Text copied!
CopyCompare
Dios oca gotirituti - San Lucas

San Lucas 9

Help us?
Click on verse(s) to share them!
1Cojorʉ̃mʉ, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre ĩ buerimasare jirẽoñuju Jesús. Ĩnare jirẽocõari, masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare ĩna bureamasirotire, to yicõari, rijaye cʉtirãre ĩna catiomasirotire ĩnare ʉjoyuju ĩ.
2To bajiro yicõari, ĩnare ĩ cõaroto rĩjoro ado bajiro ĩnare yiyuju: —“Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉña”, yigotimasiocudirona ñaja mʉa. To bajicõari, rijaye cʉtirãre catiorona ñaja —ĩnare yirotiyuju Jesús.
3To yicõari, quẽna ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús: —No bojase mʉa cʉose juaábeja. Tueriayucʉ́ri, mʉa bare sãriajoari, to yicõari, gãjoare quẽne juaábeja. Gajeye sudi juaámenane, mʉa sãñasene sãñacõari, vaja.
4Tocãrãca macare mʉa ejajama, mʉa ejasʉorivine cãnima. Ti vine ñacõari, yʉ ocare goticudirʉarãja mʉa maji, gajerojʉ mʉa varoto rĩjoro.
5Mʉa ejarimacana, quẽnaro mʉare ĩna bocaãmibetijama, to yicõari mʉa gotisere ĩna ajirʉabetijaquẽne, ti macajʉre ñabeja. Mʉare ĩna ajirʉabetijare, mʉa gʉbo sudi tuyasere sitare varerea, vacoaja. To bajiro mʉa yijama, “Quẽnaro yʉare bocaãmibeticõari, yʉare mʉa ajirʉabetijare, rojose mʉare yirʉcʉmi Dios” yirã yirʉarãja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
6To bajiro ĩ yijare, ĩ ocare goticudirã vasujarã ĩna: “Rojose mʉa yisere yitʉjacõari, quẽnasejʉare tʉoĩavasoaya” ĩnare yigoticõari, Cristo sʉorine quẽnaro Dios ĩ yirotire gotimasiocudiyujarã ĩna. Rijaye cʉtirãre quẽne catiocudiyujarã, ĩna vati macari ñaro cõrone.
7Jesús ĩ bajiñasere, to yicõari, ĩ goticudirotiriarã ĩna bajiñasere quẽne ajijeocõañuju Galilea vãme cʉti sita ñarã ʉjʉ, Herodes vãme cʉtigʉ. To yicõari, Jesús ĩ bajiñasere masa ĩna tʉoĩasere quẽne ajiyuju Herodes. Ado bajiro tʉoĩañujarã sĩgʉ̃ri: —Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉne sĩaecoboarine, tudicaticoarimi —yitʉoĩañujarã. Gãjerãma, ado bajiro yiyujarã: —Diore gotirẽtobosarimasʉ El'ias ñamasir'i ñagʉ̃mi quẽna —yiyujarã. Gãjerãjʉama, ado bajiro yiyujarã: —Diore gotirẽtobosarimasa ñamasiriarã rãcagʉ tudicatir'i ñagʉ̃mi quẽna —yiyujarã ĩna, Jesúre. Herodejʉama, ado bajiro yiyuju: —Juan me ñagʉ̃mi. Ĩ rʉjoare jatarocaroticõacajʉ yʉ. To bajiri, ¿ñimʉ ũgʉ̃ ñarojari ĩ? —yiyuju Herodes. To bajiro yigʉ ñari, Jesúre ĩarʉarũgũboayuju ĩ.
10Ĩ goticudiroticõariarã, tudiejacõari, Jesúrãca rẽjañujarã jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã ĩ buerimasa. Ĩ rãca rẽjacõari, ĩna yicudirere ĩre gotiyujarã. To bajiro ĩna yiro bero, ĩnare ũmato vasuju Jesús, masa ĩna manibʉsarojʉ, Betsaida vãme cʉti macajʉ.
11To bajiri Jesús ĩ vati quetire ajicõari, ĩre sʉyaejasujarã jãjarã masa. Ĩna ejasere ĩacõari, —Yʉre ajirã, ado mʉa ejase quẽnaja —ĩnare yiyuju Jesús. To yicõari, ado bajiro ĩnare gotimasioñuju: —Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, yʉre ajitirʉ̃nʉña —ĩnare yigotimasioñuju. To yicõari, rijaye cʉtirãre catioyuju.
12To bajiro yiñarone, rãioroto rĩjoro, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã Jesús buerimasa, ĩ tʉ ejacõari, ado bajiro ĩre yiyujarã: —Masa manojʉ ñaja. To bajiri, “Masa cʉtojʉ bare vaja yibamasiato ĩna” yigʉ, to yicõari, ĩna cãnirotijʉrire “Vaja yicõari, cãniato ĩna” yigʉ, masare ĩnare varotiya mʉ —Jesúre yiyujarã ĩna.
13To bajiro ĩna yiboajaquẽne, —Mʉane ĩnare bare ecaya —ĩnare yiyuju ĩ. To ĩ yirone, —Jairo bare cʉobeaja yʉa. Bajiboarine, cojomo cõro pan, jʉarã vai cʉoaja yʉa. Ĩna barotire, no bajiro vaja yibosamasimenaja mani —ĩre yiyujarã.
14Ĩna tʉjʉre cinco mil ʉ̃mʉa ñañujarã ĩna. To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús, ĩ buerimasare: —Masare rujatubuari ĩnare rujirotiya. Tocãrãcatubuare “Cincuenta ñarirãcʉ rujiya”, ĩnare yiya mʉa —ĩnare yiyuju Jesús, ĩ buerimasare.
15To bajiro ĩ yijare, ĩ rotirore bajirone ĩnare rujirotijeoyujarã ĩna, Jesús buerimasa.
16To bajiro ĩna rujijediro ĩacõari, cojomo cõro ñaricari panre, jʉarã vai ñarãre quẽne juacõari, õ vecajʉa ĩamʉoñuju Jesús. To yicõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yiyuju. To yicõari, panre iguesurebatecõari, ĩ buerimasare ĩsiñuju, “Rujirãre ĩnare ĩsibatoya” yigʉ. Jʉarã vaire quẽne vẽtʉ̃rebatecõari, ĩ buerimasare ĩsiñuju, “Rujirã jedirore ĩnare ĩsibatoya” yigʉ.
17Sĩgʉ̃ rʉyariaro mano quẽnaro baʉsʉcʉtijedicõañujarã. Ĩna bagajanoro bero, ĩna barʉasere ĩna juarẽojama, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituaro ñarijibʉri rʉyayuju.
18Cojorʉ̃mʉ ĩ buerimasa rĩne ĩna ñaro, ĩ jacʉre sẽniñuju Jesús. Ĩ jacʉre sẽnigajanocõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju ĩ: —¿Ñimʉ ñaami yʉre yati ĩna masa? —ĩnare yisẽniĩañuju.
19To ĩ yisere ajicõari ado bajiro ĩre cʉdiyujarã ĩ buerimasa: —Sĩgʉ̃ri, “Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ, tudicaticõari bajigʉmi quẽna”, mʉre yama ĩna. Gãjerãma, “El'ias ñamasir'i ñaami”, yama ĩna. Gãjerãjʉama, “Diore gotirẽtobosamasir'i ñaami”, mʉre yama —Jesúre yicʉdiyujarã.
20To ĩna yirone, ado bajiro ĩnare tudisẽniĩañuju Jesús: —Mʉama, ¿ñimʉ ñaami yʉre yati mʉa? —ĩnare yiyuju. To ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Pedro: —Mʉ ñaja rojose yʉa tãmʉoborotire yʉare yirẽtobosacõari, rotimʉorʉ̃gõrocʉ, Dios ĩ cõar'i —Jesúre yiyuju.

21To bajiro Pedro ĩre ĩ yisere ajicõari, gãjerãre gotirotibesuju.
22To yicõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju ĩ: —Yʉ, Dios ĩ roticõacacʉ, bʉto rojose tãmʉorʉcʉja. Bʉcʉrã, paia ʉjarã, to yicõari, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne, rojose yʉre yicõari, yʉre sĩarʉarãma ĩna. Yʉre ĩna sĩaboajaquẽne, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne yʉre catiorʉcʉmi Dios —ĩnare yigotiyuju Jesús.
23To yicõari, ĩ buerimasare gãjerãre quẽne ĩnare jirẽocõari, ado bajiro gotiyuju Jesús: —No bojagʉ yʉ yʉ ĩ ñarʉajama, ĩ bojasere, ĩ ye ñarotire tʉoĩabetirʉcʉmi. Tʉoĩabeticõari, “Jesúre bajiro rojose tãmʉorʉcʉja yʉ quẽne” yitʉoĩacõari, yʉjʉare ajisʉyarʉcʉmi.
24No bojarã, ĩna bojaro ñare cʉtirema adi macarʉcʉrore ñasere ĩavariquẽnacõari, Diore tʉoĩamenama, Dios ĩ catisere yayibetire cʉomena ñarʉarãma ĩna. To bajiboarine, yʉre ajitirʉ̃nʉrã, yʉ oca ĩna gotisere ajijũnisinicõari, ĩna sĩarãma, Dios tʉ quẽnaro ñarona ñarãma.
25Sĩgʉ̃ adi macarʉcʉrojʉ gajeyeũni jediro ĩ bʉjaboajaquẽne, berojʉ rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩ vajama, ĩ gajeyeũni ĩ bʉjaboare ñie vaja manoja.
26Masa ĩna ĩaro rĩjorojʉa, “Jesúre rʉ̃cʉbʉogʉ ñaja yʉ”, yibojonebesa. To bajiro yibojonegʉ̃ ñari, yʉ yʉ ĩ ñarʉabetijama, “Yʉ yʉ me ñaami”, ĩre yiĩarʉcʉja yʉ quẽne, Dios ĩ roticõacacʉ ñacõari, “Quẽnarẽtogʉ̃ ñaja yʉ” yʉ jacʉ ĩ yiĩorore bajiro yigʉ ñari, ĩ bususe rãca yʉ vadirʉ̃mʉ. Yʉ rãca vadirʉarãma Dios ĩ cõarã, ángel mesa.
27Riojo mʉare gotiaja yʉ. Mʉa sĩgʉ̃ri mʉa bajireabetone, “Ñajediro ʉjʉ ñaami yʉ roticõacacʉ” Dios mʉare ĩ yiĩosere ĩarʉarãja mʉa —ĩnare yigotiyuju Jesús.
28To bajiro ĩnare ĩ yigotiriaro bero, cojomo cõro, gaje ãmo idia jẽnituaro tʉsatirʉ̃mʉ cõro, Pedro, Juan to yicõari Santiagore quẽne buro joejʉ ĩnare ũmato vasuju Jesús.
29Tojʉ ĩna ejaro bero, Diore sẽnigʉ̃ vasuju Jesús. To ĩ bajitoye, bʉto ĩnare vʉjaejayuju Pedro mesare. To ĩna bajiñarone, Jesújʉa, Diore sẽniñagʉ̃ne, ricati ruyugʉ godovedicoasuju. To ĩ bajisere ĩaʉcacoasujarã ĩna. Sudi ĩ sãñase bʉto boticoasuju. To bajicõari, cajemose busuyuju ti. To ĩ bajirone, Moisés ñamasir'i, El'ias ñamasir'i rãca Jesús tʉ ruyuarʉ̃gʉ̃ñujarã ĩna. Ĩna quẽne, busubatese rãca ruyuayujarã ĩna. To bajicõari, Jerusalén vãme cʉti macajʉ ĩ sĩaecorotire Jesúrãca ĩna gãmerã ñagõñasere ĩañujarã Pedro mesa.
33To bajiri Jesúrãca ñagõgajanocõari, ĩna cãmotadirirĩmarone, ado bajiro Jesúre gotiyuju Pedro: —Yʉ ʉjʉ, adojʉ mani ñajama, quẽnamasucõaja. Mʉa ñaro cõrone vijãiri mʉare bʉabosarʉarãja yʉa. Mʉ yajãi, El'ias yajãi, to yicõari, Moisés yajãi bʉabosarʉarãja —Jesúre yiboayuju Pedro. “To bajiro yigʉ yigʉja” yiri mene yicõañuju.
34To bajiro ĩ yirirĩmarone, bueri bʉto cajemose ĩnare buebibecõañuju ti. To bajiro ĩnare ti bajirone, bʉto güiyujarã ĩna Pedro mesa.
35To bajicõari, bueri vatoajʉ ado bajiro ocaruyuyuju: —Ãnine ñaami yʉ macʉ, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉja mʉ” yigʉ, yʉ cõagʉ̃. Ĩre quẽnaro ajitirʉ̃nʉña mʉa —yi ocaruyuyuju.
36To bajiro ti ocaruyuro bero, ĩaboayujarã. El'iare, Moisére quẽne ĩnare ĩabʉjabesujarã. Jesús sĩgʉ̃ne ñañuju ĩ yuja. To bajisere ĩariarã ñaboarine, yoaro, gãjerãre tire gotimenane bajicõañujarã ĩna.
37Ti burojʉ majariarã, gajerʉ̃mʉjʉ rojaejayujarã ĩna quẽna. Ti buro jʉdojʉ, jãjarã masa ĩre yurã bajiñarãre ĩnare ejayujarã.
38Jesús ĩ ejasere ĩacõari, sĩgʉ̃, ado bajiro ĩre sẽniñuju: —Gotimasiorimasʉ, yʉ macʉre ĩamaiña mʉ. Sĩgʉ̃ne ñagʉ̃ ñaami.
39Ĩ ʉsʉjʉre vãti sãñañaami. To bajiro ĩ bajijare, biyaroaca rijaquedicõari, ĩ risejʉ sõmo budirũgũami.
40To bajiri mʉ buerimasare, “Yʉ macʉ ʉsʉjʉ sãñagʉ̃re vãtire burocaya”, ĩnare yisẽniboabʉ yʉ. Ĩre burocamasimema —Jesúre yiyuju ĩ.
41To ĩ yisere ajicõari, ĩ buerimasare, to yicõari, ĩre ajirã ejariarãre quẽne ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús: —Rojosere tʉoĩarã ñari, Diore ajitirʉ̃nʉmena masu ñacõaja mʉa. ¿No cõrojʉ mʉare gotimasio tʉjagʉti yʉ? Yoaro mʉa rãca yʉ ñaboajaquẽne, yʉ masise mʉare yʉ ʉjosere ajitirʉ̃nʉbeaja mʉa maji —ĩnare yiyuju Jesús. To yicõari, —Adojʉa mʉ macʉre ãmiaya —ĩre yiyuju, vãti sãñagʉ̃ jacʉjʉare.

42To bajiro ĩ yijare, ĩ macʉre Jesús tʉjʉ ĩ ãmivatone, ĩ ʉsʉjʉ sãñagʉ̃ vãti, ĩre rijaquedirotiyuju. To bajiro ĩ yijare, rijarocacũcoasuju. To bajiro ĩ bajirone, —To cõrone ĩre yitʉjaya —yicõari, vãtire ĩre burocacõañuju Jesús. Vãti ĩ budirone, catiquẽnagʉ̃ ñacoasuju daquegʉjʉa. To ĩ bajirone, ĩ jacʉre ĩre tʉ̃aĩsiñuju Jesús.
43To bajiro Jesús ĩ yisere ĩacõari, no yimasibesujarã masa jediro, ti ũnire ĩabetirũgũriarã ñari. “Jesús ĩ yiĩose rãca ‘Masirẽtogʉ̃ ñaja yʉ’ manire yiĩogʉ̃ yami Dios”, yitʉoĩañujarã ĩna jediro. Jesús ĩ yisere masa ĩna tʉoĩañarone, ado bajiro ĩ buerimasare gotiyuju ĩ:
44—Mʉare yʉ gotisere ajicõari, masiritibeja mʉa. Yʉre Dios ĩ roticõacacʉre masare ĩsirocarʉcʉmi sĩgʉ̃ —ĩnare yiyuju Jesús.
45To bajiro ĩ yiboajaquẽne, ajimasibesujarã ĩna. “Ajimasibeticõato” Dios ĩ yijare, bajiyujarã. To bajicõari, “Yʉare gotiquẽnoña”, yimasibesujarã, ĩre güirã ñari.
46“¿Ñimʉjʉa ñagʉ̃ti ñamasugʉ̃ ñarocʉ?”, gãmerã yi oca josayujarã Jesús buerimasa.
47To bajiro ĩna gãmerã yisere ĩamasicõari, sĩgʉ̃ daquegʉre jicõari, ĩ tʉjʉ ĩre rʉ̃gõrotiyuju Jesús.
48To yicõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju: —Ãni daquegʉ, “Ñamasugʉ̃ me ñaja yʉ” ĩ yitʉoĩarore bajiro tʉoĩarãre, gãjerã tʉ ĩna ejaro, quẽnaro ĩnare yirãma, yʉrene quẽnaro yirã yirãma. To yicõari, yʉre quẽnaro yirãma, yʉre cõacacʉre quẽne quẽnaro yirã yirãma. To bajiri, ado bajise mʉare gotiaja yʉ: Yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃, gãjerã ĩna bojasere masicõari, quẽnaro ĩnare yiejarẽmogʉ̃ ñarʉcʉmi ñamasugʉ̃ma —ĩ buerimasare yigotiyuju Jesús.
49To bajiro ĩ yigotiro berone, ado bajiro Jesúre gotiyuju Juan: —Gotimasiorimasʉ, masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare bureagʉre ĩamʉ yʉa. “Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, ado bajise mʉare rotimasiaja yʉ: ‘Budiya’ ”, yiñami, vãtiare bureagʉ. Mani rãcagʉ me ĩ ñajare, “Tire yibesa”, ĩre yibʉ yʉa —Jesúre yigotiyuju Juan.
50To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yiyuju Jesús: —“Tire yibeticõaña”, ĩre yibeja. Quẽnaro yirimi —ĩre yiyuju Jesús. To yicõari, ĩ buerimasa jedirore ado bajiro yiyuju: —Ado bajiro ti bajijare, to bajiro yaja yʉ: No bojagʉ yʉre ajitirʉ̃nʉcõari, mani yise ũnire yigʉma, mani rãcagʉ ñagʉ̃mi —ĩnare yiyuju Jesús.
51Dios õ vecajʉ ĩ ñarojʉ ĩre ĩ ãmimʉjarotirʉ̃mʉ ti cõñarũtuadijare: —Jerusalénjʉ mani varoti ejacoajʉ. To bajiri varũtu vajaro mani —ĩ, buerãre yi vasuju Jesús.
52Varũtu vacʉne, ĩ rãcanare ĩ ejaroti quetire, “Goti rĩjoro cʉtiaya”, ĩnare yicõañuju ĩ. To ĩ yicõariarã, Samaria sitajʉ ñarimacajʉ ejacõari, “Jesús ĩ cãnirotijʉre macayurã bajibʉ yʉa”, yiboayujarã ĩna.
53To bajiboarine ti macanajʉa, Jesús ĩ ejasere bojabesujarã ĩna. “Jerusalénjʉ vacʉ bajigʉmi” yimasirã ñari, ĩre ĩaterã bajiyujarã ĩna.
54To bajiro ĩna bajise ñajare, ado bajiro Jesúre sẽniĩañujarã, Juan, ĩ gagʉ Santiago rãca: —Yʉa ʉjʉ, ¿“Õ vecaye jea ʉ̃jʉvẽjase rãca ĩnare soereacõaña mʉ”, Diore yʉa yisẽnisere bojati mʉ? —ĩre yisẽniĩaboayujarã ĩna.
55To bajiro ĩre ĩna yisẽniĩarone, jʉdarʉ̃gʉ̃cõari, ado bajiro oca tutuase rãca ĩnare gotiyuju Jesús: —¿No yirã to bajise tʉoĩati mʉa? To bajiro mʉa yitʉoĩajama, vãti ĩ bojarore bajiro tʉoĩarã yaja mʉa —ĩnare yigotiyuju Jesús.
56To bajiro ĩnare yigajanocõari, Samaria sitana ĩnare ĩna bojabetijare, gaje macajʉa vacoasujarã ĩna.
57Ĩna varũtuatone, sĩgʉ̃ ĩna rãca var'i, ado bajiro Jesúre ĩre yiyuju: —No bojaro mʉ vato cõrone mʉre sʉyarʉaja yʉ —Jesúre ĩre yiyuju ĩ.
58To ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús: —Buyairoarema, ĩna gojeri ñacajʉ. Miniare quẽne, ĩna jibʉri ñacajʉ. To ĩna bajiboajaquẽne, yʉ, Dios ĩ roticõacacʉma, cãniriajʉ magʉ̃re bajiro bajiaja yʉ. To bajiri yʉre mʉ sʉyajama, bʉto mʉre josarʉaroja —ĩre yicʉdiyuju Jesús.
59To ĩre ĩ yiro bero, ado bajiro gãjijʉare yiyuju Jesús: —Yʉre sʉyaya mʉ —ĩre yiyuju. To ĩ yiboajaquẽne, ado bajiro Jesúre cʉdiyuju ĩ: —Yʉ ʉjʉ, yʉre yuya mʉ maji. Yʉ jacʉ ĩ bajirocacoajare, ĩre yujegʉacʉ yaja yʉ. Ĩre yujecõari bero, mʉre sʉyarʉcʉja yʉ —Jesúre ĩre yiboayuju.

60To bajiro ĩre ĩ yiboajaquẽne, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús: —Yucʉne yʉre sʉyaya mʉ. “Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mʉa ñarʉajama, Jesúre ajitirʉ̃nʉña”, yigoticudiaya mʉ. Yʉre ajitirʉ̃nʉmena, rijariarãre bajiro bajirã ñarãma. Ĩnajʉa rijariarãre yujeato ĩna —ĩre yicʉdiyuju Jesús.
61To bajiro ĩre ĩ yiro bero, quẽna gãji ado bajiro Jesúre yiyuju: —Mʉ rãca yʉ varoto rĩjoro, yʉ ya vianare ĩnare vare gotigʉacʉ yaja yʉ maji —Jesúre ĩre yiboayuju ĩ.
62To bajiro ĩ yiboajaquẽne, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús: —“Diore rotibosagʉre mʉre ajitirʉ̃nʉ sʉyarʉcʉja” yiboarine, gaje vãme tʉoĩavʉogʉma, Ʉjʉ Dios yʉ me ñagʉ̃mi —ĩre yicʉdiyuju Jesús.