52Meke sipu avosi sa nabulu te Ebarahami sari na dia zinama gua hire, si kokotuṉu gore si asa, meke vahesia sa se Zihova.
53Meke vagi vurani sa nabulu sari na poko na siliva meke na qolo sapu ele tava namadi meke valani sa koe Ribeka; meke ponia vinariponi noma hinoludi tugo sa sa tasina koreo meke sa tinana.
54Beto asa si tiqe henahena na napo sa nabulu te Ebarahami, meke sari na tie pu luli koasa, meke koa vasina si arini koasa boṉi asa. Meke sipu vaṉunu si arini pana munumunu, si zama si asa, “Va malumau, maqu pule la koasa qua baṉara,” gua si asa.
55Ba zama sa tasina koreo e Ribeka meke sa tinana, “Leana pude koa paki koa gami se Ribeka pa keke vuiki, babe ka manege puta rane meke tiqe taloa si asa,” gua si arini.
56Ba zama la koarini sa nabulu, “Mu lopu va koa seunae gami, ura ele va bokaia mo e Zihova sa qua inene. Maqu pule la qua mo koasa qua baṉara,” gua si asa.
57Ba olaṉa si arini, “Mada tiokia sa vineki, mada gilania sapu nasa si kote zama nia sa.”
58Ke tiokia rini se Ribeka meke nanasia, “Vegua, hiva luli si goi koasa tie hie?” Meke olaṉa si asa, “Uve.”
59Ke va malumia rini se Ribeka, meke sa nana nabulu pude luli koasa nabulu te Ebarahami, meke sari nana tie.
60Meke hire sari na zinama saripu zamani rini sipu ponia minana rini se Ribeka, “Agoi na vavene mami, kaqu na tinadia ri soku vurotina tie si goi! Meke kaqu raovo vagi rina tutimu sari na vasileana lavata tadi na dia kana!” gua.
61Meke tiqe va namanama sari Ribeka meke sari nana vineki vaqura, meke hake koari na kameli, pude lulia sa nabulu te Ebarahami, meke podalae ene taloa si arini.
62Meke ele mae se Aisake pa korapa qega koasa berukehe sapu ta pozae “Na berukehe tanisa Tamasa Toana sapu dogorau”, gua, meke la koa pa qega popana ta pozae Neqevi pa Kenani si asa.
63Meke sipu enene dodogoro nana gua si asa pa popoa qega pana veluvelu opokaputu, si dogori sa sari na kameli sapu korapa ene mae.