Text copied!
CopyCompare
Dios oca gotirituti - San Lucas - San Lucas 12

San Lucas 12:16-55

Help us?
Click on verse(s) to share them!
16To yicõari, gotimasiore queti ĩnare gotimasioñuju Jesús: —Sĩgʉ̃ masʉ gajeyeũni jaigʉ ñagʉ̃mi. Ĩ ote quẽne, jairo rica cʉtiroja ti.
17Jairo ti ricacʉto ĩacõari ado bajiro tʉoĩagʉ̃mi: “¿No bajiro yigʉti yʉ? Nojʉa cũmasiriaro maja yʉ”, yitʉoĩagʉ̃mi.
18To bajiro yitʉoĩagʉ̃ne, “Ado bajiro yirʉcʉja yʉ”, yitʉoĩabʉjagʉmi. “Bare cũriavirire caguereacõari, gaje viri jacabʉsariviri bʉarʉcʉja yʉ. To yicõari, ti virijʉre yʉ barere, yʉ gajeyeũnire quẽne cũrʉcʉja yʉ.
19To yigajanocõari, ado bajiro tʉoĩa variquẽnarʉcʉja yʉ: ‘Guaro jedibetirʉaroja ti, yʉ cʉose. To bajiri, ʉsʉsãja, quẽnaro bare ba, idire idi, yivariquẽna ñarʉcʉja yʉ’ ”, yitʉoĩaboagʉmi, socʉne.
20To bajiro ĩ yitʉoĩañarone, ado bajiro ĩre yigʉmi Dios: “Tʉoĩamasibecʉre bajiro yaja mʉ. Mʉ rijato bero mʉ bajirotire tʉoĩabecʉne yicõaja mʉ. Adi ñamine rijacoarʉcʉja mʉ. To bajiri mʉ cʉosema, ¿ñimʉ yejʉa ñarʉaroada?”, ĩre yigʉmi Dios.
21Tire bajirone bajiaja Diore tʉoĩamenane, jairobʉsa gajeyeũni juacũrũtuanarema. “Disejʉa rʉyabetirʉaroja yʉare” ĩna yiboajaquẽne, Dios ĩ ĩajama, “Yʉ ye quẽnasejʉare bʉjabetirona ñaama, yʉre ajitirʉ̃nʉmena ñari”, ĩnare yiĩaami Dios —ĩnare yiyuju Jesús.
22To ĩ yiro bero, ado bajiro ĩ buerimasare gotiyuju quẽna: —To bajiro Dios ĩ yiĩase ti ñajare, adi macarʉcʉrojʉre mʉa bajirotire tʉoĩarejaibesa mʉa. “¿No bajiro bʉjacõari, bare ba, idi, sudi sãña, yicatiñarãti yʉa?”, yitʉoĩarejaibesa.
23Quẽnamasuse mani ʉsʉre, to yicõari mani rujʉre manire ĩsiñumi Dios. To bajiri mani baroti, mani idiroti, to yicõari sudi mani sãñarotire quẽne cõarũgũrʉcʉmi ĩ.
24Minia ĩna bajisere tʉoĩaña mʉa. Ĩna otebetiboajaquẽne, to yicõari, bare ĩna juarẽocũbetiboajaquẽne, ĩnare bare cõarũgũami Dios. “Miniare quẽne ĩamaigʉ̃ ñari, manire roque rẽtoro maigʉ̃mi”, ¿yimasibeati mʉa?
25“Adi macarʉcʉrojʉre ñarã yoaro catirʉarãja yʉa” mʉa yitʉoĩarejaiboase, “Yoarobʉsa catiato” yiro, mʉare ejarẽmomasibeaja ti.
26To bajiro ti bajijare, mʉa catiñarotire tʉoĩarejaibesa.
27Sudi mʉa sãñarotire quẽne tʉoĩarejaibesa. Go bʉcʉasere tʉoĩaĩasaque mʉa: Moabeti, to yicõari, sudi sãñarʉa tʉoĩarejaibeaja ti. To bajiboarine, Ʉjʉ Salomón ñamasir'i gajeyeũni jaigʉ ĩ ñaboajaquẽne, quẽnase ĩ sudi sãñamasire rẽtoro quẽnase ñaja ti.
28Gore bʉto quẽnase ñarotirũgũami Dios. Quẽnase ñaboarine, yoaro mene sĩnicoatoja. Ti sĩniro ĩacõari, bare quẽnorʉarã, tire juacõari, soerãma masa. To bajiri yoaro catise me ti ñaboajaquẽne, tire quẽnorũgũgʉ̃mi Dios. Go rẽtoro manire roque maigʉ̃ ñari, “Manire sudi cõarʉcʉmi Dios”, yimasiroti ñaja mʉare. “To bajirone yigʉmi Dios”, yiajitirʉ̃nʉbetibʉsarã ñaja mʉa.
29To bajiri, “¿No bajiro bʉjacõari, bare ba, idi, yicatiñarãti yʉa?”, yitʉoĩarejaibesa.
30Dios yarã me ñarãma, tire bʉto tʉoĩarejairãma. Manijʉarema, mani jacʉ ñagʉ̃mi, “Ti rʉyaja, ĩnare” yimasigʉ̃.
31To bajiri, “Ʉjʉ Dios yarã, quẽnaro ĩ yirã ñaja mani. Ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne yirʉarãja”, yitʉoĩarũgũña mʉa. To bajiro mʉa yijama, adi macarʉcʉroaye mʉa cʉobetire bʉjarʉarãja mʉa.
32Jãjarã me ñaja mʉa. To bajiboarine tʉoĩarejaibesa. Ʉjʉ Dios quẽnase mʉare cõavariquẽnarũgũami. To yicõari, ĩ ñarojʉ õ vecajʉ variquẽnase rãca mʉare bocaãmirʉcʉmi.
33Jediro mʉa cʉose gãjerãre ĩsijeocõaña. To yicõari, ti vaja bʉjacõari, maioro bajirãre ĩsima. To bajiro mʉa yijama, õ vecajʉ Dios ĩ ñarojʉ quẽnase bʉjarʉarãja mʉa. Mʉare quẽnaro Dios ĩ yise jedibetirʉaroja. Tojʉre juarudirimasa ejabetirʉarãma. To yicõari, quẽnaro mʉare Dios ĩ yisere barearã manama.
34Õ vecaye quẽnase mʉa bʉjaroti jedibetiroti ti ñajare, mʉa cʉosejʉare tire tʉoĩarejaimenane, “Quẽnaro yʉa yise vaja õ vecajʉ vaja tacũrã yaja” yitʉoĩacõari, quẽnaro yirũgũña —ĩ buerimasare yigotiyuju Jesús.
35Ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús: —Adi macarʉcʉrore vaveorʉcʉja yʉ. To bajiboarine, tudivadirʉcʉja quẽna. Yʉ manitoye quẽne, yʉ bojarore bajiro quẽnaro yicõa ñama, yʉ tudiejarotire tʉoĩayurã ñari —ĩnare yiyuju Jesús. To bajiro yigajanocõari, gotimasiore quetire tʉoĩacõari, ĩnare gotiyuju Jesús: —Sĩgʉ̃ ʉjʉ gãjerã ĩna ãmosiarirʉ̃mʉ, boserʉ̃mʉ ĩna yiro, ĩagʉ̃ vacoacʉmi ĩ. To bajiri ĩ tudiejaroto rĩjoro ĩre moabosarimasa ĩre yurãma ĩna. “¿No cõro tudiejagʉti ĩ?”, yirũgũrãma ĩna. Tudiejacõari, “Manire ĩ jirone, guaro sojere jãnarʉarãja mani”, yitʉoĩarãma ĩna.
37To bajiri cãnibetiriarã ñari, ĩna ʉjʉ ĩ tudiejaro, bʉto variquẽnarãma ĩna. To cõrone ĩna ʉjʉ ĩnare rujirotigʉmi. Ĩnare rujiroti, ĩ masune ĩnare bare ecagʉmi, ĩna ʉjʉ ñaboarine.
38To bajiri ñami gʉdareco ti ñacoaboajaquẽne, cãnibetiriarã ñari, ĩna ʉjʉ ĩ tudiejaro, ĩre ĩacõari, bʉto variquẽnarãma ĩna. To bajiri ʉjʉ ĩ manitoyejʉ ĩ tudiejarotire yurã, ĩna cãnibetiriarore bajiro bajicõa ñarʉarãja mʉa, yʉre yurã ñari. Yʉ bojarore bajiro quẽnaro yicõa ñama mʉa. To bajiro mʉa bajijama, yʉ tudiejaro ĩacõari, bʉto variquẽnarʉarãja —ĩnare yigotiyuju Jesús.
39To yicõari, quẽna gaje queti gotiyuju: —Adi quetire quẽne tʉoĩaña: Sĩgʉ̃ vi ʉjʉ, “Adi ñami juarudirimasʉ ejarʉcʉmi” ĩ yimasijama, roori ñabogʉmi, ĩre matarʉ.
40To bajiri, “Dios ĩ roticõagʉ̃ ĩ tudiejarotire mani masibetirĩmarone tudiejaromi” yirã, roori ñarũgũrʉarãja mʉa —ĩnare yigotiyuju Jesús.
41To bajiro ĩ yijare, sĩgʉ̃ ĩ buerimasʉ, Pedro vãme cʉtigʉ, ado bajiro Jesúre ĩre sẽniĩañuju ĩ: —Yʉ ʉjʉ, ¿tire yʉa rĩrene gotigʉ yati mʉ? ¿Jedirore gotigʉ yatique mʉ? —ĩre yisẽniĩaboayuju ĩ.
42To ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús, gaje queti, gotimasiore rãca gotigʉ: —Ado bajiro bajirʉcʉmi yʉre quẽnaro ajitirʉ̃nʉ tʉjabecʉ, quẽnaro tʉoĩagʉ̃: Ʉjʉ, gajerojʉ ñagʉacʉ, ĩ varoto rĩjoro, “Yʉ ya vianare yʉre codebosaba” yigʉ, ĩre moabosarimasʉre ĩ cũvar'ire bajiro bajigʉ ñagʉ̃mi.
43Ĩ ʉjʉ, ĩ rotiriarore bajirone ĩ moayurere tudiejacõari, ĩ ĩaejajama, quẽnaro ĩre yigʉmi, ĩre moabosarimasʉre.
44Riojo mʉare gotiaja yʉ. Ʉjʉ ĩ bojarore bajirone ĩ yire ti ñajare, ĩ cʉose jedirorene, ĩre ĩatirʉ̃nʉrotigʉmi.
45Ado bajiro bajirʉcʉmi yʉre quẽnaro ajitirʉ̃nʉbecʉma: Rojose yigʉ ĩ ñajama, ʉjʉ ĩ vato bero, “Yoatojʉ tudiejagʉmi” yitʉoĩagʉ̃ ñari, ĩ ʉjʉre moabosarimasare rojose yigʉmi. To yicõari idimecʉrũgũrãre baba cʉticõari, ĩna rãca idirũgũgʉ̃mi ĩ quẽne.
46To ĩ yiñarone, ĩ ʉjʉ, tudiejagʉmi. Tudiejacõari, ĩ rotiriarore bajiro ĩ yibetire ti ñajare, rojose ĩre yigʉmi. To bajiri “Quẽnaro yirã ñaja yʉa” yiboarine, ĩna yirore bajiro yimena rojose ĩna tãmʉorore bajirone tãmʉogʉ̃mi.
47No bojagʉ ĩ ʉjʉ ĩ bojasere masiboarine, ĩ rotiriarore bajiro ĩ yibetijama, tudiejacõari, bʉto ĩre quẽasĩacõagʉ̃mi ĩ ʉjʉ.
48Gãjijʉa, ʉjʉ ĩ bojasere masibecʉne ĩ yijama, tudiejacõari, quẽnabʉsane ĩre quẽagʉ̃mi ĩ ʉjʉ —ĩnare yigotiyuju Jesús.
49Quẽna ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús: —“‘Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani vaborotire manire yirẽtobosarʉcʉmi Jesús’ yivariquẽnarona ñato” yigʉ, vadicajʉ yʉ. To bajiro bajicacʉ ñari, gãjerã tire tʉoĩamenare ĩnare soereagʉagʉre bajiro bajicajʉ yʉ. To bajicacʉ ñari, guaro ĩnare yʉ rijabosarotire bojaja yʉ.
51“‘Quẽnaro ñato ĩna masa’ yigʉ, vayumi Jesús”, yʉre yitʉoĩabesa mʉa. Dios ĩ bojabeti yirã, yʉ ocare ajijũnisinicõari, yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ĩaterʉarãma ĩna. To bajiri ado bajirojʉa yʉre yitʉoĩaña: “‘Ĩ sʉori ricatiri tʉoĩarʉarãma masa’ yigʉ bajiyumi Jesús”, yʉre yitʉoĩaña.
52“Ado bajiro bajirʉaroja” yigʉ yaja yʉ: Cojo viana ñaboarine, sĩgʉ̃ri yʉre ajitirʉ̃nʉrã ña, gãjerãjʉa yʉre ajiterã ña, bajirʉarãma.
53Ĩ macʉ, yʉre ĩ ajitirʉ̃nʉjama, ĩ jacʉjʉa ĩre ĩaterʉcʉmi. Jacʉjʉa, yʉre ĩ ajitirʉ̃nʉjama, ĩ macʉjʉa, ĩre ĩaterʉcʉmi. So macojʉa, yʉre so ajitirʉ̃nʉjama, so jacojʉa, sore ĩaterʉocomo. Jacojʉa, yʉre so ajitirʉ̃nʉjama, so macojʉa, sore ĩaterʉocomo. So jẽjojʉa yʉre so ajitirʉ̃nʉjama, so ũmañicojʉa, sore ĩaterʉocomo. So ũmañicojʉa yʉre so ajitirʉ̃nʉjama, so jẽjojʉa, sore ĩaterʉocomo —ĩnare yigotiyuju Jesús.
54To yicõari, ado bajiro ĩnare gotirũtuasuju Jesús, jãjarã masare: —Muiju ĩ rocasãtojʉa bueri ti vadijama, “Oco quedirʉaja”, yiĩamasiaja mʉa.
55To yicõari, mino varuagũmuaye ti vẽatujama, “Bʉto asirʉcʉmi muiju”, yiĩamasiaja mʉa.

Read San Lucas 12San Lucas 12
Compare San Lucas 12:16-55San Lucas 12:16-55