Text copied!
CopyCompare
Dios oca gotirituti - Hechos

Hechos 4

Help us?
Click on verse(s) to share them!
1To bajiri Pedro, Juan rãca, ado bajiro masare gotimasioñujarã ĩna: —Jesús, sĩaecogʉ ñaboarine, quẽna tudicaticoasumi. To bajiri mani quẽne tudicatirʉarãja, yimasiaja mani —yiyujarã Pedro, Juan rãca. To ĩna yiñarore paia, to yicõari, saduceo masa quẽne ejayujarã ĩna. Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire coderimasa ʉjʉ quẽne ejayuju ĩ. Bʉto jũnisiniejayujarã ĩna, Pedro, Juan rãca to bajiro ĩna gotimasiosere ajicõari.
3To bajiri Pedrore, Juanre quẽne ĩnare ñejecõari, tubibe, vaveocoasujarã ĩna, rãiorijʉ ti ñajare.
4To bajiro ĩnare ĩna yiboajaquẽne, Jesús ocare ajicõari, jãjarã ajitirʉ̃nʉsʉoyujarã ĩna. To bajiri ʉ̃mʉa cinco mil ñañujarã ĩna.
5To bajiri busurijʉ tudirẽjañujarã ĩna quẽna, jud'io masa ʉjarã, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa, to yicõari, bʉcʉrã quẽne.
6Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ Anás, to yicõari, ĩ yarã Caifás, Juan, Alejandro ñañujarã ĩna quẽne.
7To bajiri, Pedro, Juan rãca tubibe ecoriarãre, jirotiyuju Anás. To ĩ yijare, ĩ rĩjorojʉare ejarʉ̃gʉ̃ ejayujarã Pedro, Juan rãca. To ĩna ejaro, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju Anás: —¿Ñimʉ masare mʉare gotimasiorotimasiri? ¿Ñimʉ ĩ masise rãca micagʉ̃re catiomasiri mʉa? —ĩnare yisẽniĩañuju Anás.
8To bajiro ĩ yisẽniĩaro, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca cojo vãme rʉyabeto quẽnaro cʉdiyuju Pedro: —Yʉa ʉjarã, bʉcʉrã quẽne, quẽnaro yʉre ajiya. “¿Ñimʉ ĩ masise rãca micagʉ̃re catiomasiri mʉa?” yʉare mʉa yisẽniĩasere cʉdirʉcʉja yʉ.
10“Quẽnaro masiato” yirã, adi macana, to yicõari, “Israel sitana ñaro cõrone masiato” yirã, ñamasusere mʉare gotiaja yʉa. Jesucristo Nazaret macagʉ sʉorine micagʉ̃ ñaboar'i catimasimi. Jesús, yucʉ́tẽrojʉ mʉa sĩar'ine, Dios ĩ tudicatior'ine, micagʉ̃ ñaboagʉre ĩre catiomasimi.
11Tirʉ̃mʉjʉ David ñamasir'i ado bajiro ucamasiñumi: “Gʉ̃ta rãca vi quẽnorimasa coja gʉ̃tare rocarãma. Ĩna rocaria ñaboarine, gajea gʉ̃ta rẽtoro quẽnarica ñarʉaroja tia. Tia gʉ̃ta sʉorine quẽnarivi quẽnorʉcʉmi Dios. Tia manijama, quẽnomasibetibogʉmi”, yiucamasiñumi. “Ado bajiro bajiaja” yire ũni ñaja adi: Mʉa jud'io masa ʉjarã, Jesúre ĩre bojabesuja mʉa. To bajiboarine ñamasugʉ̃ ñaami.
12Jesús rĩne ñaami adi macarʉcʉroana masa, ĩna rijato berojʉ, rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosarocʉ, Dios ĩ cõar'i. Gãji to bajiro manire yirẽtobosagʉ maami —yiyuju Pedro.
13To bajiri Pedro, Juan rãca quẽnaro masirãre bajiro ĩna ñagõsere ajimasicõañujarã ʉjarã. “Papera buebetiriarã ñaboarine, quẽnaro ñagõama ĩna. Jesúrãca ñarũgũriarãne ñaruyuama ĩna. To bajiri ĩre bajirone gotimasioama”, yitʉoĩañujarã ĩna, ʉjarã.
14To bajiri micagʉ̃ ñaboar'i, Pedro, Juan rãca ĩ ñajare, “Rojose yiyuja mʉa”, yimasibesujarã ʉjarã.
15To yi, budiarotiyujarã ʉjarã, Pedrore, to yicõari Juanre quẽne. To yicõari ado bajiro ĩna masune gãmerã ñagõñujarã ĩna: —¿No yirãti mani ĩnare, Pedrore, Juanre quẽne? Jerusalén macana ĩna ñaro cõrone masiama micar'ire ĩna catiorere. To bajiri, “Socarã yama”, yimasiña maja.
17To bajiri ado bajiro ĩnare gotiroti ñaja: “Jesús yere quẽna mʉa ñagõrẽmojama, rojose tãmʉorã vana yaja mʉa”, ĩnare yiroti ñaja, “To cõrone Jesús yere gotibatobeticõato yuja” yirã —yitʉoĩañujarã ʉjarã.
18To yi, quẽna ĩnare jisõñujarã ĩna, Pedrore, to yicõari, Juanre quẽne. Ĩna sãjaejarone: —Jesús yere masare gotimasiobesa mʉa —yiboayujarã ĩna, Pedrore, to yicõari, Juanre quẽne.
19To bajiro ʉjarã ĩna yisere ajicõari, ado bajiro cʉdiyujarã Pedro, Juan rãca: —Mʉare yʉa cʉdijama, Diore cʉdimena yirãja yʉa. To bajiri, mʉa tʉoĩajama, mʉajʉare yʉa cʉdijama, ¿riojo yirã yirãjari yʉa?
20Jesúre yʉa ĩacati, yʉa ajicatire quẽne, tire gotitʉjamasimenaja —yiyujarã Pedro, Juan rãca.
21Tire ajicõari, —Gotimasiobeticõaña, Jesús yere. Jesús yere mʉa gotijama, rojose tãmʉorʉarãja mʉa —yiyujarã ʉjarã quẽna. Micagʉ̃ ĩ catisere ĩacõari, “Quẽnaro yigʉ ñaami Dios”, yiyujarã masa. To ĩna yisere ajirã ñari, Pedrore, to yicõari, Juanre quẽne rojose ĩnare yimasibesujarã ĩna. To bajiri ĩnare budiroticõañujarã ʉjarã.

22Micagʉ̃ ñaboar'i, Pedro, Juan rãca ĩna catior'i, cuarenta cʉ̃mari rẽtobʉsaro tʉsacʉ ñañuju ĩ.
23Budicoanajʉma, ĩna babarã tʉjʉ vacoasujarã Pedro, Juan rãca. Tojʉ ejacõari paia ʉjarã, to yicõari, bʉcʉrã quẽne, ĩnare ĩna yirere gotiyujarã ĩna.
24Tire ajicõari, sĩgʉ̃re bajirone tʉoĩacõari, ado bajiro Diore sẽniñujarã ĩna: —Dios, yʉa jacʉ, mʉ rĩne ñajediro masirẽtogʉ̃ ñaja mʉ. Mʉne, ʉ̃mʉagaserore quẽnoñuja, sitare quẽne, riagarire quẽne jediro. Adi macarʉcʉroayere jediro rujeoyuja mʉ.
25Tirʉ̃mʉjʉ yʉa ñicʉ mʉ bojarore bajiro yimasir'i David ñamasir'i, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca ado bajiro ucamasiñumi: “¿No yirã ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃re jũnisiniati jud'io masa, to yicõari, jud'io masa me ñarã quẽne? ¿No yirã Diore rojose yirʉaboati ĩna?
26‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃re, to yicõari, Diore quẽne rojose yirʉarã, adi macarʉcʉroana ʉjarã rẽjacõari, ñayurʉarãma”, yiucamasiñumi David.
27Socʉ me yimasiñumi David. Ĩ gotimasiriarore bajirone bajicajʉ. Ʉjʉ Herodes, Poncio Pilato vãme cʉtigʉ quẽne, jud'io masa, to yicõari, jud'io masa me quẽne, rẽjacama ĩna. Mʉ bojase rĩne yigʉre, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, mʉ cõar'ire Jesúre rojose ĩre yirʉarã rẽjacama ĩna.
28“Ado bajirone bajirʉaroja” mʉ yiriarore bajiro yirã, to bajiro yicama ĩna.
29To bajiri Dios yʉa jacʉ, yʉare ajiya. “Rojose tãmʉorʉarãja mʉa” yʉare ĩna yisere masiritibesa mʉ. Mʉ yirore bajiro mʉre cʉdirʉaja yʉa. To bajiri yʉare yirẽmoña mʉ, “Ñie güimenane Jesús ĩ goticatire quẽnaro gotiato ĩna” yigʉ.
30Mʉ masise rãca masa rijarãre catioya mʉ. Ĩaĩañamanire quẽne yiya mʉ, “‘Jesús, Dios ĩ bojase rĩne yigʉ, ĩ macʉ sʉorine to bajiaja ti’ yato ĩna masa” yigʉ —yiyujarã ĩna, Diore sẽnirã.
31Diore ĩna sẽnigajanoro, sita nʉrʉañuju. Tirĩmarone, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo, ĩ masisere ĩnare ĩsiñuju. To ĩ yijare, cojo vãme rʉyabeto Dios ĩ bojarore bajirone güimenane, Dios ocare masare gotiyujarã ĩna.
32Jesúre ajitirʉ̃nʉrã sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩarã ñañujarã ĩna. Ĩna cʉosere, “Yʉ sĩgʉ̃ ye ñaja”, yibesujarã ĩna. Ñajedirore, “Mani ye ñaja” yirã, ĩna babarãre ĩsiñujarã ĩna.
33Jesús ĩ bajireayere gotimasio tʉjabesujarã Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã. “Jesús, rijacoaboarine, tudicaticõari ñaami quẽna”, yigotiyujarã ĩna, masare. To bajiro quẽnaro ĩnare yigoticõari, ĩaĩañamanire ĩnare yiĩoñujarã. “To bajirone quẽnaro yiñato ĩna” yigʉ, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ĩna ñaro cõrone quẽnaro ĩnare yirẽmoñuju Dios.
34Sita cʉorã, viri cʉorã, gãjerãre ĩsiñujarã ĩna. To yicõari, gãjoa bʉjayujarã. Gãjoa bʉjacõari, Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarãre ĩsiñujarã ĩna, “Maioro bajirãre ĩnare ĩsiato” yirã. To bajiri ĩna rãcana nijʉa maioro bajigʉ mañujarã yuja.
36To bajiro Jesúre ajitirʉ̃nʉrã vatoare, sĩgʉ̃ jud'io masʉ levita jũnagʉ ñañuju ĩ. José vãme cʉtigʉ ñañuju. Chipre vãme cʉtiyoajʉ ruyuar'i ñañuju ĩ. Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã, Josére gajeye ĩre vãme yiyujarã, Bernabé. Griego ocama, “Quẽnase gãjerãre oca cʉtigʉ” yire ũni ñañuju ti vãme.
37Sita cʉoyuju José. Tire gãjire ĩsiñuju ĩ. Ti vajane gãjoa bʉjacõari, Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarãre ĩsiñuju, “Maioro bajirãre ĩsiato” yigʉ. Quẽnaro yigʉ ñañuju José.