God puq nen tuqui segi kin rise segi.”
38Muq Maria oyi angelo simbe wundig, “Te piyi muq nu simbe guad kin pugrine nge puq negh. Nge God ningg yembe ye wuti. Pugri bu God nge pughe sin negh ningg te piyi.” Ni puq wund di angelo Maria si niraq no.
39Tende puayi Maria yumbo sir wup di brequne Judia opu wuso di tiqe ire rand pe opu yequ kin tende wuso.

40Wuso tende wuso wur di Sekaraia ningg baj pe wuso, di ni Elisabet chumbuai kin wand simbe wunduw.
41Elisabet ni Maria chumbuai kin wand simbe wunduw kin te wutungu ne, di wo Elisabet nde umbo pe kuse kin chumbuai gud prare kuyo, di opu Ququ Yuwon Ye Elisabet nde yenu.
42Di Elisabet quan kumone wuri, “Nyumbueg buagi nde mingi God nu irine quan nganye yuwon nuaw, di wo nu nde umbo pe kuse kin te quan nganye yuwon nuany.
43Pudi pughe kin ningg nge quan nganye yuwon nuagh bu nge Yumbui ningg kumo nge nde wundi?
44Nu chumbuai kin wand guad kin nge nde ange pe vighe di opu wo nge nde umbo pe kuse kin chumbuai gud di prare kuyo.
45Yumbui nu simbe nunduw kin te nu kuari otiwo nganyene yumbo te kin puq ren puq guad ye te ningg God nu yuwon nganye nuaw.”
46Maria wuri, “Nge umbo pe Yumbui nyamb gidivi viyo
47di nge ququ God nge neti kowi kin ni ningg chumbuai wund.
48Nge ni ningg yembe ye nyumbuegne, pudi ni nge nei gheri nipigh segi. Yumbui Gre Nganye Kin yumbo yumbui kin wute aye puq men tuqui segi kin ni nge nde yembe nindiny kin te ningg di muq ven nde puayi pune ruso ruso otiwo wute buagi riri God nge yuwon nuagh. Ni nyamb yuwon vise.
50Wute muq mas kin men di ni wo mune mas kin tende puayi wute God yumbui nyamb mirang tedi ni oyi yawo nitom di yumbo ur pugri kin bei nindim.
51Nikin si gre kin pe ni yumbo gre kin puq nen. Wute nikin nei pe mari ni yumbui mas puq mand kin te oyi ni woingo nuam righe.
52Wute nyamb kin ni ni maghe mo, pudi wute nyamb segi kin oyi nyamb nindivi viyo yumbui nyamb niram.
53Wute asi yumbo segi kin te oyi muq ni yumbo quan kumo nem, pudi wute asi yumbo quan kin te oyi muq tiqi nundom yumbo segi si omone mo.
54Ni asi beghi koku simbe nindim kin te nei gheri nap segi, bu muq nikin yembe ye wute Israel yawo nitony bu nandi.
55Ni yumbo te kin asi ni beghi koku simbe nindim kin pugrine ei otiwo Abraham di nikin kuqo ane bei nindiny nindinyne ruso ruso otiwo.”
56Maria Elisabet ane ris irew teri ire ruso pre muq mune nikin tiqe wuso.
57Elisabet ni wo wuri wundi kin tende puayi ni wuso quayi wo wuri wundi.
58Di nikin yavi ire di tiqe ire ye ni God Elisabet yawo nitow di ghav nunduw kin te rutungu, di ni ruso Elisabet ane chumbuai rind.

59Nginy 7-pela pu mo pre, nginy 8 te ningg ni mandi wo te ghimbi dugu chongo pend muang ningg. Wute ghimbi dugu chongo pend muang kin ni kiyi Sekaraia nyambne mirang ningg mari.
60Pudi ni kumo segi puq wund wuri, “Yewo! Ni nyamb Jon.”
61Ni oyi mari, “Te pudi nungoqi nuqo iri nyamb te kin vise pu ghari.”
62Sekaraia mim ruang riwo di ni wand nand segine ye, pugri bu ni si pene yeri mand di pengu mindig ei ni simbe nand nyamb pughe ye bri wo te mirang ningg nari.
63Muq Sekaraia oyi si pene yeri nindim di ni nyumo raqe meng. Muq ni wo nyamb te nyumo raqe pe ur nand nari, “Ni nyamb Jon.” Muq wute buagi te yemu kin puyene nganye mand.
64Sekaraia puq nand di brequne nganye ni mim ruang riwo kin te prene, minjuq mune bure nondo, di mune wand nand kin tuqui, di ni God chumbuai nindig.
65Wute buagi nikin tiqe kin wune rimb, di wand te kin Judia opu tiqe buagi rand pe yeru kin tende vir ir.
66Wute buagi wand ven rutungu kin te nei kumo rimb di riri, “Wo nen otiwo ni pughe gri kin bri nas?” Yumbui ningg gre ni nde vise bu puq ren.
67Di Jon kiyi Sekaraia Ququ Yuwon Ye ni nde nas nei neng di propet kin wand ren simbe nand:
68“Yumbui Israel mingg God nyamb bidivi viyo; te pugri ni nandi nikin wute Israel nate ruwi pre.
69Ni beghi wuti gre nganye kin iri nengu pre. Wuti te otiwo beghi nitamu powi ye. Wuti te God ningg yembe ye wuti Devit ningg kuqo.
70Wand ven kin yabe chuqo nikin propet yuwon ye ni simbe nindim mandi simbe mand kin ane tuquine.
71Ni simbe nindim nari otiwo ni beghi ghav nundug, beghi bon veri nde si pe pu nitamu powi. Di wute beghi yambu mirengu kin ninde si pe pu nitamu powi.
72Yumbo ren kin puq nen kin te asi ni wand yuwon ye taq namb kin te nei gheri nipiny segi, di ni beghi koku yawo nitom kin te bei nand ningg.
73Ni beghi koku Abraham nde wand gre ye simbe nindig nari,
74Otiwo ni nganyene beghi veri nde si pe pu nitamu powi, di ghav nundug ei beghi wune bab segi di ni ningg yembene bad.
75Di beghi ninde rar pe yuwon pu pas di yumbo ur tuquine puq pen pen pati.
76Di nu nge wo otiwo wute buagi mari nu Yumbui Wam Nganye Kin ni ningg propet iri. Te pugri nu ei ye ghawo Yumbui ngim wang ei ni dobu naru ye.

77Di nu God ningg wute simbe ndiny ei ni nei rimb ni nate ruwi yuwon pu ris. Beghi God ni quan nganye yawo nitony ye te ningg bu ni yumbo ur brequ rind kin wand te puaq nindiny di Yumbui ningg ti beghi nengu.
79Di wute yumbo ur brequ rind di burpoq wabe ris kin te ti neny. Ni puq nen ei beghi ngim budoq ei yuwon pene nyinge pare, yeng bad segi di umbo yuwonne kuse.”
80Di wo nen yumbui no di gre natevi, di no dabo char kumo mingi wute segi ye pe te yenu yenu, otiwo muq mune wute buagi Israel kin nde rar pene nandi.