Text copied!
CopyCompare
Salt-Yui New Testament - Aposel

Aposel 7

Help us?
Click on verse(s) to share them!
1Ena Yuda ha maing oo singaba nambawan molere, Stiben yu sirin bol pungwi, “Ha i ha pangwo dim mo?”
2Dungure Stiben yu ditongwi, “Ni Yuda ari ena abina hobi pir molo. Kwiana moya Ebraham Heran ganba hore, Mesopotemia ganba ke pai mongwo gin iwe, God na hankinama dire nin u tibi pi na tere, ure, Ebraham yu di tongwi,
3‘Ebin abin hobi nin ganbani para aidole, ganba banta i tibi ol ni teralga bani ke pare monana po.’
4Dungure Kaldia aidole, pi Heran oo malgi ke pai momia. Mongure Ebraham irang gomia. Gongure God Ebraham aule ire, na yalhobi Yudia ganba ke pai mominga bani umua.
5Umba, God Ebraham ganba girin ta nin tenangure, ya nere ke paikimia. Ganba obil weni taga ere ya nekimia. Ya nekimba, God emgi Ebraham gang male siru dinangwo hobi ganba tegere ya nenamua, dimia. Ebraham wang ta kul ekungure ha i homa di tibi ol tomia.
6Tere God yu dimia, ni galni ganba bani male siru dinangwo dire pi wiyol ganba banta molere, boi honagi yal molere, me erin miki weni po handred yia molere, gul bir pire pire moli namua.
7Moli nangure ari boi honagi ol tongwo hobi ha hol ol teralua. Teralgere ni galni hobi wiyol ganba ta aidolere, ere memini umia, ure na u na hole maa e na tenamua.
8Dire God Ebraham gang hobi gaung bol olama dire yu ditomia. Ditongure Ebraham wang Aisak kul nere hamen haung ana hol pai muru, hol pai sui tai dire molere, gaung bol olimia. Te Aisak wang Yekop ere yu ol tomia. Te Yekop wang ana holo holo kebena sutani kul engwo hobi ere para yu gaung bol olimua.
9“Ena kwiana moya homa malungwo hobi yal Yosep kiang pai tere Isip ari hobi tere, moni bol imia. Imba, God Yosep aidolekimia.
10Kina ereho mongure ari hobi talime oun dongwo Yosep ol tomiba, God aki di te momua. Mongure Yosep Isip singaba Pero mongwo bani pire nomani wai pangure tal wai mone omia Pero hamua. Hanere Pero Yosep nin oong te Isip ganba para imu dire kene ol monama dire, i tibi ol tomia.
11“Ol mongure emgi menan bir u tibi pire Isip ganba ya, Kenan ganba menan bir gomia. Golere gul bir weni pimia.
12Nan kwiana moya homena wa dumba, Yekop mole pungure Isip ganba homena ya dimua dungwo pimia. Pirere Yekop wang kwiana moya hobi homa bai nu si olungure, kwiana moya hobi pi Isip malgi omia.
13Pire u mole, emgi hon omia. Ongure Yosep abimbi hobi nin tal ol tongwo maing di tibi olimia. Olere ‘ni yalhobi ebin Yosep na moliwa’ ditomia. Ditongure king Pero Yosep gamahobi han pa dimua.
14Ena Yosep irang Yekop abing hobi kina unama dire gala di aulimia. Aulungwo hobi namba imu dire, 75 di aulungure Isip ganba umia.
15U molere Yekop gongure wang na kwiana moya hobi para gomua.
16Gongure er ba hau ire pi Sikem ganba pire man wu emia. Engwo ganba iwe, homa yal Ebraham yol Hemo ganba ta moni bring si ingwo bani man wu emua.
17“Ena homa God Ebraham aling kere e tere tere ongwo meri irai omaga u tibi nangwo haung mala umua. Ungure na arina Isrel ari hobi Isip ganba molere, miki male siru di mena omua.
18Emgi Isip yal bir king ta u tibi pire, Yosep tal ongwo i ha gung pirekire, Isip ari kene omia.

19Ol molere, na kwiana moya hobi bal tomia. Tere wang aung hobi pia si maini olo ditongure, olungure, gir hobi gomua.
20Golere tal yu ol mongwo gin iwe, yal Moses aang kul engure, gumang grang wai weni homia. Hongure irang aang suri haba sui tai dire, gir i kene ol i wamia.
21Ware emgi auli maini ongure, singaba Pero aung i ure hanere, gir i wai weni hanere, na kul nerala yuwo dire nin kul engwo tani kene hane ogolo weni olere yu wamua.
22Yu wangure Moses bir dale Isip ganba sikul di momia. Mongure, Isip ari hobi nin memini pangwo meri Moses krehaman tongure, yal i pire nona pare nimni momua.
23“Ena emgi Moses ari mole me erin yia yal sutani kebering aling molere, na nan arina Isrel ari hobi monangwo haralua di pimia.
24di pire hangure Isip ari ta ure Isrel ari ta ol gogo dal tongure hamia. Hanere yal i ure Isrel yal i aki di tere Isip ari si gomia.
25Si golere yu nomani si pungwi, na arina Isrel ari hobi aki di tegiwe, God yulang na tongure, Isrel ari hobi u wai naminua di pinama di pimia. Di pimba, Isrel ari hobi Moses tal ongwo i nin hang pangwo ol wama di pimua.
26Pire parere, honmil hon u pa dire hamba, Isrel yal sutani nin kura bomia hanere, ‘A, ni yasuri nin holo holo kura bolala di ongiwe, paikimia, bolkio,’ dire a poira simia.
27Simba, tal gogo ole pring pangwo yal i Moses anu si ulubi olere, ‘Ara kene onanga yal mole yas ha hol ol na tenanga yu olo di ni tome?
28Ongi ni Isip yal ta si goniraya, na yasuri ere yu na si golala di on mo?’ di tomia.
29Ditongure Moses tal ongwo i, Pero ha wai ha pinama dire te omia. Te pirere ere pi Midian ganba momia. Moli pire wang sutani kul emua.
30“Ena me erin yal sutani kebering aling mol i pirere, Moses hamen hul Sainai mala weni ganba po engwo bani mongure, kwia ensel er migiga ta endo bala sungwo sina ala i u momua.
31Mongure Moses endo bala i hane bukunere, er bani endo dongwo i harala di mala omia.
32Omba, endo dongwo sina ala i God ha yu di mena, olimia, ‘Ni kwian moya Ebraham ire, Aisak ire, Yekop ire dire, God na moliwa.’ Dungure Moses ganulun dire, kul pire, ikwi bomia.
33Bongure God yu ditomia, ‘Ganba ire aire monga bani isra mana pangwo ai dimia, ni keben daing gule ole molo.
34Na gamna hobi Isip ganba molere, gul bir weni i tibi ole mongwo haminge. Hamingere ari hobi hai mere ginga di mol dungwo i pirere aki di tegere u wai nama dire ya ime wiwa. Wiya ni airingere, ni bai nu si olgere, Isip ganba mole unga bani nanua.’
35Ena yal Moses iwe, ari hobi kene ol na tere ha hol pungwo yal monanga ara molo dire i tibi ol ni tome? di tere siga wa tomiraya. Wa tongwo yal iwe, God nu ke tere Isrel arihobi sigare kule u wai nama dire er bani endo bala sina ala i ensel ta mongwo hangwo yali, aki di tomia.
36Tongure Moses ari hobi Isip ganba aidolama dire aule re omia. Pire Isip ganba te pil nir digan Nol mongwo bani te, ganba po engwo bani me erin yal sutani kebering aling wa molere, tal guma hon dongwo ole, tal nimni mongwo moni omia hamua.

37Hangure Moses iwe, Isrel ari hobi yu ditongwi, ‘God na nu si olungwo meri ni galne male monangwo bani yal ta ereyu nu si olangure, God hana togu yal molga meri monamua.’
38Dimia emgi ari hobi pi ganba po engwo bani mongure Moses kina para momua. Mongure kwiana moya hobi Moses kina mongwo gin iwe, Sainai hamen hul ensel ha ditongwo i Moses nin pimua. Pungure God ha maing nona pangwo nan mominga bani aine aine pai nama dire, Moses ditomua.
39Ditomba, nan kwiana moya hobi wine olkima, pisolere Moses ni kene ol na tenga paikimua dire, aidole, yalhobi hon ere Isip nangwo ha wai pimua.
40Pirere yal Eron yu ditongwi, ‘Ni tal ta yong ba e na tengere, na yalhobi pir tenaminua.’ ‘Ena Moses iwe, na yalhobi Isip mominga na aule ire umia omaga banta om mo, gom mo, han kun olekiminua.’
41Dire ari hobi bulamahau giring mongwo meri yong ba ere, hau si ke tere, nin talhan ol engwo i ere wai pire, homena si gal nomua.
42Ena yu ol wangwo hobi, God hanere, mobing hal wa tongure ari hobi haba ya, kulmoma ya, ari ya hanere pir tongwo i, God pir tenangwo tenama aidolo dire han gogo dal olimia. Olungwo ha iwe, God hana togu yal ta ha yu dire mining bol emiraya, ‘Isrel yal al hobo, ni ganba po engwo bani me erin krismasi yal sutani kebering aling molere hau si gangarai, na ta si gal na tekiniraya.
43Tekire yong ba engwo gal haang Moloko gal oo kere i ala i ere a ire ire waniraya. Ware kulmoma ta haang kwia Repan momua dire pir tere a i si waniraya. Hulu iwe, ni yalhobi nin mining ganing wai ol ere i ware pir tenua. Yu ongiwe, na wai pima di pino? Ta pirikia. Ni bai nu si olgere Bebilon ganba hol bani monanua.’
44Ena homa nan kwiana moya ganba po engwo bani molere, gal oo kere God na kina si daule mominua dire, pir tomua. Gal oo iwe, God homa kenama dire, Moses nibil di tongwo meri kemua.
45Emgi kwiana moya gal oo i, wang kul nongwo hobi, Yosua kina mongwo gin i, si aine aine tongure, ari hobi gal oo i a pema ke engure, God ganba hong si doling i olungure, u banta ongure, ganba i na kwiana moya hobi imua. Ingure gal oo i, singaba Debit mongwo gin i, ya di pamua.
46Ena God Debit tal dime dire ongwo hanere miling ala pamia. Pangure Debit God kina ha di te molere, gal oo nigi domia oo nimni mongwo ta kerala dire sirin bol pimua. Pungure God, ‘Owa, ni wani ke na tenamua’ dungure, Debit nin kekima.
47Moli pire gongure wang Solomon aibing maulung sire oo i kemua.
48Kemba, God iwe, ari ha maing oo kengwo ala i tani momo? I ta molkimia. Banta banta para weni momua. Mongwo ha iwe, God hana togu yal ta yu di tibi ol emiraya,
49‘Nabe God yu dimia, God tani weniga momba, te hamen ganba moiring sina i para weni wa pa dimua. Ni oo talmere ole ke na tengere kunung bename? Ni bol taniga kul na tengere kunung benamo? I ta bekinamua.
50Oo ya, bol ya, talhan hobi hobang na molkio? Na tani moliwa.’
51“Ena hana togu yal yu dimba, ni yalhobi kere pir tekire, kuru dinua. God pir tekinga hobi ni nomani yu pania, pare God ha dungwo i pire a i si wakinua. Wakire kwiana moya hobi God nin Kwiang pir tekungwo meri ni ere para yu pir tekinua.
52Tekingiwe, homa kwian moya God hana togu yal taniga tal gogo ol tekinangwo yali momua dire haang dalo. Hobi para weni tal gogo ol tomia. Tere God honagi yal bir tal dime dire ongwo yal i unamua di tibi ol tongwo hobi para si gol wai simua. Sungwo meri iwe, ni omaga God honagi yal bir nan mominga bani ungwo irawe, mobin hal wa tere si gongere gomua.
53God Lo krehaman ha iwe, ensel ire ni yal hobi monga bani umba, a i si ware wine olkinua.”
54Ena Stiben ha i di tomia ha maing Kaunsil hobi nigi de pire yong ere mongure grang kul hangwi.

55Hamba, God Kwiang ure Stiben yong wu bile yulang tomia hamen bani yuwo hanere, God nimni mongure Yisas kina si daule momia hangwi.
56Hanere, “Han ya olega. Hamen hona grang hoiri yaulungure God Ari Wang Weni kina si daule mongwo haniwe” dungwi.
57Dungure yalhobi kraung agi dire, mu di ongwi.
58Pire Stiben auli mena pire, hulu kuba ire sungwi. Sungwo hobi galsina gul ire pire, yagaling ta Sol mongwo bani engure, kene ol mongwi.
59Ena yalhobi hon Stiben hulu kuba sungure Stiben gala dire yu dungwi, “Yal Yisas ye, golalia na kwiana aki di iyo.”
60Dire ikwi bole gala dire, “Nabe, ari hobi talime olere, tal digan ol na tongwo i pring tekio.” Ditere gongwi.