Text copied!
CopyCompare
Ri C'ac'a Trato ri Xuben ri Dios Quiq'uin ri Vinek - San Lucas - San Lucas 12

San Lucas 12:2-48

Help us?
Click on verse(s) to share them!
2Y ronojel ri man k'alajirisan ta xtik'alajin-pe. Y ronojel ri tz'apel can rij, xtel c'a pe pa sakil, y conojel c'a xque'etaman, y conojel chuka' xquetz'eton.
3Roma c'a ri' rix, ronojel ri ibilon pa tak evel (eval), ronojel xtek'alajin-pe. Y ronojel c'a ri ibilon pa tak ixiquin ri pa jay, xtetamex na coma ri vinek y xquesiq'uin chubixic ri pa tak ruq'uisibel vik (vek) chique ri jay.
4Y roma chuka' ri' ninbij chive rix ri can ix nu-amigos: Man tixibij-ivi' chiquivech ri xaxe oc ri ch'aculaj ri yetiquir niquicamisaj, y tok quicamisan chic ri ch'aculaj man jun chic achique xquetiquir ta xtiquiben.
5Y ninbij c'a chive achok chuvech ruc'amon chi nixibij-ivi': Tixibij-ivi' chuvech ri jun ri can nitiquir yixrutek pa k'ak', y man xe ta ri ch'aculaj nucamisaj. Can tixibij c'a ivi' chuvech ri nibanon queri'.
6Y rix chuka' jebel ivetaman chi tok ye'ilok' vo'o' tak aj-xic' chicop, xaxe ca'i' tak centavos cajel. Y man riq'uin chi ri tak aj-xic' chicop ri' man jun oc ri cajel, ri Dios man jun bey yerumestaj ta can.
7Y c'a ta la' chic c'a rix. Rix can ajlan-vi ri rusmal tak ivi'. Ri Dios man jun bey yixrumestaj ta can. Ri Dios can janíla yixrajo'. Más yixrajo' que chiquivech ri tak aj-xic' chicop. Roma c'a ri' man tixibij-ivi'.
8Chuka' ninbij c'a chive, chi xabachique vinek ri nuk'alajirisaj-ri' chi vichin yin, yin c'a chuka' ri xinalex chi'icojol, xtink'alajirisaj chi rija' vichin chic yin. Y re tzij re' can chiquivech ri ru-ángeles ri Dios xtinbij-vi.
9Jac'a ri vinek ri man nuk'alajirisaj ta ri' chi vichin yin, yin c'a chuka' man xtink'alajirisaj ta ri rubi' chiquivech ri ru-ángeles ri Dios, roma man vichin ta yin ri vinek ri'.
10Y xabachique c'a vinek ri niyok'on vichin yin ri xinalex chi'icojol, c'a nicuyutej na rumac. Jac'a ri niyok'on richin ri Lok'olej Espíritu, man c'a xticuyutej ta rumac.
11Y vi ja yin ri yininimaj, romari' yixuc'uex chiquivech ri principal-i' pa tak jay ri can richin nitzijox ri ruch'abel ri Dios, y roma chuka' ri' yixuc'uex chiquivech k'atoy tak tzij ri pa tak k'atbel-tzij, man tich'ob janíla achique ri xtibij chique y achique rubanic ch'abel xticusaj richin yixch'on chiquivech.
12Roma tok c'o chi yixch'on-apo, can ja ri Lok'olej Espíritu ri xtiyo'on ch'abel chive richin nibij-apo, xcha' ri Jesús.
13Y chiri' chiquicojol ri janíla vinek ri quimolon-apo-qui', c'o c'a jun ri xch'on-apo y xubij chire ri Jesús: Tijonel, xcha' c'a chire. Tabana' utzil cach'on riq'uin ri vach'alal y tabij chire chi tuya-pe ri verencia ri rubanon-ka richin chire.
14Pero ri Jesús xubij chire ri achin: ¿Banon cami chuve yin chi in jun k'atoy-tzij pan ivi' rix y chuka' in jun jachoy-herencia chi'icojol?
15Y ri Jesús xch'on chic c'a chique ri vinek y xubij: Can titzu' c'a ka ivi' jebel richin nichajij ri ic'aslen, richin chi man tipe rayinic pan ivánima chirij ronojel ruvech cosas. Roma stape' janíla q'uiy rubeyomel jun vinek, man ja ta ri' ri xtiyo'on ruc'aslen.
16Y can jac'ari' tok ri Jesús xuchop rubixic jun c'ambel-tzij, y xubij: C'o c'a jun achin beyon, ri janíla ulef c'o riq'uin. Y jun bey c'a, janíla cosecha ri xumol.
17Roma c'a ri' ri beyon ri' xuch'ob-ka pa ránima: ¿Achique ta jun ninben richin queri' ninyec ronojel ri nu-cosecha? Roma man jun chic ninya-vi re ch'aka' chic.
18Y tok xch'obotej chuvech, xubij: Más utz quenturu' na el re nuc'ujay tak cocoj, y yenben chic ch'aka' más nima'k. Y chupan re nuc'ujay re' xquenyacala-vi ri c'o viq'uin y ronojel ri nu-cosecha chuka'.
19Y xtinbij c'a chire ri vánima: Vánima, vacami janíla q'uiy a-cosas ri ayacon, y q'uiy juna' man xtatej ta vayjal. Caquicot c'a, catuxlan, cava' y catuc'ya', xcha' ri beyon chire ri ránima.
20Pero ri Dios xubij chire ri beyon ri': Nacanic chi achin, chupan re ak'a' re' xtinvoyoj-el ri avánima, ¿y ronojel ri abeyomel ri xayec, achique c'a ri xtichinan can?
21Que c'a ri' ri vinek ri nimolon beyomel richin re ruvach'ulef, y xa man c'o ta ri beyomel richin ri Dios riq'uin.
22Y ri Jesús xubij c'a chique ri rutijoxela': Ninbij c'a chive, chi man tich'ujirisaj-ivi' roma ri achique nic'atzin chive k'ij-k'ij, ri acuchi xtivil-vi ivay y ri acuchi xtiq'uen-vi itziak.
23Roma vi ri Dios can xuya-pe ic'aslen chuvech re ruvach'ulef, can nuya' chuka' pe ri ivay richin c'o ic'aslen y ri itziak richin nicuchbej-ivi'.
24Que'itz'eta' na pe' ri aj-xic' tak chicop quibini'an ko'ch. Re aj-xic' chicop re' man yetico'n ta, y romari' manek cosecha niquelesaj juna-juna', ni manek chuka' quic'ujay richin quiyacon ta quijal. Pero man riq'uin ri' rije' yeva', roma can ja ri Dios ri niyo'on quivay. C'a ta la' c'a rix man ta xtuya' ivay ri Dios, tok rix más ivejkalen que chiquivech ri aj-xic' tak chicop. Xa roma c'a ri' man más tich'ob ri'.
25¿C'o ta cami c'a jun chive rix ri nitiquir ta nibanon chi niq'uiy chic juba', roma can nuch'ujirisaj-ri' chubanic? Man jun.
26Y vi xa jun samaj ri yalan co'ol achi'el re' man yixtiquir ta niben, ¿achique c'a roma tok can nich'ujirisaj-ivi' richin nivil ivay, itziak y ri ch'aka' chic ri yec'atzin chive?
27Que'itzu' na pe' ri cotz'i'j quibini'an lirio. Que'itzu' na pe' tok yeq'uiy. Rije' man yesamej ta, ni man yebatz'in ta, richin queri' niquibanala' ta quitziak jebel oc. Man jun bey. Y c'o c'a jun rey richin re Israel xc'oje' ojer can ri xubini'aj Salomón. Rija' ruyon jebel tak tziek ri xerucusaj, pero man jun bey xc'oje' ta jun rutziak achi'el titzu'un jun cotz'i'j.
28Roma ri cotz'i'j jari' ri tziek ri nuya' ri Dios chique ri k'ayis. Y stape' ri k'ayis man can ta niyaloj, roma jun k'ij jebel rubanon, jun chic k'ij nichaki'j-ka y c'ari' nic'ak pa k'ak'; man riq'uin ri' ri Dios nuvik (nuvek) jebel. Y vi ri Dios can nuvik (nuvek) jebel ri k'ayis, ¿achique c'a roma rix man icukuban ta ic'u'x riq'uin chi nuya' itziak?
29Romari' rix man tich'ujirisaj-ivi' nicanola' ri ivay-ivuc'ya'.
30Roma conojel vinek quere' niquiben. Pero rix c'o jun Itata' ri can retaman chic chi jare' ri nic'atzin chive.
31Romari' ri ruc'amon chi niben rix ja ri can tiya-ivi' chuxe' rutzij ri Dios. Y vi xtiben c'a queri', ri Dios xtuya' jun ic'aslen jebel, y xtuya' chuka' ri nic'atzin chive.
32Roma c'a ri' man tixibij-ivi' rix ri yixtzekelben vichin, roma stape' xa ix juba' oc, can rurayibel vi c'a ri aj-chicajil Itata' chi yixc'oje' pa rajavaren o pa ruk'a' rija'.
33Tic'ayila' c'a ri c'o iviq'uin y tiyala' chique ri vinek ri man jun c'o quiq'uin. Vi que c'a ri' niben, xtic'oje' jun iyaconabal chila' chicaj ri man jun bey xtik'ey, y xtic'oje' chuka' ibeyomel ri man jun bey xtiq'uis. Chila' chicaj man jun elek'on, ni man jun chuka' jut ri nichicopirisan.
34Roma ri ivánima can nic'oje' acuchi c'o-vi ri ibeyomel, roma jari' ri nitzekelbej-el.
35Tichajij c'a ri ic'aslen, y jantape' tic'at ri i-candil.
36Tibana' c'a achi'el niquiben ri samajela' pa jun jay. Ri samajela' coyoben chi nitzolin-pe ri cajaf benek pa jun c'ulubic, richin queri' tok noka' y noyon-apo, can jari' niquijek ri ruchi-jay chuvech.
37Y can jebel c'a ruva-quik'ij ri samajela' ri e q'ues tok xoka' ri cajaf. Y kitzij ninbij chive, chi ri cajaf xtuchojmirisaj-ri' richin nisamej, yerutz'uyuba' ri rusamajela' ri pa mesa y nuya-apo ronojel cosas richin nitij chiquivech. Yerilij-apo jebel roma janíla niquicot chi c'a coyoben na apo ri hora ri'.
38Y vi ri cajaf ri samajela' ri' noka' pa nic'aj-ak'a' o ja tok niseker yan pe, ri samajela' ri' jebel ruva-quik'ij roma c'a e q'ues na chiroyobexic ri cajaf ri hora ri'.
39Y rix ivetaman, chi vi ta jun rajaf-jay retaman jampe' napon jun elek'on pa rachoch, ri rajaf-jay ri' nic'ase' richin nuchajij ri rachoch, y man nuya' ta k'ij chi ri elek'on nujek-apo ri rachoch richin nelek'-el.
40Romari' rix can jantape' c'a quinivoyobej-apo, roma ja tok man ja ta ri' nich'ob, jari' tok xquinoka' yin ri xinalex chi'icojol, xcha' ri Jesús.
41Jac'ari' tok ri Pedro xubij chire ri Jesús: Ajaf, ¿rat xatzijoj re c'ambel-tzij re' xaxe chike roj atijoxela', o xatzijoj coma conojel vinek?
42Y ri Ajaf Jesús xubij: Yin yich'on chique conojel ri e achi'el ri samajel pa jun jay, ri niban chire roma ri rajaf chi nic'oje' pa quivi' ri e aj pa rachoch, richin chi nuya' quivay y richin chi nuya' ronojel ri nic'atzin chique tok napon ri hora. Y vi ri samajel ri' can ta nuben ri bin can chire y utz nuben chire ronojel ri samaj, ¿achique ta cami nuben?
43Rija' can nuben-vi ri samaj ri bin can chire, y romari' niquicot ránima tok no'ilitej-ka roma ri rajaf y najin chubanic ri samaj.
44Can kitzij c'a ninbij chive chi ri rajaf ri samajel ri' xtuya' pa ruvi' ronojel ri c'o riq'uin, richin chi nuchajij.
45Jac'a vi ri samajel ri' nuch'ob-ka pa ránima: Ri vajaf ri' xa c'a man jani noka', nicha' ta; y nuchop ta c'a quich'ayic ri ch'aka' chic samajela' achi'a' y ixoki', y xaxe ta va'in nuben, y nuchop rutijic ya' richin nik'aber, y man jun ta chic samaj nuben,
46jac'a ri k'ij y ri hora tok man jun nuch'ob chi noka' ta ri rajaf, jari' tok noka'. Ri rajaf can xtuya-vi ruc'ayeval pa ruvi' ri samajel ri' y xtuya' quiq'uin ri ch'aka' chic samajela' ri man yeniman ta tzij.
47Ri samajel c'a ri etamayon achique nrajo' ri rajaf, pero xa man nuchojmirisaj ta ri' richin nuben ri samaj, ni man nuben ta ri nrajo' ri rajaf, re samajel c'a re' xtika' janíla ruc'ayeval pa ruvi'.
48Jac'a ri samajel ri xa man retaman ta achique ri nrajo' ri rajaf, y c'o ri man utz ta yerubanala-apo, stape' ta re samajel re' ruc'amon ta chi janíla ruc'ayeval nika' pa ruvi', man que ta ri' xtiban chire, ri ruc'ayeval ri xtika' pa ruvi' rija' man can ta xtic'o ruvi'. Roma ri can q'uiy c'a yo'on chire, chuka' can q'uiy c'a ri xtic'utux chire, vi can rubanon o xa man rubanon ta. Chuka' ri can q'uiy ri jachon can pa ruk'a', can q'uiy c'a chuka' ri xtic'utux chire, chi achique c'a ri rubanon riq'uin, xcha' ri Jesús.

Read San Lucas 12San Lucas 12
Compare San Lucas 12:2-48San Lucas 12:2-48