Text copied!
CopyCompare
Dios oca gotirituti - San Marcos - San Marcos 9

San Marcos 9:2-43

Help us?
Click on verse(s) to share them!
2Cojomo cõro, coja jẽnituarirʉ̃mʉ bero, Pedro, Santiago, to yicõari Juanre quẽne, ʉ̃mʉariburo joejʉ ĩnare ũmato vasuju Jesús. Tojʉ ĩnare ũmato ejacõari, ĩna ĩaro rĩjorojʉa ricati ruyugʉ godovedicoasuju Jesús.
3Sudi ĩ sãñase bʉto boticoasuju. To bajicõari, cajemose busuyuju ti. To bajise botise ĩabetirũgũñujarã ĩna.
4To bajicõari, El'ias ñamasir'i, Moisés ñamasir'i rãca Jesús tʉ ruyuarʉ̃gʉ̃cõari, ĩ rãca ĩna ñagõsere ĩañujarã ĩna, Pedro mesa.
5To bajiro ĩna bajisere ĩacõari bʉto güiyujarã. Bʉto güigʉ ñari, “To bajiro yigʉ yigʉja” yiri mene, ado bajiro Jesúre yiyuju Pedro: —Yʉ ʉjʉ, adojʉ mani ñajama, quẽnamasucõaja. Mʉa ñaro cõrone vijãiri mʉare quẽnobosarʉarãja yʉa. Mʉ yajãi, Moisés yajãi, to yicõari, El'ias yajãi bʉabosarʉarãja —Jesúre yiboayuju Pedro.
7To bajiro ĩ yirirĩmarone, bueri bʉto cajemose ĩnare buebibecõañuju ti. Ti bueri vatoajʉ ado bajiro ocaruyuyuju: —Ãnine ñaami yʉ macʉ, yʉ maigʉ̃. Ĩre quẽnaro ajitirʉ̃nʉña mʉa —yi ocaruyuyuju.
8Ti ocaruyuro bero, ĩaboayujarã. El'iare, Moisére quẽne, ĩnare ĩabʉjabesujarã. Jesús sĩgʉ̃ne ñañuju ĩ yuja.
9To bajiro bajicõari bero, ti buro ĩnare ũmato rojacʉne, ado bajiro ĩnare rotiyuju Jesús: —Jẽjʉ mʉa ĩasere gãjerãre gotibeja maji, Dios ĩ roticõacacʉ, yʉ rijato bero, quẽna yʉ tudicatiroto rĩjorore —ĩnare yiyuju Jesús.
10To bajiro ĩna bajirere gãjerãre gotimenane, ĩna masune tʉoĩacõa ñañujarã ĩna. Tire tʉoĩacõa ñarã ñari, ado bajiro gãmerã yisẽniĩañujarã: —¿No bajiro yire ũnire yigʉ yati, “Rijacoaboarine tudicatirʉcʉja” ĩ yijama? —gãmerã yisẽniĩañujarã Pedro mesa.
11To bajiro yirã ñari, ado bajiro Jesúre sẽniĩañujarã ĩna: —¿No yirã, “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ ĩ ejaroto rĩjoro ejarʉcʉmi El'ias ñamasir'i”, yati ĩna Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa? —Jesúre yisẽniĩañujarã ĩna.
12To ĩna yijare, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús: —Riojo yiyuma Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa, “El'ias ñamasir'i ejasʉorʉcʉmi”, ĩna yijama. “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ, ĩ ejaroti ñajare, jediro Dios ĩ bojarore bajiro yirã quẽnaro ñayuto mani” yigʉ ejasʉorʉcʉmi. “To bajiro yaja” yimasirã ñaboarine, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõarocʉre ĩatecõari, cojo vãme me rojose ĩre yirʉarãma masa, Dios oca ĩna yiucamasirejʉarema ajimasibeama.
13Riojo mʉare gotiaja yʉ. El'ias ñamasir'ire bajiro bajigʉ jẽre ejaboayumi. Dios oca masa ĩna ucamasiriarore bajiro yirã, ĩna bojarore bajiro rojose ĩre yiyuma ĩna —ĩnare yiyuju Jesús, Pedro mesare.
14Burojʉ ejariarã, ĩna rãcana ĩna ñarojʉre tudiejayujarã. Tudiejacõari, ĩna ĩajama, Jesús buerimasa rãca jãjarã masa ñañujarã. To bajicõari, ĩna rãca, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa rãca ĩna gãmerã oca josasere ĩañujarã.
15Jesús ĩ vadisere ĩacõari, bʉto variquẽnañujarã. Variquẽnarã ñari, ĩ tʉ ũmasujarã ĩre sẽnirã vana.
16Ĩre ĩna sẽnigajanoro, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju Jesús: —¿No bajise ĩna rãca gãmerã oca josari mʉa? —ĩnare yiyuju Jesús.
17To ĩ yisere ajicõari, sĩgʉ̃ ado bajiro Jesúre cʉdiyuju: —Gotimasiorimasʉ, yʉ macʉ ĩ ʉsʉjʉ vãti sãñagʉ̃ ñaami. To bajiro bajica yigʉ, ñagõbecʉ ñaami. To bajiri “Jesús, vãtire burocagʉmi” yigʉ, yʉ macʉre ãmivabʉ yʉ.
18Tocãrãcajine yʉ macʉ ʉsʉjʉ sãñacõari, ĩre rojose ĩ yijama, biyaroaca rijaquedicõari, ĩ risejʉ sõmo budi, guji põguẽ, ĩ rujʉ tutuajedicoarũgũami. To bajiro ĩ bajijare, mʉ buerimasare, “Yʉ macʉ ʉsʉjʉ sãñagʉ̃re vãtire burocaya”, ĩnare yisẽniboabʉ. Ĩre burocamasimema —Jesúre yiyuju ĩ.
19To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yiyuju Jesús: —Diore ajitirʉ̃nʉmena masu ñacõaja mʉa. ¿No cõrojʉ mʉare gotimasio tʉjagʉti yʉ? Yoaro mʉa rãca yʉ ñaboajaquẽne, yʉ masisere mʉare yʉ ʉjosere ajitirʉ̃nʉbeaja mʉa maji —ĩnare yiyuju Jesús. To yigʉne, —Adojʉa vãti sãñagʉ̃re ãmiaya —yiyuju Jesús.
20To ĩ yisere ajicõari, Jesús tʉjʉ ĩre ãmiasujarã. To ĩna yirone, vãtijʉa, Jesúre ĩacõari, masʉ ʉsʉjʉ sãñagʉ̃ ñari, rojose yiyuju, masʉjʉare. To bajiro ĩ yijare, rijaquedigʉne, ĩ risejʉ sõmo budiyuju.
21To ĩ bajirone, rijaquedigʉ jacʉre ado bajiro sẽniĩañuju Jesús: —¿Nocãrãcarodori ado bajiro bajitʉsajari mʉ macʉ? —ĩre yiyuju Jesús. To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro Jesúre cʉdiyuju ĩ: —Daquegʉaca ñagʉ̃jʉne to bajiro bajisʉocami.
22Cojoji me jeamejʉ rocatĩacõarũgũmi. To yicõari, oco vatoajʉ quẽne rocaroacõarũgũmi. To bajiro yirũgũmi, yʉ macʉre sĩarʉ. Yʉare mʉ ejarẽmomasijama, yʉare ĩamaicõari, ejarẽmoña mʉ —Jesúre yiyuju ĩ.
23To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yiyuju Jesús: —“Yimasigʉ̃mi”, ¿yʉre yitʉoĩabeati mʉ? To bajiro yʉre mʉ yitʉoĩajama, ñiejʉa josase manoja —ĩre yiyuju Jesús.
24To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro cʉdiyuju ĩ: —“Yʉ macʉre catiomasigʉ̃mi”, mʉre yitʉoĩamasicõaja, bajigʉjʉma. To bajiro tʉoĩavʉogʉ, “Ñabeticõato” yigʉ, yʉre ejarẽmoña —Jesúre yiavasãñuju ĩ, rijaquedigʉ jacʉ.
25To bajiro ĩ yiavasãsere ajicõari, jãjarãbʉsa masa ũmarẽjañujarã, Jesús tʉjʉ. To ĩna bajisere ĩacõari, tutuase rãca ado bajiro vãtire yiyuju Jesús: —Vãti, yʉre ajiya. “Masa ñagõbeticõato”, to yicõari, “Ajibeticõato” yigʉ ñaja mʉ. ¡To bajiri ãni ʉsʉre budiya! ¡Quẽna ĩre tudisãjabeja! —vãtire yiyuju Jesús.
26To ĩ yirone, avasãcõari, rijaquedirotiyuju vãtijʉa. To yicõari, ĩ ʉsʉjʉ sãñaboagʉ, budicoasuju yuja. Ĩ budirone, rijar'ire bajiro bajicoasuju masʉjʉa. To bajise ĩacõari, “Rijacoajami”, yiyujarã masa.
27To ĩna yiboajaquẽne, Jesús ĩ ãmore ñiacõari, ĩre tʉ̃a vʉ̃mʉoñuju. To ĩ yirone, rʉ̃gõcoasuju yuja.
28To yicõari bero, to ñarivijʉ sãjañuju Jesús. Ti vijʉ sãjaejacõari, ado bajiro ĩre sẽniĩañujarã ĩ buerimasa: —¿No yirã vãtire burocamasibeti yʉa? —ĩre yiyujarã ĩna.
29To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús: —Jẽjʉ yʉ burocagʉre bajiro bajirãre mʉa burocarʉajama, Diore sẽnicõari rĩne burocamasirʉarãja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
30Cesarea de Filipo ñar'i, vacʉ, Galilea sitare ĩ buerimasare ũmato rẽtoasuju Jesús. Jãjarã masa ĩna ajisere bojabesuju, ĩ buerimasare goticudigʉ ñari. Ado bajiro ĩnare gotiyuju: —Yʉre Dios ĩ roticõacacʉre masare ĩsirocarʉcʉmi sĩgʉ̃. To bajiro ĩ yijama, yʉre sĩarʉarãma ĩna. Yʉre ĩna sĩaboajaquẽne, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne quẽna tudicaticoarʉcʉja yʉ —ĩnare yiyuju Jesús.
32To bajiro ĩnare ĩ gotisere ajimasibesujarã ĩ buerã. To bajirã ñaboarine, ĩre sẽniĩabesujarã, ĩre güirã ñari.
33Capernaum vãme cʉti macajʉ ĩnare ũmato vasuju Jesús. To bajivana, “¿Ñimʉjʉa ñagʉ̃ti ñamasugʉ̃ ñarocʉ?”, gãmerã yi vasujarã Jesús buerimasa. To bajiro ĩna yi vare ñajare, ĩna ya vijʉ sãjaejacõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju Jesús: —Maa vana, ¿no bajise gãmerã oca josa vadi mʉa? —ĩnare yiyuju.
34To bajiro ĩ yisẽniĩasere ajiboarine, cʉdibesujarã ĩna, “¿Ñimʉjʉa ñagʉ̃ti ñamasugʉ̃ ñarocʉ?” gãmerã yi oca josa vadiriarã ñari.
35Ĩna cʉdibetire, ĩa, ejarũjucoasuju Jesús. To bajicõari, ĩ buerimasare, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre jirẽoñuju. To bajiro yicõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju: —No bojagʉ ñamasugʉ̃ ĩ ñarʉajama, “Ñamasugʉ̃ me ñaja yʉ” yitʉoĩacõari, masa jedirore moabosarʉcʉmi —ĩnare yiyuju Jesús.
36To yigʉne, sĩgʉ̃ daquegʉre jicõari, ĩna rĩjorojʉa ĩre ãmijeoyuju Jesús. To yicõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju:
37—Ãni daquegʉ, “Ñamasugʉ̃ me ñaja yʉ” ĩ yitʉoĩarore bajiro tʉoĩarãma, Ʉjʉ Dios yarã ñamasurã ñaama. To bajiro ti bajijare, ãni daquegʉre bajiro tʉoĩarãre, gãjerã tʉ ĩna ejaro, quẽnaro ĩnare yirãma, yʉrene quẽnaro yirã yirãma. To yicõari, yʉre quẽnaro yirãma, yʉre cõacacʉre quẽne, quẽnaro yirã yirãma —ĩnare yiyuju Jesús.
38Ado bajiro Jesúre gotiyuju Juan: —Gotimasiorimasʉ, masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare bureagʉre ĩamʉ yʉa. “Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, ado bajise mʉare rotimasiaja yʉ: ‘Budiya’ ”, yiñaami, vãtiare bureagʉ. Mani rãcagʉ me ĩ ñajare, “Tire yibesa”, ĩre yibʉ yʉa —Jesúre yigotiyuju Juan.
39To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yiyuju Jesús: —“Tire yibeticõaña”, ĩre yibeja. Quẽnaro yirimi. No bojagʉ yʉre rʉ̃cʉbʉocõari, ĩaĩañamani ĩ yiĩoro bero, rojose yʉre ñagõbecʉmi.
40No bojagʉ yʉre ajitirʉ̃nʉcõari, mani yise ũnire yigʉma, mani rãcagʉ ñagʉ̃mi.
41Riojo mʉare gotiaja yʉ. Yʉre ajisʉyarã ñamasurã me ĩna ñaboajaquẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, quẽnaro mʉare yirã, to bajiro ĩna yise vaja, vaja bʉjarʉarãma ĩna, Dios tʉjʉ —ĩnare yiyuju Jesús.
42Quẽna ado bajiro ĩ buerimasare gotiyuju Jesús: —Ãni daquegʉre bajiro tʉoĩarãre, yʉre ajitirʉ̃nʉrãre rojose ĩna ũmato yijama, bʉto rojose tãmʉorʉarãma. Rojose ĩnare ĩna ũmato yiroto rĩjoro, tocãrãcʉrene ĩna ãmʉarijʉre gʉ̃ta jairica siatucõari, riaga ʉ̃cʉarojʉ ĩnare rearoderuucõajama, rojose tãmʉobetibʉsaborãma —ĩnare yiyuju Jesús.
43“‘Rẽtoro rojose tãmʉorobe’ yirã, rojose mʉa yisere yitʉjaya mʉa” yigʉ, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús: —“Yʉ ãmo sʉorine rojose yibʉ yʉ” mʉa yitʉoĩamasijama, jatarocaya. Mʉare cojo ãmo ti manijama, quẽnabetoja. To bajiboarine, jʉaãmo rãca mʉa bajireajama, jeame yatibetimejʉ mʉa vajama, rẽtobʉsaro quẽnabetirʉaroja.

Read San Marcos 9San Marcos 9
Compare San Marcos 9:2-43San Marcos 9:2-43