Text copied!
CopyCompare
MARO KINDENI KAWA ŊGUA - Luka - Luka 7

Luka 7:1-43

Help us?
Click on verse(s) to share them!
1Yesu ipanananzi tamâta lâ, ŋineŋga ilâ Kaperneam lawea ilo.
2Aku tamâta toŋge imo lawea ŋinde, i uru ikai koipu pa Rom nenzi zugu tamâta ŋgu toŋge. I ne wurâta tamâta toŋge uru imo kuku, aku koipu nde ilo ndo keno pa ne tamâta ŋinde. Andeta wurâta tamâta ŋinde ikai pukoŋa, aku laiti ŋana imâte kâ.
3Koipu nde iloŋo pâri tu Yesu imâ lâ, ande kala isupwanzi Isrel ŋgu nenzi katonâŋa pinde tu silâ pa Yesu. I ilo ŋalae ndo tu kinzi ma sino Yesu tu imâ iveta ne wurâta tamâta ŋinde tini ara kilo.
4Kinzi katonâŋa nde simâ pa Yesu, aku sino kaika tu, “Koipu ŋinde nde tamâta ara ndo. Mine nde ara ŋana noko ma kuvila i.
5I uru tini mwasa pa kinda Juda tamâta, aku i tamwata muŋga isukama ŋana kapa nema luma ŋana pasauŋa kâ.”
6Ŋineŋga Yesu iyoka kunzi silâ. Silâ sipâŋga luma tini laiti, ŋineŋga koipu isupwanzi ninambwe pinde tu sikai kuleŋa simâ pa Yesu. Aku sikai koipu kawa sipai Yesu tu, “Tamâta Ŋalae, noko ma kumakâsa ŋalae ndimo, ŋana tu naŋa nde tamâta kaa nâ, ikura ŋana noko ma kumâ naneŋgu luma ilo, ande tia.
7Ŋana duvi ŋinde kâ, naŋa iloŋgu patea tu naneŋgu ara toŋge ŋana naŋa warakâŋgu ma amâ aporo pa noko, nde tia. Taitu naŋa kaloŋgu tawana tu ambo noko ma kuporo ŋgua nâ, ande naneŋgu tamâta ŋinde ma tini ara kilo.
8Ŋana tu naŋa uru aveta wurâta panzi tamâta ŋalaŋala pinde, aku naŋa warakâŋgu kala akai poe panzi zugu tamâta ŋgu toŋge. Ambo naŋa apai toŋge tu, ‘Kulâ!’, ande ma ilâ. Ambo naŋa apai toŋge tu, ‘Kumâ!’, ande ma imâ. Ambo naŋa aporo pa naneŋgu wurâta tamâta toŋge tu, ‘Kuveta wurâta ŋine!’, ande i ma iveta.”
9Yesu iloŋo koipu ne ŋgua ŋine, aku i wisi motu. Ŋineŋga itale ku iporo ŋgua panzi tamâta ŋgu ŋalae soka kuku i ŋinde mine tu, “Opopo, tamâta ŋine nde tinikoa ma! Taitu naŋa aporo mao nâ pami tu naŋa muŋga amora tamâta toŋge lâ Isrel ŋgu ne kalo-tawana irerege kuku tamâta ŋine ne kalo-tawana, ande tia ndo.”
10Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga koipu ninambwe wukale ŋinde nde sipile Yesu ku sitaulo silâ pa luma kilo. Silâ sipâŋga lâ, ande simora koipu ne wurâta tamâta ŋinde nde tini ara kilo lâ.
11Zo pinde ilâ lâ, ŋineŋga Yesu ilâ pa lawea toŋge, i ŋa tu Nen lawea. Aku Yesu ne pâri-tamâta sitavanzi tamâta ŋgu ŋalae nde soka kuku silâ.
12Yesu nde iyoka ilâ ipâŋga lawea ŋinde ne ŋgumbi tini laiti lâ. Ŋineŋga ipakâtu kunzi tamâta pinde sikale tamâta limoa toŋge karae siyâti simâ. Tamâta limoa ŋinde tina nde taine mwala, aku i natu taituni ŋine ŋga imâte lâ. Aku lawea ŋinde ne tamâta ŋgu ŋalae nde soka kuku taine mwala ŋinde simâ.
13Maro Ŋalae nde imora taine mwala ŋinde, aku kalo sukâŋa ndo ŋana. Mine kala ipai tu, “Noko kuta ndimo”.
14Ŋineŋga Yesu iyoka ilâ tini laiti, aku io mbau kâki lâ rombe-rombe kulu. Iveta mine lâ, ŋineŋga kinzi tamâta kala sikale mateŋa ŋinde nde simandi. Ŋineŋga Yesu iporo tu, “Tamâta limoa, naŋa apaino tu kumandi sânda!”
15Aku ndainani nâ tamâta limoa muŋga imâte ŋinde nde imo via kilo, kala imandi sânda isaŋona, aku kawa iporo ŋgua. Ŋineŋga Yesu io i taulo pa tina kilo.
16Kinzi tamâta ŋgu ŋalae nde simora Maro Kindeni ne kaika ŋinde, aku kinzi rârâni wisinzi motutu. Aku sipanea Maro Kindeni sisuka i ŋa kâki lâ âta, ku siporo tu, “Opopo, ŋgua-tulâŋa tamâta ŋalae toŋge ipâŋga lâ kala imo ŋgininda! Maro Kindeni nde imâ ipâŋga ŋana ivilanzi ne tamâta kâ marumbu lâ!”
17Ŋineŋga kinzi tamâta ŋinde nde nzarananzi ku silâ pa Judia tâno wa nia pinde wa, aku situ Yesu parina ŋinde isala nia ilâ.
18Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata ne pâri-tamâta nde silâ sitapâri papa ŋana vetâŋa rârâni Yesu iveta ŋinde.
19Ŋineŋga Yoane isarawanzi ne pâri-tamâta rua, aku isupwanzi silâ pa Maro Ŋalae ŋana sikasoŋa mine; “Tiambo nokoni kala tamâta ŋinde Maro Kindeni muŋga ipa ŋgua tu ma isupwa imâ, tiya?, ma kao tinima ŋana tamâta toŋge.”
20Yoane ne pâri-tamâta rua ŋinde simâ sipâŋga kuku Yesu lâ. Ŋineŋga sipai Yesu tu, “Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata isupwa maka rua kamâ pa noko ŋana kakasoŋano mine; tiambo nokoni kala tamâta ŋinde Maro Kindeni muŋga ipa ŋgua tu ma isupwa imâ, tiya?, ma kao tinima ŋana tamâta toŋge.”
21Lâ zoni ndaina, Yesu nde iveta wurâta ŋana izavaru pukoŋa kie-kie piti lâ kinzi tamâta rârâ tininzi, aku iveta wurâta ŋana isokinzi koroani saka piti lâ tamâta rârâ ilonzi tona. Aku ivetanzi tamâta rârâ muŋga matanzi leva-leva nde simora nia.
22Mine kala Yesu itu lâ Yoane ne pâri-tamâta rua ŋinde kawanzi mine tu, “Miki kalâ katapâri pa Yoane ŋana vetâŋa wa mâsi rârâni miki kamora ku kaloŋo ŋine: kinzi tamâta muŋga matanzi leva-leva nde simora nia, aŋga kinzi tamâta muŋga kenzi sakamao nde soka nzâla silâ. Kinzi tamâta muŋga tininzi saga-saga nde sipâŋga tininzi mbâra-mbâra lâ, aŋga kinzi tamâta muŋga taŋanzi pasâe nde siloŋo ŋgua. Kinzi mateŋa tamâta nde simandi simo vianzi kilo, aŋga kinzi sugorai tamwatanzi nde siloŋo pâri ara lâ.
23Ambo tamâta toŋge ikai nâna ŋana ne kalo-tawana kâ, ambo i ma imandi kaika ku ipono muli sondo pa naŋa, ande Maro Kindeni ne nzâmbe ara ikeno pa tamâta ŋinde.”
24Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata ne pâri-tamâta ŋinde nde silâ lâ, ŋineŋga Yesu iporo ŋgua panzi tamâta ŋgu simo kuku i ŋinde. Ipainzi tu, “Miki muŋga kalâ pa nia bilimu ŋana kaloŋo Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata ne ŋgua kâ, aku lâ zo ŋinde miki katu kamora sâ. Tiambo miki kalâ tu kamora kuli toŋge, lawea itili ilâ wa imâ wa, tiya? Mine tia.
25Mine nde miki kalâ tu kamora sâ. Tiambo miki kalâ tu kamora tamâta toŋge uru isiŋga pasawaŋa arara, tiya? Mine tia. Kinzi tamâta uru sitambira nenzi mbumbu ŋana sisiŋga pasawaŋa wa siŋgâra arara lâ tininzi, ande kinzi tamâta mine uru simo koipu ŋalaŋala nenzi luma ilo nâ.
26Mine nde miki kalâ tu kamora sâ. Tiambo miki kalâ tu kamora ŋgua-tulâŋa tamâta toŋge, tiya? Mao nâ, miki kalâ tu kamora ŋgua-tulâŋa tamâta toŋge. Andeta miki ŋandai kamora ŋgua-tulâŋa tamâta kaa nâ ŋga.
27Kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta muŋgâŋa nde siloŋo Maro Kindeni kawa ŋgua, ŋineŋga siŋgere ŋgua ŋana Yoane lâ pepa tini mine tu, ‘Kuloŋo ŋga; naŋa ma ao naneŋgu ŋgua-tulâŋa tamâta toŋge ilâ imuŋga pano. I ma iveta nzâla sondo pa noko.’
28Naŋa aporo mao nâ pami; ikura zo muŋgâŋa rârâni, ande tamâta toŋge imo tamâta ŋalae kala i ŋa ipole Yoane ŋa, ande tia ndo. Ambo taitu miki kaloŋo ŋga; lâ ŋgu ŋine Maro Kindeni ikai maro papa, ande tamâta ea imo kinzi tamâta rârâni kalonzi, ande i ŋa ŋalae ndo, ipole Yoane ŋa.”
29(Kinzi tamâta rârâ siloŋo ŋgua ŋine ŋana Yoane kâ, ku sindeka siporo tu, “Maro Kindeni ne vetâŋa nde sondo ndo!” Aku kinzi tamâta pinde uru siveta wurâta pa Rom ŋana mbumbu kaiŋa kâ kala siporo ŋgua kaŋa taituni. Kinzi nenzi ŋgua ŋinde nde duvi mine; kinzi muŋga sikai lââ-liliŋa lâ Yoane mbau.
30Aŋga kinzi tamâta lâ Parisai ŋgu wa kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ, ande kinzi ŋinde muŋga tininzi pwâka tu Yoane ma ililinzi, aku sipu mulinzi pa Maro Kindeni ne nzâla ara ŋinde Yoane muŋga itula pwataki panzi.)
31Aku Yesu iporo kilo tu, “Ayo, naŋa ma asia ŋgua mana ŋana vetâŋa kinzi tamâta uru siveta lâ zo ŋine. Kinzi nde tamâta mana.
32Kinzi nde sitogonzi lâlu kiri-kiri ilonzi kalonzi soki-soki sisaŋona ao ŋgini ku sisarâwa pa nawalanzi tu, ‘Opopo, maka kambana kauro ŋana miki ma kakina kiniŋa, andeta miki tinimi pwâka tu kaki. Aŋga maka kawâŋgi wâŋgiŋa kalo-kalo kâ, andeta miki tinimi pwâka tu kata.’”
33Ŋineŋga Yesu itula ŋgua siâŋa ŋine ne duvi pwataki panzi tu, “Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata indi kaika pa tamwata ŋana ika puroŋa wa inu waini wa. Aŋga miki nde kavaligi i mine tu, ‘Koroani saka imo kuku i!’
34Aŋga naŋa Tamâta Natu uru aka wa anu wa, andeta miki kavaligi naŋa tu, ‘Kamora ŋga, i tamâta ŋana ika kâpwa wa inu waini ŋalae tina! Aku iveta mete kunzi tamâta sakamao ŋana mbumbu kaiŋa kâ wa kinzi kiesaka tamwatanzi wa!’
35Andeta Maro Kindeni uru iwae wurâta sondo panzi ne tamâta rârâni, kala miki kamora kanaŋo pwataki lâ.”
36Tamâta toŋge lâ Parisai ŋgu nde ino Yesu tu ma imâ ika kuku i lâ ne luma ilo. Mine kala Yesu ilâ isaŋona tamâta ŋinde ne luma ilo ŋana ika kâpwa kâ.
37Andeta taine toŋge imo lawea ŋinde tona, i muŋga iveta mâsi sakamao kie-kie. Taine ŋinde iloŋo ŋgua tu Yesu ika lâ Parisai tamâta ŋinde ne luma ilo, kala ikai ne samimi, kulu ŋalae wa kuwae ara wa, aku imâ pa Yesu.
38Taine ŋinde imâ imandi Yesu kie tini pa muli kâ, aku imo ita nâ. Aku i mata sulu indu ndue Yesu kie tini. Ŋineŋga taine ŋinde ikai taine kulu pwau ku ipu i mata sulu ŋinde piti lâ Yesu kie tini. Aku inzumwa Yesu kie kumbu, ŋana itula taine ilo pwataki tu imege ŋana i kâ. Ŋineŋga ikai samimi kuwae ara ŋinde ku iyoli lâ Yesu kie.
39Aŋga Parisai tamâta ŋinde, ina muŋga ino Yesu tu ma imâ ika kuku, ande imora taine iveta mâsi mine lâ Yesu tini, aku i ilo patea mine tu, “Ambo tamâta ŋine nde ŋgua-tulâŋa tamâta mao, ande i ma isama taine ŋine kilala pwataki tu i nde kiesaka taine; andeta isama ŋine tia.”
40Andeta Yesu isama tamâta ŋinde ne ilo-kalo pwataki lâ. Mine kala ipai tu, “Saimon, naŋa iloŋgu ŋgua tini pa noko”. Aku Saimon nde iporo taulo tu, “Pananâŋa, noko kutula ne ŋgua ŋinde pwataki aloŋo.”
41Ŋineŋga Yesu iporo itambira ŋgua tu, “Tamâta toŋge ne mbuku keno pa kinzi tamâta rua. I ne mbuku kala ikeno pa tamâta toŋge nde ipâŋga lâ mbumbu tamâta ŋalae taitu (100); aŋga i ne mbuku kala ikeno pa tamâta toŋge nde ipâŋga lâ mbumbu saŋao nâ.
42Kinzi rua sikura tu situ ŋana tamâta ŋalae ne mbuku ŋinde kâ, nde tia. Mine kala tamâta ŋinde ipile ne mbuku ŋinde. Ayo, noko ilo patea tu tamâta ndia lâ kinzi rua ma ilo ndo keno pa tamâta ŋinde.”
43Aku Saimon nde itu lâ kawa mine tu, “Naŋa iloŋgu patea tu tamâta kala ipile ne mbuku ŋalae tina ŋinde ma ilo ndo keno papa”. Aku Yesu ipai tu, “Noko ne pateâŋa ŋine nde ara”.

Read Luka 7Luka 7
Compare Luka 7:1-43Luka 7:1-43