Text copied!
CopyCompare
Burum-Mindik Bible - Jenesis

Jenesis 24

Help us?
Click on verse(s) to share them!
1Abrahamnöŋ azi namŋi ahiga Anutunöŋ yuai pakpak aka meyöhi, miaŋgöreŋ i kötuetköm waŋgii mala korök.
2Mewö ahiga nalö kunöŋ miriŋaŋgö welenqeqe jembonŋi bohonŋi, miriŋi uruŋe öröyuai ahöm waŋgiyöhi, miaŋgö galömŋi yaŋgöra keu kewö jiyök, “Gi mönö keugi jim köhöimangöra börögi nöŋgö tambuni bapŋe alman.
3Mewö ala Kembu, Suep aka gölme mietkö Anutuŋiraŋgö qetŋe jöjöpaŋ keu kewö jiman: Nöŋön Keinan könagesö yeŋgö sutŋine ki maljalmö, göŋön mönö nahönaŋgö anömŋi mi yeŋgö nen böratŋina kun kude memba waŋgiman.
4Mewö qahöpmö, gi mönö nane kantrinöŋ anda tinitosolomurupni yeŋgöreŋök nahöni Aisakö anömŋa waŋgita kaman.”
5Mewö jiiga welenqeqe jembonöŋ kewö qesim waŋgiyök: “Anda jibiga ambi miaŋön nömbuk gölme kiaŋgöreŋ kamamgö tököma ewö, nöŋön mönö denöwö akŋam? Nahöngi waŋgita kantri kanöŋaŋgöreŋ kunbuk liliŋgöba anbit me qahö?”
6Mewö qesim waŋgiiga Abrahamnöŋ kewö meleŋnök: “Qahöpmahöp! Gi nöŋgö nahöni waŋgita miaŋgöreŋ kunbuk kude anmahot.
7Suepkö Kembuŋi Anutunöŋ ni iwinaŋgö miri aka ahuahu kantrineyök keu kewö jii mötpiga jöjöpaŋ keunöŋ jöhöba noaŋgiri kayal: ‘Nöŋön gölme ki mönö göhö gwölönarökurupki yeŋgö buŋaya qem eŋgimam.’ Miaŋgöra yaŋön mönö Suep garataŋi melaiiga mutuk aniga göŋön ölöp nahönaŋgö anömŋi mi miaŋgöreŋök waŋgita kaman.
8Anda jinöŋga ambi miaŋön göbuk kamamgö tököma ewö, jöjöpaŋ keugi kiaŋön mönö qahö toroqeba jöhöm gihima. Nöŋgö nahöni mi mönö qahö kötökŋi waŋgita miaŋgöreŋ liliŋgöba anmahot.”
9Mewö jiiga welenqeqe jembonŋan keu mi jim jöhöm waŋgiba jöjöpaŋ keunöŋ jim köhöimamgöra böröŋi ketaŋamŋi Abrahamgö tambuŋi bapŋe alök.
10Mewö jim köhöiba kinda ketaŋamŋaŋgöreŋ kamel 10 aka yaŋgö köweŋeyök yuai aködamunŋinambuk könaŋi könaŋi mohotŋe meyök. Mi memba mosöta Not Mesopotemia (Aram Naharaim) kantrinöŋ anda Nahornöŋ taon malöhaŋgöreŋ aŋgorök.
11Aŋgota taon yaigepŋe o lömŋi kinöhaŋgö kösutŋe kamelurupŋi al eŋgiiga siminŋini mösököba geba luhut meget. Wehön jeŋi gemamgö aiga taongö ambiŋi yeŋön o ubingö o lömŋe kaka nalöŋini mi ahök.
12Miaŋgöreŋ kinda kewö köuluköyök: “O Kembu, ketaŋamni Abrahamgö Anutuŋi, gi mönö merak töhötmöriam niŋgiba ketaŋamni Abrahamgöra keu jim jöhönöŋi, miaŋgö ölŋi asuhuma.
13Mötnöŋ, ni o löm kösutŋe kiaŋgöreŋ kinbiga taongö ambi seramurupŋini yeŋön o ubingö kame.
14Kagetka kewö asuhumapköra köuluközal: Nöŋön ambi seram kungöra kewö jimam: ‘Gi ölöp köuraŋengi möŋgoninöŋga (mondokönöŋga) o nembileŋak.’ Mewö jibiga yaŋön kewö meleŋda jima: ‘Ölöp nenöŋga kamelurupki mewöyök o gumohom eŋgimam.’ Mewö jimawi, ambi seram ia göŋön welenqeqe azigi Aisakö buŋaya qenöŋi, yaŋön mönö mia akŋa. Mewö asuhuiga göŋön ketaŋamnaŋgöra keu jim jöhönöŋi, miaŋön ölŋambuk akza, mewö mötmam.”
15Köuluk mi qahö köuluköm teköiga miaŋgöreŋök ambi kun qetŋi Rebeka yaŋön köuraŋen qamböŋe aŋguba miaŋgöreŋ kaŋgorök. Yaŋön Abrahamgö munŋi Nahor aka anömŋi Milka, yetkö nahönŋiri qetŋi Betuel yaŋgö böratŋa ahök.
16Ambi miaŋgö kaisoŋgolomŋi mi eksihimŋambuk kötökŋi aiga ambi seram jömukŋi azinöŋ qahö memeŋa malök. Yaŋön eta o lömnöŋ geba o uba korök.
17Koriga miaŋgöreŋök welenqeqe jembonöŋ ösumŋan yaŋgö kösutŋe anda kewö jiyök: “Gi ölöp köuraŋengeyök o kun niŋginöŋga nembileŋak.”
18Mewö jiiga kewö meleŋnök: “O kembuni, ölöp neman. “Mewö jiba ösumok köuraŋenŋi böröŋan memba eta moŋgoŋgoniiga (mondoköiga) o neyök.

19Mi neiga kewö jiyök: “Nöŋön kamelurupki yeŋgöra mewöyök o uba eŋgibi nemba anda bikŋini eŋguiga mosötme.”
20Mewö jiba ösumok köuraŋenŋi mokoi o körek joutnöŋ geiga kunbuk diŋdiŋgöba o lömnöŋ o umamgöra geba kamelurupŋi pakpak yeŋgöra o dopŋine uyök.
21Mewö ahiga welenqeqe jembonöŋ göröŋ kinda i törörök eka kewö möta mötmöriyök: “Ölŋa, Kembunöŋ köna köröpŋi ki kayalaŋgö möriamŋi mi mönö kewö kondori asuhuza me denöwö?”
22Mewö mötmöriba kiniga kamel yeŋön o nem tekögetka welenqeqe jembonöŋ pinjim (möpöŋ) goulnöŋ memeŋi kun lömbötŋi 5 gram mi memba ambi seramgö söŋgöröŋe ala böröjeŋjeŋ goulnöŋ memeŋi yahöt lömbötŋiri 110 gram mi böröŋe mei öŋgöyök.
23Mei öŋgöiga kewö qesim waŋgiyök: “Gi dagö böratŋa? Iwigahö miri uruŋe neŋön suŋgem ahöbinakö tiŋi kun ahöza me qahö, mi ölöp jinöŋ mötpileŋak.”
24Mewö qesim waŋgiiga kewö meleŋ waŋgiyök: “Ni Betuelgö böratŋa. Abu asani qetŋiri Milka aka Nahor.”
25Mewö jiba toroqeba kewö jiyök: “Neŋgöreŋ luplup aip aka kamel yeŋgö gwözözak neneŋi mi gwötpuk ahöza aka suŋgem gaun ahömegö tiŋi mi mewöyök ölöp kinja.”
26Mewö jiiga welenqeqe jembonöŋ gölmenöŋ geba bamgöba Kembugö waikŋi memba möpöseiyök.
27Möpöseiba kewö jiyök: “O Anutu, ketaŋamni Abrahamgö Kembuŋi, nöŋön gi möpöseim gihizal. Göŋön ketaŋamnaŋgöra kalem möriamgö keugi jim jöhönöŋi, mi törörök wuataŋgönöŋga qahö sörauyök. Miaŋgö dop Kembu göŋön noaŋgitnöŋga köna köröpŋi ki kaba mala ketaŋamnaŋgö tinitosolomurupŋi yeŋgö mire kaŋgotzal.”
28Mewö asuhuiga ambi seramnöŋ ösumŋan kiŋkiŋgöba anda miaŋgö kösohotŋi mi namŋaŋgö saiwaurupŋi miriŋe malgeri, yeŋgöra jiiga mötket.
29Rebekagö nenŋi qetŋi Laban malök. Yaŋön mi möta Abrahamgö welenqeqe jembonŋi ekŋamgöra ösumŋan yaigep o lömŋe kiŋkiŋgöba anök.
30Nenŋaŋgö böröŋe goul böröjeŋjeŋ aka söŋgöröŋe goul pinjim tari ehiga nenŋi Rebekanöŋ welenqeqe jembonöŋ keu jiiga möröhi, miaŋgö kösohotŋi jii möta yaŋgöreŋ anök. Anda o lömŋe aŋgota azi mi ehiga miaŋgöreŋ kamelurupŋi yeŋgö qöhöröŋine kinök.
31Kiniga kewö jiyök: “Kembunöŋ kötuetköm gihii maljani, gi mönö kanöŋga mirinöŋ anbit. Yaigep kiaŋgöreŋ kude kinman. Nöŋön nanŋini ahömeaŋgö miriŋi aka kamelurupki yeŋgö dumŋini tok möwölöhözal.”
32Mewö jiiga welenqeqe jembonöŋ mire kaiga kamel qakŋine sukinap taröhi, mi Labanöŋ musula mei eri jiiga kamel yeŋgöra luplup aip aka gwözözak nene memba kaba eŋgiget. Welenqeqe jembon aka yaŋgö aziurupŋan könaŋini saŋgoŋmeaŋgö oŋi mi tok mohotŋe uba kaba eŋgiget.
33Miaŋgö andöŋe nene welenqeqe jembongö wösöŋe kölgetmö, yaŋön kewö jiyök: “Mutuk keu memba kazali, mi jibi mötketkun mönö nene ki nemam. “Mewö jiiga Labanöŋ kewö jiyök: “Mi ölöp jinöŋ mötpin.”
34Mewö jiiga kewö jiyök: “Nöŋön Abrahamgö welenqeqe azia akzal.
35Kembunöŋ ketaŋamni önöŋi qahö kötuetköm waŋgiiga azi öŋgöŋgöŋi sukinapuk aka malja. Kembunöŋ lama aka bulmakau, silwö aka goul, welenqeqe azi aka ambi aka kamel, doŋki mi gwötpuk waŋgiiga malja.
36Ketaŋamnaŋgö anömŋi Sara yaŋön ambi namŋi kötökŋi aka nalö miaŋgöreŋ ketaŋamnaŋgöra nahönŋi kun meyök. Iwiŋan sukinapŋi pakpak mi nahönŋaŋgöra buŋa qem waŋgii malja.

37“Ketaŋamnan nöŋön jöjöpaŋ keu kewö jimamgö jim kutum niŋgiyök: ‘Nöŋön Keinan yeŋgö gölmenöŋ ki maljalmö, göŋön mönö nahönaŋgö anömŋi mi Keinan yeŋgö nen böratŋina kun kude memba waŋgiman.
38Mewö qahöpmö, gi mönö iwinaŋgö mire nani tinitosolomurupni yeŋgöreŋ anda nahönaŋgö anömŋi mi miaŋgöreŋök waŋgita kaman.’
39“Mewö jiiga ketaŋamni mi kewö qesim waŋgial, ‘Nöŋön anda jibiga ambi miaŋön nömbuk qahö kama ewö, nöŋön mönö denöwö akŋam?’
40Mewö qesim waŋgibiga kewö meleŋnök: ‘Nöŋön Kembugö jeŋe anda kaba aka memba malali, yaŋön mönö Suep garataŋi melaiiga göbuk aniga köna anmani, miaŋön töhötmöriamŋambuk akŋa. Mewö nani iwinaŋgö mire anda tinitosolomurupni yeŋgöreŋök nahönaŋgö anömŋi mi memba kaman.
41Nöŋgö tinitosolomurupni yeŋgöreŋ anda jöjöpaŋ keu nöŋgöra jinöŋi, miaŋön mönö miaŋgö andöŋe qahö toroqeba jöhöm gihima. Ambi kun qahö gihime ewö, göŋön töndup jöjöpaŋ keu miaŋgö kösönöhök lolohoman.’
42“Mewö jiiga merak o lömŋe kaŋgota kinda kewö köuluközal: ‘O Anutu, ketaŋamni Abrahamgö Kembuŋi, ni köna köröpŋi kazali, mi mönö jitsihitkahö dop mötnöŋga töhötmöriamŋambuk akŋa.
43Eknöŋ, nöŋön o löm kiaŋgö kösutŋe kinjal. Kewö kinbiga ambi seram kunŋan o umamgö kaiga nöŋön yaŋgöra kewö jimam: “Gi ölöp köuraŋengeyök o moröŋi kun niŋginöŋga nembileŋak?”
44Mewö jibiga yaŋön kewö meleŋda jima: “Ölöp nenöŋga kamelurupki yeŋgö o mewöŋanök uba eŋgimam. “Mewö meleŋda jima ewö, nöŋön miaŋgöra kewö mötmam: Kembu göŋön i ketaŋamnaŋgö nahönŋaŋgö anömŋa akŋapköra möwölöhözan.’
45Uruneyök köuluk mi qahö köuluköm teköbiga miaŋgöreŋök Rebeka yaŋön köuraŋen qamböŋe aŋguba miaŋgöreŋ kaŋgotza. Kaŋgota o lömŋe geba o uiga nöŋön yaŋgöra kewö jizal: ‘Ölöp o kun niŋginöŋga nembileŋak.’
46“Mewö jibiga yaŋön zilaŋ köuraŋenŋi qamböŋeyök mei eriga kewö jiza: ‘Ölöp nenöŋga kamelurupki yeŋgö o mewöŋanök eŋgibiga neme.’ Mewö jii nembiga kamelurupni mi mewöyök o gumohom eŋgiza.
47Gumohom eŋgiiga kewö qesim waŋgizal, ‘Gi dagö böratŋa?’ Qesim waŋgibiga kewö meleŋja: ‘Ni Betuelgö böratŋa. Abu asani qetŋiri Milka aka Nahor.’ Mewö meleŋniga nöŋön pinjim söŋgöröŋe möndöba böröjeŋjeŋ böröŋe membi öŋgöza.
48Nalö miaŋgöreŋök gölmenöŋ geba bamgöba Kembugö waikŋi memba möpöseizal. Anutu ketaŋamni Abrahamgö Kembuŋan mönö köna diŋdiŋi noaŋgiri ketaŋamnaŋgö munŋaŋgö mire kaba isiŋi nahönŋaŋgö anömŋa akŋapköra miwikŋaizal. Miaŋgöra Kembu möpöseim waŋgizal.
49“Mewö kaba ki kinjal. Miaŋgöra iŋini ketaŋamni ek soriba sepkitip akzeaŋgö keuŋi pöndaŋ wuataŋgöba ak kömum waŋgize ewö, mi mönö kondela jigetka mötmam. Mewö qahö akŋe ewö, keu mi tok jigetka mötmam. Mi möta kungen eleŋda anmamgö mötmörimam.”
50Mewö jim teköiga Laban aka Betuel yetkön kewö meleŋda jiyohot, “Keu ki Kembugöreŋök kaza. Miaŋgöra netkön keu mewö me mewö jibiraŋgö dop qahö.
51Mötnöŋ, Rebekanöŋ ki kinja. Kembunöŋ jimqindiŋ akzawaŋgö dop ölöp i waŋgita anda ketaŋamgahö nahönŋi waŋginöŋga anömŋi akŋa.”
52Mewö jiyohotka keuŋiri möta Abrahamgö welenqeqe jembonŋan eta Kembugö jeŋe gölmenöŋ geba bamgöyök.
53Bamgöm teköiga wahöta gösöŋeyök goul aka silwö aködamunŋi eksihimŋinambuk aka opo maluku kulemŋinambuk ujeta Rebeka waŋgiyök. Mewöŋanök kalem yuai tosatŋi söŋgöröŋini ketaŋi mi nam nenŋi etkiyök.
54Etkiba i aka aziurupŋi yambuk kageri, yeŋön nene kuluŋ nemba tata mala suŋgem aiga ahöget. Ahöba söŋan wahötketka kewö jiyök: “Ölöp melaim niŋgigetka ketaŋamnaŋgöreŋ anmam.”

55Mewö jiyökmö, nam nenŋi yetkön kewö meleŋnohot, “Ölöp nenböratniri mosötnöŋga toroqeba nalö tosatŋi silim ten mewö nembuk malma. Miaŋgö andöŋe ölöp i waŋgita anme.”
56Mewö meleŋnohotmö, welenqeqe jembonöŋ kewö meleŋda jii mötket, “Welen könani kazali, mi Kembunöŋ kötuetköiga töhötmöriamŋambuk akza. Miaŋgöra nalöni mönö kude qekörime. Mönö melaim niŋgigetka ölöp könani liliŋgöba anda ketaŋamnaŋgöreŋ aŋgotmam.”
57Mewö jii möta kewö jiyohot, “Ölöp ambi seram mi qetzi kaiga nanŋaŋgöra qesim waŋgibin.”
58Mewö jiba Rebeka qerohot kaiga kewö qesim waŋgiyohot, “Gi azi kiambuk anmamgö mötzan me qahö?” Qesim waŋgiyohotka “Ölöp anmam,” jiyök.
59Mewö jiiga kinda nenböratŋiri mi welen ambiŋambuk melaim etkigetka Abrahamgö welenqeqe jembon aka yaŋgö aziurupŋi yeŋön i etkuaŋgita anbingö aket.
60Anbingö aketka miaŋgöreŋ iwinam nenmunurupŋan Rebeka kötuetköm waŋgiba kewö jiget, “O nen böratnini, Kembunöŋ ölöp ahumsehip gihiiga göŋön gwölönarökurupki milyönŋi milyönŋi yeŋgö bömön jalöŋina akŋan. Yeŋön mönö köhöiba kerökurupŋini eŋguba luhut ala siti gölmeŋini eŋguaŋgita aŋgön köla malme.”
61Mewö jiget teköiga Rebekanöŋ welenqeqeambiurupŋi yembuk wahöta kamel qakŋine öŋgöba tata welenqeqe jembonŋi wuataŋgöba anget. Jembon yaŋön Rebeka waŋgiriga mosöta köna liliŋgöba anget.
62Anda kaba mala mala Keinan gölmenöŋ kaŋgotket. Aisaknöŋ gölme miaŋgö Saut likepŋe distrik qetŋi Negew miaŋgöreŋ mala nalö miaŋgöreŋök o löm qetŋi Ber Lahai Roi mi mosöta gölme qararaŋkölkölŋe kaba malök.
63Kaba mala miri söŋaumamgö aiga miaŋgöreŋ koumŋi mosöta gölme köröŋi ketaŋi miaŋgöreŋ anda liliköba keu mötmöriba uba wahöta ehiga tosatŋan kamel qakŋine tata yaŋgö kösutŋe kabingö kaget.
64Mewö kagetka Rebekanöŋ uba wahöta Aisak eka kamel qakŋe taröhi, miaŋgöreŋök ösumok luhuba gölmenöŋ erök.
65Eta welenqeqe jembongöra qesiba kewö jiyök, “Azi gölme köröŋe endu kinda mesohol köl neŋgiba kazawi, mi daŋön?” Mewö jiiga kewö meleŋnök, “Yaŋön mönö ketaŋamnaŋgö nahönŋi akza. “Mewö meleŋniga möta nöröp kawöseŋi (kawaseŋ) öröba jemesoholŋi esuhuyök.
66Esuhuiga aitoŋgögetka welenqeqe jembonöŋ yuai pakpak aka memba malöhi, miaŋgö kösohotŋi mi Aisaköra jii mörök.
67Möri teköiga Aisaknöŋ Rebeka waŋgiriga namŋi Saragö opo seri koumŋe öŋgöba maliga könaŋgep mei anömŋi aiga uruŋan jöpaköm waŋgiba malök. Aisakö namŋan kömuiga wösöbirik uruŋe malöhaŋgöra aka urukölalepŋi mewö miwikŋaiyök. Mewö.