1Jesu Jericó na caĩri macapʉ eja, neto aácʉ cájupʉ.
2Ti macapʉre cãñupʉ Saqueo cawamecʉcʉ. Cʉ̃a gobiernore camaja yere niyeru jeebojari maja ʉpaʉ cãñupʉ. To bairi caapeye unie paii cãñupʉ.
3Jesu cʉ cáatíere apii seeto cʉ catʉjʉgabajupʉ. Camaja capãarã na cãni mataro dope bairo cʉ cáti tʉjʉ majiquẽjupʉ, ʉmʉaquetibacʉ.
4To bairi Jesu cʉ caneto aápa wãpʉ cʉ jʉgoye atʉ aá, yucʉpʉ cawamʉ pea aájupʉ, Jesure cʉ tʉjʉgʉ.
5Topʉ cʉ capejaro caejayupʉ Jesu cʉ capejari paʉ ẽoro majuu. Eja, Saqueore cʉ catʉjʉ mʉgoñupʉ. Cʉ tʉjʉ mʉgo: —Saqueo, uwaro rui ajá. Yucʉ mʉ ya wiipʉ yʉ anigʉ, cʉ caĩñupʉ Jesu.
6To bairo cʉ caĩro apii Saqueo uwaro wariñuurique mena Jesure cʉ cabocaʉ rui ajupʉ. Rui atí, Saqueo cʉ ya wiipʉ cʉ cajʉgo aájupʉ Jesure.
7To bairi Saqueo tʉpʉ Jesu cʉ cáaáto tʉjʉri ocõo bairo caame ĩñuparã camaja aperã: —¿Nope ĩi caroorije cáti paii tʉpʉre cʉ anigati? cʉ caĩ wada paiyuparã Jesure.
8Saqueo maca wamʉnʉcari ocõo bairo mari Ʉpaʉ Jesure cʉ caĩñupʉ: —Ʉpaʉ, yʉ cacʉgorije apeye uniere cabopacarãre na yʉ ricawo nunigʉ carecomacai. Aperã yere na ĩtori yʉ majuuna yʉ cajeewʉ. To bairi ĩtori na yʉ caemaricaro netobʉjaro na yʉ tunuogʉ. Jĩca tii niyeru tiire na ĩtori yʉ caemaricaro bero to cãmata bapari cãnacã tii maca na yʉ tunuogʉ, Jesure cʉ caĩñupʉ Saqueo.
9To bairo cʉ caĩro: —Yucʉ ati wii macanare mʉjaare netoo catiomi Dio caroorije mʉja cátibatajere. Mʉ quena Abraham pãramerã mena macacʉna mʉ ã.
10To bairi cayajiricarãre bairo cãna Diore catʉgooñaquẽnare na macaʉ acʉ́ yʉ cáapʉ́ ati yepapʉre. Na maca bʉga, na yʉ netoo catiogʉ, caĩñupʉ Jesu.
11“Camajare na netoo catioʉ acʉ́ yʉ cáapʉ́,” Saqueore Jesu cʉ caĩrijere caapiyuparã to macana. To bairo na caapiro buio majiorica wame mena na caĩ buionemoñupʉ Jesu. Jerusalén tʉacãna ãcʉ to bairo na caĩñupʉ. Na maca, “Nemoo ati yepare carotii jãagʉmi Jesu,” caĩ tʉgooñabajuparã.
12To bairi ati wame na caĩ buio majioñupʉ Jesu: —Jĩcaʉ apeyere carotii aperopʉ cáaájupʉ, ʉpaʉ ãnajere yʉre na jõoato ĩi. “Cabero na caʉpaʉ jõocõaricʉpʉ yʉ tunu atígʉ,” caĩñupʉ.
13Cʉ cáaáparo jʉgoye cʉ paabojari majare pʉga wamo cõo cãnacãʉre na capiyupʉ. Na piri, to cãnacãʉpʉrena niyeru tiiri pairo cawapacʉtiere jĩca tiiri jeto na cajooyupʉ. Na joo, ocõo bairo na caĩñupʉ: “Yʉ camano atie niyeru wajoa wapayeya, pairo niyeru to bʉato ĩrã,” na caĩñupʉ.
14Cʉ ya maca macana majuu maca caʉpaʉ cʉ cãnipere cabooquẽjuparã. To bairi cʉ cáaáto bero aperãre ocõo bairo na caĩ jooyuparã: “Cʉ̃re jã ʉpaʉ cʉ cãnipere jã booquẽe.”
15To bairo cʉ na caĩ joorije to nibao joroquena cʉ maca na caʉpaʉ jõocõaricʉpʉ catunu ejayupʉ cʉ ya macapʉre. Tunu eja, cʉ yarã cʉ caniyeru jooricarãre na capijoyupʉ, niyeru mʉñʉja cajoorique mena ¿noo cõo mʉja cawapata bʉori? na ĩ majigʉ.
16Caeja jʉgoʉ ocõo bairo cʉ caĩñupʉ: “Ʉpaʉ, yʉ mʉ cajoepa tii mena yʉ wapatanemowʉ pʉga wamo cõo cãnacã tiirire,” cʉ caĩñupʉ.
17To bairo cʉ caĩro: “Caroaro mʉ ájupa. Caroaro paa cotebojari majocʉ mʉ ãñupa. Õcoacã mʉ yʉ cajoorique menana caroaro mʉ ájupa. To bairi pʉga wamo cõo cãnacã macarire yʉre carotibojapaʉre mʉ yʉ jõogʉ,” cʉ caĩñupʉ cʉ ʉpaʉ.
18Cʉ bero apei caejayupʉ moquena. “Yʉ ʉpaʉ, yʉ mʉ cajoepa tii mena jĩca wamo cõo cãnacã tiirire yʉ wapatanemowʉ,” cʉ caĩñupʉ cʉ ʉpaʉre.
19To bairo cʉ caĩro: “Jĩca wamo cõo cãnacã macarire yʉre carotibojapaʉre mʉ yʉ jõogʉ mʉre,” cʉ caĩñupʉ cʉ ʉpaʉ.
20’Cʉ bero apei caejayupʉ moquena. Eja, cʉ ʉpaʉre ocõo bairo jocʉna cʉ caĩñupʉ: “Ʉpaʉ, tutuaro carotii mʉ ã. Aperã na capaa wapatarijere cajei mʉ ã. To bairi, ‘Yʉ capaa wapatarije to nibao joroquena yʉ wapa jooquetiboʉmi,’ yʉ caĩ tʉgooña uwiwʉ. To bairo mʉ cátinucurijere tʉgooñari mʉ niyeru tiire jutiiro ajero mena umari caroaro mʉ yʉ caquenoo cũ cotebojawʉ. Ʉ̃jʉ, mʉ niyeru tiire neña,” cʉ ʉpaʉre cʉ caĩñupʉ.
22To bairo cʉ caĩrijere apii cʉ ʉpaʉ ocõo bairo cʉ caĩñupʉ: “Yʉ mʉ caĩrije jʉgori rooro mʉ cátajere yʉ majitʉga. Mʉ ñuuquẽjupa mʉa. To bairi mʉ yʉ popiyeyegʉ. Jocʉna, ‘Aperã yere na cawapatarijere cajei ãmi yʉ ʉpaʉ,’ yʉ mʉ ĩ. ‘Yʉ cawapatabao joroquena yʉ wapa jooquetiboʉmi,’ mʉ ĩ tʉgooñabacʉ.
23To bairi yʉ niyeru tiire niyeru cũrica wiipʉ to macanare na mʉ caquenoo cũ rotipe anibajupa, to ani bʉnemoato ĩi. To bairi topʉ mʉ cacũata cabero tunu ejaʉ pairo cãniere cabʉnemorique menare niyeru tiire yʉ neboricʉ,” cʉ caĩñupʉ cʉ ʉpaʉ.
24To bairo cʉ ĩ, topʉ catʉjʉnucurãre ocõo bairo na caĩñupʉ: “Anire cʉ yʉ cajoobata tiire cʉ emaña. Cʉ emari, pʉga wamo cõo cãnacã tiiri cawapatanemoricʉ macare cʉ jooya,” na caĩñupʉ.
25’To bairo na cʉ caĩro: “Ʉpaʉ, mere pairo pʉga wamo cõo cãnacã tii cʉgomi,” cʉ caĩñuparã.
26To bairo cʉ na caĩro: “Cariape mʉñʉja ĩ. Noa maca na cacʉgorije mena caroaro cánare netobʉjaro na yʉ joonemogʉ. Aperã maca na cacʉgorije mena caroaro cátiquẽna aniri na cacʉgobatiere cáti renucurã maca cʉgoquetigarãma. To bairi ani cʉ cacʉgorijeacã quenare cʉ emari cʉ jooya pairo cawapataricʉ macare.
27To bairi ati maja yʉre catʉjʉ teericarã ʉpaʉ yʉ cajãaro cabooquetanare na jee ajá. Na jee atíri na jĩacõaña yʉ catʉjʉrona,” na caĩñupʉ caʉpaʉ, na caĩ buioyupʉ Jesu.
28To bairi atie queti buio majiorica wame ĩ buio yaparo Jesu cáaácoajupʉ, Jerusalẽpʉ aácʉ.
29Aá, pʉga macari Betfagé, Betania cawamecʉti macariacã tʉpʉ caejayupʉ. Ti macariacã Olivo ʉ̃taʉ na caĩricʉ pʉtore cãñupe. Topʉ ejaʉ cʉ cabuerã pʉgarãre ocõo bairo na caĩ jooyupʉ:
30—Aánaja jĩ macapʉ. Ti macapʉ ejarã cʉ mʉja bʉgagarã burro cawamaʉ, na cajia nʉcoricʉ, na capejañaquẽcʉre. Cʉ tʉjʉ bʉga, cʉ popiori, yʉ tʉpʉ cʉ̃re mʉja neapá.
31Aperã, “¿Nope ĩrã cʉ mʉja popioti?” mʉja na caĩata, “Jã Ʉpaʉ cʉ boomi,” na ĩña, na caĩ jooyupʉ Jesu.
32To bairi cʉ cabuerã pʉgarã ti macapʉre cáaájuparã. Ti macapʉre eja, burrore cabʉga ejayuparã Jesu na cʉ caĩ jooricarore bairona.
33Cʉ bʉga eja, cʉ capopioyuparã. Cʉ na capopioro tʉjʉrã cʉ ʉparã na caĩñuparã: —¿Nope ĩrã cʉ mʉja popioti mʉjaa?
34To bairo na na caĩro: —Jã Ʉpaʉ cʉ boomi, na caĩñuparã Jesu cʉ cabuerã maca.
35Cʉ cane aájuparã Jesu tʉpʉ yua. Cʉ ne eja, na jutii cabui macajere cʉ bui peo átiri Jesure cʉ capeja rotiyuparã.
36To bairi Jesu burro bui cʉ capeja aápa wãre na ye jutii cabui macaje mena cʉ cacũ jʉgoye cʉjuparã, seeto cʉ wariñuurã.
37Olivo cawamecʉtii ʉ̃taʉ tʉ cʉ catʉja ro aáti paʉna capãarã cʉ̃re caʉjarã cʉ nʉcʉbʉgorã wariñuurique mena caĩ awajayuparã. Nipetiro Jesu cʉ cáti iñooriquere na catʉjʉrique tʉgooñari Diore caĩ wariñuu awajayuparã.
38Ocõo bairo caĩ awaja wariñuuñuparã: —¡Caroaro to baiato mari Ʉpaʉre, Dio cʉ cajooricʉre! ¡Wariñuurique to ani neto majuucõato ʉmʉrecoopʉre! ¡Camaja nipetiro Diore na nʉcʉbʉgoato! caĩñuparã.
39Na caawajarijere apirã jĩcaarã fariseo maja topʉ cãna ocõo bairo Jesure cʉ caĩñuparã: —Camajioʉ, mʉre caʉjarãre, “Ĩ awajaqueticõaña,” na ĩña.
40To bairo na caĩro: —Ati maja na cajanaata atie ʉ̃taa rupaarena yʉre to caawaja wariñuupere rotiboʉmi Dio, na caĩñupʉ Jesu fariseo majare.
41To bairi Jesu Jerusalén maca tʉ tʉja acʉ́ tʉjʉjori, ti macare caoti tʉjʉyupʉ. Ti macare oti tʉjʉ, ocõo bairo caĩñupʉ:
42—Yucʉna Jerusalén macana caroa ani wariñuuriquere nare Dio cʉ cajoogarije na camajiata ñuuboricaro. Na majuuna apipajeequẽjupa. To bairi ani wariñuu majiqueti majuucõagarãma naa.
43To bairi ñuuquẽtie tamʉorique na anigaro. Nare catʉjʉ tutirã na ejagarãma. Na eja átiri na jotoo amejoregarãma, na quẽgarã.
44Na jotoo amejore, na caruti butibopere mata, caroaro na jĩa baurio peo recõagarãma ati maca macanare. Dio cʉ cajooricʉ na tʉpʉ yʉ cãno na cabooquẽtie wapa to bairona na baigaro tie, ati majare Jerusalén macanare, caĩñupʉ Jesu.
45To bairo ĩ yaparo ti macapʉ ejaʉ Dio wiipʉ cajãajupʉ Jesu. Jãa, camaja topʉ caame wapaye ãnare na catʉjʉyupʉ. Nare to bairo na cáti aniere booquẽcʉ na cabuuyupʉ.
46Na buʉ ocõo bairo na caĩñupʉ: —Dio Wadarique ocõo bairo ĩ: “Ati wii yʉ ya wii Diore jeni nʉcʉbʉgorica wii jeto ã.” Mʉja maca to bairo ána cajee ruti pairã ya paʉre bairona to anio joroque mʉja áa, na caĩñupʉ Jesu.
47Ti paʉ Jerusalén ãcʉpʉ to cãnacã rʉmʉ Dio wiipʉ Dio ye quetire cabuionucuñupʉ Jesu. To bairo cʉ cabuiorijere apirã sacerdote maja ʉparã, judío majare cabuerã, aperã camajare cajʉgo ãna maca cʉ carocagabajuparã Jesure.
48Camaja maca caroaro cʉ cabuiorijere caapiganucuñuparã. To bairi dope bairo cʉ cáti majiquẽjuparã, camaja mani punijiniborãma ĩrã.