1Ape semana judío maja na paa jʉgorica rʉmʉ cabujuri paʉacã cãno cãromia Jesure na cayaarica paʉpʉ cáaájuparã. Caroa cajʉti ñuurijere na caquenooriquere jee aána cájuparã.
2Ti paʉpʉ ejarã ʉ̃taa ti opere na cacũ bipebataca ne wooricaro cãno catʉjʉyuparã.
3Ne wooricaro cãno tʉjʉrã caneto jãabajuparã, Jesu rupaʉ ãnatore na capeorica paʉpʉre tʉjʉrã aána. Topʉ na capeoricaropʉre na catʉjʉata mari Ʉpaʉ Jesu rupaʉ ãnato camañupe.
4Cʉ rupaʉ camano tʉjʉrã, “¿Dope bairo to baiyupari?” caĩ tʉgooñañuparã. To bairo na caĩ tʉgooñari paʉna caʉmʉa pʉgarã seeto caaji baterijere cajañarã na tʉpʉ cabuia ejanʉcañuparã.
5Nare na cabuia ejanʉcarona catʉjʉ acʉacoajuparã na romiri. Tʉjʉ acʉabana, uwirique mena camubia re cumucoajuparã. To bairo na catʉjʉ acʉaro tʉjʉrã ocõo bairo na caĩñuparã cajutii aji baterã: —¿Nope ĩrã cacatiirena cabai yajiricarãre na cacũri paʉpʉre cʉ mʉja macarã ejati?
6Maami atore. Mere tunu catícoami. Tʉgooñaña Galileapʉ ãcʉ mʉjaare cʉ caĩriquere.
7Ocõo bairo caĩwĩ mʉjaare: “Yʉre joogarãma caroorãre. Caroorã yucʉ tẽorica pãipʉre yʉ papua jĩagarãma. Yʉre na cajĩaro, itia rʉmʉ bero yʉ tunu catigʉ moquena.” Atie cʉ caĩriquere tʉgooñaña, na caĩ buioyuparã caaji baterijere cajañarã.
8To bairo na caĩrijere apirã Jesu na mena ãcʉpʉ na cʉ caĩriquere catʉgooña bʉgayuparã yua.
9Tʉgooña bʉga, Jesu rupaʉ ãnatore na cacũ rocarica paʉre catʉjʉra ejabatana catunucoajuparã. Tunu aá, nipetiro cabairije na catʉjʉriquere na cabuioyuparã Jesu cʉ cabuericarãre once cãnacãʉre, aperã na mena macana quenare.
10Tie quetire nare cabuioricarã ato cãnacão cãñuparã: María Magdalena, Juana, apeo María Jacobo paco. To bairi aperã romiri quena cãñuparã.
11To bairo na caĩro apirã, “Jocarã mʉja ĩ,” na caboca ĩñuparã, to bairo na caĩrijere api nʉcʉbʉgoquẽna.
12To bairo na caĩrijere caapi nʉcʉbʉgoquẽcʉ nibaopʉcʉna Pedro maca Jesure cʉ na cacũ rocaricaropʉre atʉ aá, ti toti pupeapʉre camubia tʉjʉ jõoñañupʉ. Topʉre cʉ catʉjʉ jõoñaata Jesure, cʉ na caumábata ajero jutiiro jetore catʉjʉyupʉ. Tie jetore tʉjʉ, catunucoajupʉ. “¿Dope bairo to baibauyupari?” caĩ tʉgooñacõa tunu aájupʉ.
13Ti rʉmʉna Jesu cʉ cabuericarã mena macana pʉgarã cáaájuparã Emaú na caĩri macapʉ. Jerusalẽpʉi aácʉ pʉga hora aátato cõo yoaro cãñupe ti wã.
14Ti wãpʉ aána nipetiro Jerusalén macana Jesure na cátajere caame wadapeni aájuparã.
15To bairo Jesure na caame ĩ wadapeni aáti paʉna cʉna na tʉpʉ eja, na mena cáaájupʉ.
16Na mena cʉ cáaáto, “Jesu ãcʉmi,” caĩ majiquẽjuparã, cʉ tʉjʉbaopʉnana.
17To bairo na cabairo: —¿Ñeere mʉja ame wadapeni aápari? na caĩ jeniñañupʉ Jesu. Na maca seeto tʉgooñarique pairã cãñuparã.
18Ocõo bairo cʉ caĩñupʉ Cleopas cawamecʉcʉ: —¿Mʉ jetona cáaáteñaʉ Jerusalẽpʉ cabaiyaejere camajiquẽcʉ mʉ ãti? cʉ caĩ jeniñañupʉ Cleopas.
19To bairo cʉ caĩro: —¿Dope bairo cabaiyaejere mʉ ĩti? cʉ caĩñupʉ Jesu. —Jesu Nasaré macacʉre na cátiyaejere, cʉ caĩñuparã na maca. —Cʉ̃a Dio ye quetire cabuio majii, caroa macajere cáti iñoʉ, catutuaʉ majuu Dio cʉ caĩ tʉjʉʉ niiñabami. Camaja quena, “Catutuaʉ majuu ãmi,” cʉ caĩ tʉgooñabama.
20Yucʉra sacerdote maja ʉparã, aperã jã ʉparã mena, Jesure cʉ na papua jĩaato ĩrã cʉ jooyawã romano maja yarã na polisíare.
21“Cʉ̃a Israel macanare mari wapanare marire camatabojaʉ anigʉmi,” jã caĩ tʉgooñabapʉ. Mere itia rʉmʉ neto cʉ na cajĩaeto bero.
22To bairo to baibao joroquena, jã mena macana romiri acʉori wame jã buiowã cʉ na cacũ rocaricaropʉ cabujuri paʉpʉ catʉjʉra aábatana.
23“Cʉ rupaʉ ãnatore jã tʉjʉquẽpʉ, Dio tʉ macana jetore na jã tʉjʉwʉ,” jã ĩwã. “ ‘Mere Jesu catícoami moquena,’ jã ĩwã Dio tʉ macana,” jã ĩ buiowã cãromia.
24To bairo na caĩro bero jã mena macana jĩcaarã cʉ na cacũ rocarica paʉpʉre tʉjʉra aána cãromia na cabuioetore bairona tʉjʉyuparã na quena. Jesu rupaʉ ãnatore bʉgaquẽjuparã, cʉ caĩñuparã.
25To bairo na caĩro apii: —Camajiquẽna mʉja ã. Dio ye quetire buiori maja ãnana na caucariquere mʉja apipajee nʉcʉbʉgoquẽe.
26Dio cʉ cajooricʉ majuu cʉ̃re capopiye tamʉo jʉgope cãmʉ Ʉpaʉ cʉ cãniparo jʉgoye. ¿Tiere mʉja majiquẽeti? na caĩñupʉ Jesu cʉ̃re na catʉjʉ majiquẽtie to nibao joroquena.
27To bairi Cristo cʉ cabaipere Moisé tirʉmʉpʉ macacʉ cʉ caĩ ucarique, aperã nipetiro Dio ye quetire cabuioricarã na caĩ ucariquere na caĩ buioyupʉ Jesu.
28Na cáaáta macare coña aána cabaiyuparã yua. Jesu maca na jʉgoyepʉ neto aágʉ cabaibajupʉ.
29To bairi: —Neto aáqueticõaña. Atona jã mena tuaya. Mere ñamicaapʉ ã, cʉ caĩñuparã. To bairo seeto cʉ na caĩro apii Jesu na mena na cãni wiipʉre cajãa aájupʉ, na mena tuagʉ.
30Jãa eja, na mena ʉgarica cajawa tʉpʉre rui, pãre ne, Diore, “Ñuubʉja,” cʉ ĩ, ti rupaare na cape bate nuniñupʉ.
31Na cʉ cape bate nuniri paʉna to cõona, “Jesuna ãmi,” cʉ caĩ tʉjʉ majicõañuparã. To cõona Jesu cabauqueticõa atʉ aájupʉ yua.
32Cʉ cabairo bero: —Mapʉ marire cʉ cabuioro, “Ocõo bairo ĩgaro ĩ Dio ye queti ucarica pũuri,” marire cʉ cabuioro mari yeripʉ caroaro mari catʉgooña wariñuuwʉ marire cʉ cabuiorijere apirã, caame ĩñuparã.
33To bairo ame ĩ, nemoopʉre wamʉnʉca, Jerusalẽpʉ catunucoajuparã. Jerusalẽpʉ tunu aá, Jesu cʉ cabuericarã once cãnacãʉ aperã na yarã mena na caneñaporo na cabʉga ejayuparã.
34Topʉ caneñaporã maca ocõo bairo na caĩ buioyuparã Emaúpʉ cáatánare: —Mari Ʉpaʉ Jesu catimi, jocarã mee jã ĩ. Simón Pedro cʉ tʉjʉyupʉ.
35To bairo na caĩro apirã na quena mapʉ na cáaáto na cʉ cabuia ejariquere na caĩ buioyuparã: —Cabero jãre pan cʉ cajʉgo pe bate ʉgari paʉna to cõona cʉ̃re jã tʉjʉ majiwʉ, na cabuioyuparã na quena.
36Tiere na caame buiori paʉna Jesu maca na watoapʉ cabuia ejanʉcañupʉ. Buia ejanʉca, na ñuu roti, “Caroa wariñuurique mʉjaare to ãmaro,” na caĩñupʉ Jesu.
37To bairo cʉ caĩro seeto catʉjʉ acʉacoajuparã. “¡Abʉ! Cabai yajiricʉ ãnacʉ wãti ãcʉmi,” caĩ tʉgooñañuparã.
38To bairi Jesu na caĩñupʉ: —¿Nope ĩrã yʉ mʉja uwiti? ¿Nope ĩrã cariape mʉja tʉgooñaquẽeti?
39Tʉjʉya yʉ wamorire, yʉ rʉporire. Yʉna yʉ ã. Yʉ pañarã ajá. Cabai yajiricʉ ãnacʉ wãti maca ri mácʉmi. Õwaa mácʉmi. Yʉa yʉ ani peticõa, tʉjʉya, na caĩñupʉ Jesu.
40To bairo na ĩ, cʉ wamorire, cʉ rʉporire na caiñooñupʉ.
41To bairi seeto wariñuurica wame na to nibao joroquena catʉjʉ nʉcʉbʉgoquẽjuparã mai. To bairo na cabairo: —¿Ʉgarique to nicʉti? na caĩñupʉ Jesu.
42To bairo cʉ caĩro wai ãjʉricʉ rʉca jĩca rʉca cʉ cajooyuparã.
43Na cajoori rʉcare boca ne, caʉgayupʉ Jesu na catʉjʉro.
44Ʉga yaparo ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu yua: —Nipetiro yʉre cabaiejere cajʉgoyepʉ mʉja mena ãcʉ mʉñʉja cabuiobapʉ. Nipetiri wame Moisé yʉre cʉ caĩ ucarique, aperã Dio ye quetire buiori maja ãnana yʉre na caĩ ucarique, to bairo quena Salmo na caĩri pũuropʉ yʉre na caĩ ucariquere bairona yʉre baiwʉ. Yʉre na caĩ ucarique cõona aáto baiwʉ, na caĩñupʉ.
45To bairo na ĩ, na cabuioyupʉ Jesu Dio ye queti ucarica pũuripʉ caĩrijere, tiere caroaro na majiato ĩi.
46—Ocõo bairo ĩ ucarique cãmʉ yʉre: “Dio cʉ cajooricʉ majuu jĩa ecoogʉmi. Cʉ cabai yajiro itia rʉmʉ bero tunu catigʉmi moquena.
47To bairi cʉ carotiroi atie caroa quetire cabuio majiope ã aperã nipetiropʉ macanare. Jerusalẽpʉi tiere cabuio jʉgope ã, cabero nipetiro macanare cabuiope anigaro. Na buiorã ocõo bairo na ĩ buiogarãma: ‘Caroorije mʉja cátajere mʉja catʉgooñarique pai jʉtiritiata mʉja majiritiogʉmi Dio,’ ĩ buiogarãma,” caĩ ucayupa na ãnana, na caĩñupʉ Jesu.
48—Mʉjaana to bairo yʉre cabairijere catʉjʉrã aniri, “Cariapena ã. To bairona cabaiwʉ,” mʉja ĩ maji.
49Mʉjaare yʉ joogʉ yʉ Pacʉ cʉ caĩ majio cũricarore bairona mʉja mena cãnipaʉre, Dio Espíritu Santore. Jerusalẽpʉ yuuya mai. Espíritu Santo rui ejaʉ tutuariquere mʉja joogʉmi. Mʉjaare cʉ cajooro beropʉ mʉja buio teñara aágarã yua, na caĩñupʉ Jesu.
50Cabero Jesu na cajʉgo aájupʉ Jerusalén maca jʉgoye Betaniapʉ cáaáti wãpʉ. Topʉ ejaʉ, cʉ wamorire ñu mʉgo: —Yʉ Pacʉ caroaro mʉjaare cʉ átibojaato, caĩñupʉ.
51To bairo ĩina na cawamʉ ame pea weocoajupʉ ʉmʉrecoopʉ yua.
52Cʉ cawamʉ aáto seeto cʉ cáti nʉcʉbʉgoyuparã. Cʉ áti nʉcʉbʉgo yaparo Jerusalẽpʉ catunucoajuparã, seeto wariñuurique mena yua.
53Cabero Dio wiipʉ Diore caĩ wariñuucõa aninucuñuparã. To cõona ã.