Text copied!
CopyCompare
PULU YEMONGA UNGU KONDEMO ANDELALE - LLUKU - LLUKU 12

LLUKU 12:18-56

Help us?
Click on verse(s) to share them!
18Pe kelepa yuni yuyu nimbale: “Kiniá na piliporo. Na i-sipu sambo. Na kere-langi taltolio ulkama sikisipuli kere-langi taltombo ulka paa awilima kelepo takopole akumanga nanga rasi-witi kinia kere-langi kinia nanga kaliana olemo kere-langima pali taltambo.
19Akuna taltopole na nanu pilipu nimbúndu: Na papu. Na kere-langi awisili, kalia awisili omba pumbá kinia nombo molombo mele lemó kene koro molopo, kongi nombo, no-waene nombo, konopu sipu molambo.” nirimu.
20Aku-sipa na-kolo Pulu Yemone kanu yemondo nimbale: “Ye aromamo. Kiniá ipulieli nane nunga minimu ombo limbu kinia nunga taltoleno mélema nawene limbaye?” nirimu.” ⸤nimba Yesusini nirimu.⸥
21⸤Ungu-ikumu topa pora sipale ungu se pea nimbale:⸥ “Aku sipa mele, ‘Na méle kande-kandema taltolio.’ nilimili yomboma Pulu Yemone ono kanopale ono yombo koropa pulima nimba pilielemo. Pulu Yemo kanopa peanga pilielemo ulu-puluma naa seko molemele yomboma ononga minima koropa pupili mele molemele. Kanu yomboma ono aku ungu-iku tokoro yemo mele molemele.” nirimu.
22⸤We-yombomando⸥ aku sipa nimbale Yesusini yu lombili andolimando kelepa nimbale: “⸤Kolonge kinia mana-mélemane ono naa lipa tapondomba⸥ kene nane onondo ungu se nimbu siembo: ‘Kangikundu molopo kondamili.’ ningu konopu awisili kimbu naa siengi. Kere-langi nongemonga kepe no nongemonga kepe mulu-maminia pakongemonga kepe akumanga konopu awisili kimbu siku naa molangi. Ono manda molonge mele olandopa, kere-langi nonge mele maniandopa; ononga kangi yu olandopa mele, mulu-maminia pakonge maniandopa mele kene kere-langi nonge mele kinia, mulu-maminia pakonge mele kinia, konopu awisili kimbu naa siengi.
24Kerama kaname. Kere-langi se panjikuli nou lemó kinia liku mengo ulkando pungu taltoko naa nolemele-na-kolo Pulu Yemone kerama kere-langi silimú. Kerama we-méle, ono yomboma olandopamonga yuni ono paa nokomba.
25Ononga yombo sene konopu awisili kimbu simbamone yu kolomba ena se manda ‘We liepili.’ nimbáye? Manda naa nimbá.
26Onone ulu kanga-kolte aku sipa mele se manda naa selemelemonga ulu wema ono nambi semu-na konopu awisili kimbu siku molemeleye?
27Pellawa sindima kaname. Pellawa sindimane kongono kála seko naa seko, mulu-maminia se seko naa wamolemele-na-kolo pellawa sindima molemele mele olandopa, ⸤ye nokoli kingi⸥ Sollomono kongono awisili sepale wale paa peangama pakopa au nirimu mele maniandopa.
28Era sindi tolemoma kiniá-mele molemo, opali-mele poroko sepena kalolemelema Pulu Yemone aku sipa nokopa kondolemo liemu ono ‘Pulu Yemone olio manda nokombanje?’ ningu kanga-kolte mindi pilielemele yomboma pakonge mélemanga yuni manda lipa naa tapondombaye? Ono lipa tapondomba.
29“⸤Pulu Yemone kerama kinia era sindima kinia aku we-mélema aku sipa nokolemo⸥ kene ono konopu awisili kimbu sikuli ‘Es, kere-langi se sena lipu nomolonje?’ ; molo ‘No sena kolopo nomolonje?’ ningu pilku naa molangi.
30Pulu Yemonga yomboma naa molko ultukundu molemele yombomane aku siku selemele-na-kolo ononga Lapa ⸤Pulu Yemone⸥ ono yunga yombomanga méle mólo tolemoma kanopa molemo ⸤kene ono kere-langi nongemanga kinia méle pakongemanga kinia konopu awisili kimbu naa siengi⸥.
31⸤Pulu Yemo⸥ ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo uluma ‘Kumbi lepo sambo.’ konopu leko molangi. Aku senge kinia yuni we-mélema kepe ono simba.” ⸤nirimu.⸥
32Nanga kongi sipisipi koltalo, ononga Lapa walte ye nokoli kingimu molopa yomboma nokomba kinia ‘Ono pea ye nokolima molko yomboma nokangi.’ nimbá. Yu aku sipa sembando konopu sipa molemomonga pipili kolko naa molangi.
33Akumunga ono taltolemele mélema kou-mone liku aku kou-mone lingíma yombo koropama moke seko siengi. Aku siku sekole pe kou kamu mania naa puli koumu liku taltoko, méle kande-kandema liku mulu-koleana ⸤pe pungímunga⸥ taltoko sangi. Akuna wa lili yema ongo wa naa liku, koka molo lurinia melemane ongo seko kinjiku naa senge. Ono akuna taltonge mélema kamu manda lemba.
34Ononga taltolemele mélema lemó kolea akuna ono konopumane pilku konopu mondoko molemele kene ⸤ ‘mulu-koleana mindi mélema liepili.’ ningu molangi.” nirimu⸥.
35“⸤Na lombili andolima,⸥ onone ‘Ye-Awilimu kiniá ombánje.’ ningu mulu-maminia pakoko, kako toko, kiya kandoko, molangi.
36Ye awili se kolea senga pumba, ye se ambo limba kere-langi koyolemele yomboma kinia anju kere-langi nomba molemo kinia yu kelepa ulkando ombámonga yunga kendemande-yombomane ‘Yu ombá.’ ningu ulka-kuna lindingindu nokoko molemele mele ono aku siku molangi.
37Kanu kendemande-yombomanga ye nokolimu omba yunga kendemande-yomboma kanopale, uru naa peko we molonge kanomba kendemande-yomboma ono konopu siku molonge. “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “⸤Alieli kendemande-yombomane ononga ye-awilimu nokoko kere-langi kalondoko silimili mele yu aku siku nokolemolá-na-kolo kendemande-yombomanga⸥ ye-awilimuni ⸤kanu kendemande-yombo peangama konopu sipa⸥ yuni kongono-mulumbale pakopa onondo “Kere-langi noli polona molaa.” nimba ‘Kere-langi nangi.’ nimba ononga kongonomo sendepa ono nokomba.” nikiru.
38Ipulieli awi-amburumi ombáne, kera gulta ko tomba kinia ombánje, ono uru naa peko nokoko molongi kanomu liemu ono konopu siku molonge.
39I ungumu konopu kimbu siku piliayo. Ulka pulu ye sene wa noli ye se yunga ulkamo omba bultupa mélema wa limba enamo pilkanje ‘Wa noli yemo ombá.’ nimba nokopa molka kinia wa noli yemo yu manda sukundu naa olka.
40Aku siku ono nokoko molaa. Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ombá enamo naa pilielemele kene ‘Yu sika ombá.’ ningu aku siku nokoko molangi.” nirimu.
41Pitane yundu nimbale: “Ye-Awilimu, aku ungu-iku toko ningu sikinumu olio ⸤nunga lombili andolimando manjiku⸥ ningu sikinu molo yombo wemando pea ningu sikinuye?” nirimu.
42Ye-Awili ⸤Yesusini⸥ pundu topa nimbale: “Kongono sendeli kendemande-yombo nawene kongono sepa kondondolemo kinia kanopale yunga ye awilimuni ‘Yuni kongono siliuma sumbi sipa selemomonga yu kongono simbú kinia sepa kondombamonga na kelepo konopu kimbu sipu naa molombo.’ nilimúye? Kendemande-yombo se aku sipa mele sepa kondopa molemomo kanopale yunga ye awilimuni yu nimba taltopa yundu nimbale: “Nuni kongono sendeli kendemande-yomboma pali nokondoko ononga kere-langi nongema ena wa siliumunga ono nangi moke seko sieni, nokondoko molou.” nimba ⸤yu senga pulimú⸥.
43Pe ye awilimuni kongono simumu kanu kongono sendeli kendemande-yombomone mimi sipa sendepa molopili ye awilimu kelepa omu liemu kendemande-yombomo yu konopu sipili.
44Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Kanu ye awilimuni kanu kendemande-yombomondo “Nanga méle taltolioma pali nuni nokondou.” nimbá.” nikiru.
45Aku-sipa na-kolo ⸤ye awilimuni kanu kendemande-yombomondo nimbale: “Nanga kendemande-yomboma pali nokondou.” nimba senga pulimú kinia⸥ kanu kendemande-yombomone “Nanga ye awilimu welea naa ombá.” konopu lepale yuni nokondolemo kendemande-yomboma kopene topa, kere-langi nomba no-tondoloma nomba amu topa, aku sipa sepa kinjipa molomu liemu
46walte kanu kendemande-yombomo ‘Yunga ye awilimu ombá.’ nimba naa pilipa ⸤kongono sirimu mele naa sepa⸥ walu sepa kinjipa molomba kinia ombá. Omba ⸤kanu yombomo sepa molomba mele kanopale⸥ yu paa kopene topa kondopa, yunga ungumu pilku mokoli seko kongono ambolko naa kondoli yomboma ⸤kolea kiri⸥ molemelena ‘Pupili.’ nimba lipa mundumba.
47Kongono seli yombo se yunga ye awilimuni “I-siku i-siku sei.” nimbá ungumu sumbi sipa pilipale ungumu ta nimbá, molo ‘Nikimu mele naa sembó.’ nimba pilipa aku sipa pilipa lipa naa sembá yombo kanumu yunga ye awilimuni pe yu ‘Mindili paa awili sepa nopili.’ nimba wale paa awisili tomba.
48Aku-sipa na-kolo “Sei.” nimbá mele mimi sipa naa pilipale we walu sepa kinjimba yombomo yunga ye awilimuni ‘Mindili kanga-kolte mele nopili.’ nimba wale kanga-kolte mele tomba. Yombo méle awisili siringi lipa taltorumu yombomo “Pundu toko méle awisili si.” ningí. Yombo “Méle awisili nokoko molou.” niringi yombomo “Kelko méle awisili si.” ningí.” ⸤nirimu.⸥
49“⸤Na lombili andolima,⸥ na ya ma-koleana sepe mundumbu orundu. Kanu sepemo iseli-u welea nolkanje papu. Na konopu silka.
50Na no limbu ulu akumu na-kinia wendo ombá. Ulu akumu iseli-u wendo naa okomomonga na konopu umbuna sepili molio.” ⸤nirimu.⸥
51“‘Ya mana-yomboma opa naa seko seluna konopu seluna pupili molangi.’ nimbu orundu konopu lekemeleye? Aku mólo. ‘Yomboma konopu lupa lupa pepili anju yando opa-tou mele molangi.’ nimbu orundu.
52Kiniá kepe pe anjupa kepe ulka seluna pelemele yombomanga ⸤marene nanga ungumu pilku molko marene nanga ungumu pilku mokoli seko molkole,⸥ ono onono opanale seko yombo se-pakara ulka seluna peko, yopoko onono molonge, talo ololo molongele, yu-mele-mele molonge.
53Lapane malo-kinia opa sepa, malone lapa-kinia opa sepa, seluna manda naa molongele. Anumuni lemenu-kinia opa sepa, lemenuni anumu-kinia opa sepa, seluna manda naa molongele. Bamuni yunga malonga menu-kinia opa sepa, malonga menuni bamu-kinia opa sepa, seluna manda naa molongele. ⸤Kanu yomboma manda naa molonge.⸥” nirimu.
54Aku nimbale Yesusini liku maku toringi yombomando nimbale: “Onone kolea kolopale kupa tolemo kinia kanokole “Lo ombá lémo.” nilimili kinia lo sika olemo.
55Pe kelepa ipulieli poporome topa, kombokandi gilimú kinia kanokole “Ena tondolo sembá lémo.” ningu pilielemele kinia ena sika selemo.
56“⸤Naa pilkimulu.” nilimili-na-kolo sika pilielemele⸥ yombo kolo toko topele-mapele tolima! Ono mulumu kinia ya mamo kinia kanokole ‘kolea i-sipa i-sipa sembá.’ ningu kanolemele-na-kolo kiniá ⸤na mana orundu kinia⸥ wendo olemo uluma kanoko molkole kanu ulumanga ulu-pulumu naa pilielemele. Aku nambi semu-na ⸤lipa ora silimú mele⸥ naa kanoko naa pilielemeleye?” ⸤nirimu.⸥

Read LLUKU 12LLUKU 12
Compare LLUKU 12:18-56LLUKU 12:18-56