Text copied!
CopyCompare
Xtiʼidzaʼ Diuzi - San Mateo

San Mateo 5

Help us?
Click on verse(s) to share them!
1Cati blëꞌë Jesús babeguꞌudiꞌ benꞌ zë, naꞌra urënëꞌ tu lao yaꞌa ureꞌnëꞌ. Naꞌra beyëcho ja benꞌ quienëꞌ lënëꞌ.
2Canaꞌ uzulao Jesús ruzioñeꞌenëꞌ lëjëꞌ. Naꞌ una Jesús:
3―Yedaohue nu yaca benꞌ raca yëchiꞌ ca naca dulaꞌ xquia quie, danꞌ naque quiejëꞌ ga rnabëꞌ Diuzi.
4Yedaohue nu yaca benꞌ raque bayëchiꞌ quie dulaꞌ xquia ta raca lao yedyi layu, danꞌ yeyuez̃elaꞌadyiꞌ Diuzi lëjëꞌ.
5’Yedaohue nu yaca benꞌ gaxo, danꞌ gaque quieyaquëꞌ layu ganꞌ una Diuzi hueꞌnëꞌ lëjëꞌ.
6’Yedaohue nu yaca benꞌ reꞌen inao xneza Diuzi cabëꞌ reꞌen gao yoꞌo nu benꞌ rdue rbili, danꞌ Diuzicazi gacalënëꞌ lëjëꞌ ta inaoyaquëꞌ xnezëꞌ.
7’Yedaohue nu yaca benꞌ reyëchiꞌlaꞌadyiꞌ benꞌ tula, danꞌ yeyëchiꞌlaꞌadyiꞌ Diuzi lëjëꞌ.
8’Yedaohue nu yaca benꞌ anaca yëri laxtaꞌohue, danꞌ hualëꞌëyaquëꞌ Diuzi.
9’Yedaohue nu yaca benꞌ rue dyiabëꞌ cueꞌ chizi laxtaꞌo benëꞌ, danꞌ huëbi Diuzi leyaquëꞌ: “Z̃iꞌinaꞌ leꞌe.”
10’Yedaohue nu yaca benꞌ racatzegue tamala quie por nun quie ruejëꞌ ca reꞌen Diuzi, danꞌ naque quiejëꞌ ga rnabëꞌ Diuzi.
11’Yedaohuele leꞌe cati inayaꞌ benëꞌ leꞌe huenëjëꞌ leꞌe bizinaquezi, siꞌjëꞌ leꞌe yëꞌ, inëjëꞌ quiele por nun quie naole xnezaꞌ.
12Yedaohuele sule gusto como danꞌ huataꞌ tu tahuen gula quiele gun Diuzi leꞌe guibá. Yaca benꞌ profeta, benꞌ useꞌelaꞌDiuzi, bizinaquezi psacaꞌrë ja benëꞌ lëjëꞌ dza tiempote tu binenitaꞌle. Naꞌ una Jesús:
13―Ca quie nu zediꞌ naca quiele. Pero chanꞌ naꞌ abeyula zediꞌ, ¿biz̃i huero ta huen dyin tatula? Bira gueꞌennan huenan dyin. Anacan zi ta chuꞌunron ta utzutzu ulio benëꞌ len.
14’Ca quie nu guiꞌ ta ilëꞌë benëꞌ ga naca chula, canaꞌ naca quiele. Tu yedyi reꞌ lao yaꞌa, bigaca igüiꞌonan ta biilëꞌëron.
15Nunu rusë guiꞌ candil uzulen ta iseniꞌna luꞌu cajón. Reyaꞌalaꞌ uzëron tu luꞌu yuꞌu ga naca sibi cuenda ilëꞌë ja yugulu benꞌ yuꞌu luꞌu yuꞌu.
16Canaꞌ naca quiele, reyaꞌalaꞌ tale dyëꞌëdi lao ja benëꞌ tacuenda ilëꞌëjëꞌ ruele tadyaꞌa ca reꞌen Diuzi huele. Canaꞌ hue ja benëꞌ, huejëꞌ benꞌ z̃e Xuziro Diuzi, benꞌ zu guibá. Naꞌ una Jesús:
17―Bigaquele chi zaꞌa chuꞌunaꞌ ley quie Diuzi ta bëꞌnëꞌ Moisés. Quele zaꞌa chuꞌunaꞌ cabëꞌ ta una ja profeta, dechanꞌ zaꞌa ta uzuaꞌ diꞌidzaꞌ cabëꞌ bzujëꞌ lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi.
18Tali ca rniaꞌ leꞌe, tu lala nede guibá len yedyi layu, ni lëꞌëtiꞌ ta rna lao ley biten canaꞌzi. Uzu diꞌidzaꞌ quien yugulute ca rnan.

19Quie lenaꞌ nu benꞌ birue bala ruzu diꞌidzaꞌ ca mandado rue lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi, lëscanꞌ rusëdijëꞌ benꞌ tula ta bihuejëꞌ bala ca mandado ruen, nacajëꞌ benꞌ latoquiëzi ga rnabëꞌ Diuzi guibá. Pero nu benꞌ rue bala ruzu diꞌidzaꞌ ca mandado rue lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi, lëscanꞌ rusëdijëꞌ benꞌ tula ta huejëꞌ bala ca mandado ruen, nacajëꞌ benꞌ balaꞌana ga rnabëꞌ Diuzi guibá.
20Porque rniaꞌ leꞌe, chi bihue quiele quie Diuzi dyaꞌara, quele cabëꞌ rue ja benꞌ rusëdi ley quie Moisés len ja benꞌ partido fariseo, bisaqueꞌ yeyole ga rnabëꞌ Diuzi guibá. Naꞌ una Jesús:
21―Banezile ca gudyi Moisés xuzixtaꞌoro: “Bireyaꞌalaꞌ gutile benëꞌ. Nutezi benꞌ ruti benëꞌ, reyaꞌalaꞌ ichugobëꞌle quiëꞌ.”
22Pero nëꞌëdiꞌ rniaꞌ leꞌe, nutezi benꞌ idzaꞌ bichi laguedyi, huachugobëꞌ Diuzi quiëꞌ. Lëscanꞌ nutezi benꞌ inayaꞌ bichi laguedyi, huarugobëꞌ quiëꞌ ga reyudyi yelaꞌ rnabëꞌ. Lëscanꞌ nutezi benëꞌ idzaꞌ bichi laguedyi yëbinëꞌ lëjëꞌ: “Benꞌ raca loco luëꞌ” z̃udyizi ruen quienëꞌ tzionëꞌ lao guiꞌ gabila.
23’Chi zioꞌ nuꞌaloꞌ gun quioꞌ ruꞌaba luꞌu idaoꞌ, naꞌ yezaꞌlaꞌadyoꞌ de ta de quie bichi laguedyoꞌ conlë luëꞌ,
24naꞌra pcaꞌn gun quioꞌ lao ruꞌaba naꞌzi, zatzioloꞌ tzeguëꞌz̃elaꞌadyoꞌ bichi laguedyoꞌ. Naꞌtera yebiꞌloꞌ hueꞌloꞌ gun quioꞌ lao ruꞌaba.
25’Chi nu benꞌ rao xquia leꞌe, iquiëꞌjëꞌ leꞌe lao juzgado, tu neziole tu neza, bëꞌlë diꞌidzaꞌ bichi laguedyile, a ver nacala yegaꞌnle yelaꞌ bitziole lao juez. Porque si no, hue juez mandado policía quiëꞌ, udzeꞌjëꞌ leꞌe luꞌu dyiguiba.
26Diꞌidzaꞌ li rniaꞌ leꞌe, biyerole luꞌu dyiguiba hasta que udyiale dumi ca ta inaba juez leꞌe. Naꞌ una Jesús:
27―Banezile cabëꞌ una xuzixtaꞌoro Moisés canaꞌte: “Bireyaꞌalaꞌ talële nigula tula.”
28Pero nëꞌëdiꞌ rniaꞌ leꞌe, nutezi benꞌ rebane ja nigula reꞌennëꞌ bi huenëꞌ lënëꞌ nigula, naꞌ luꞌu guicho laxtaꞌohuëꞌ nacan ca quie bagusilëcazinëꞌ lënëꞌ.
29’Pues ugunro chi tu laoloꞌ yebë ruhuaꞌn luëꞌ dulaꞌ xquia, reyaꞌalaꞌ cuioloꞌn chuꞌunloꞌn zituꞌ, como danꞌ dyaꞌalanꞌ initi tu laoloꞌ, quele ca ta tzioꞌ duz̃etioꞌ lao guiꞌ gabila.
30Lëzi ugunro chi naꞌaloꞌ yebë ruhuaꞌn luëꞌ dulaꞌ xquia, reyaꞌalaꞌ ichugoꞌn uruꞌunnan, como danꞌ dyaꞌalanꞌ initi tu naꞌaloꞌ quele ca ta tzio duz̃etioꞌ lao guiꞌ gabila. Naꞌ una Jesús:
31―Lëscanꞌ una xuzixtaꞌoro Moisés dza naꞌte: “Nutezi benꞌ reꞌen usan nigula quie, reyaꞌalaꞌ ichisanëꞌ guichi ga ruꞌen diꞌidzaꞌ bira reꞌennëꞌ sulënëꞌ nigula. Reyaꞌalaꞌ hueꞌnëꞌn nigula quienëꞌ, naꞌtera huazaquëꞌ usannëꞌ nigula quienëꞌ.”
32Pero nëꞌëdiꞌ rniaꞌ leꞌe, chi nu benꞌ rsan z̃gulë, naꞌ beziꞌ z̃gulëꞌ beꞌmbyu tula, nacan xquia quie nigula naꞌ lao Diuzi. Solamente chanꞌ udalë z̃gulëꞌ beꞌmbyu tula, canaꞌra huazaqueꞌ usan beꞌmbyu naꞌ z̃gulëꞌ. Lëscanꞌ nutezi benꞌ beziꞌ nigula psan xquiuhue, nacan xquia quienëꞌ lao Diuzi. Naꞌ una Jesús:
33―Lëscanꞌ banezile ca una Moisés gudyinëꞌ xuzixtaꞌoro: “Reyaꞌalaꞌ uzuloꞌ diꞌidzaꞌ cabëꞌ unaoꞌ hueloꞌ bguntioꞌ Diuzi.”
34Pero nëꞌëdiꞌ rniaꞌ leꞌe, bireyaꞌalaꞌ ugunle Diuzi ca cuendazi. Biugunle nu guibá, porque danꞌ ga reꞌ Diuzi rnabëꞌnëꞌ.
35Canaꞌrë biugunrële nu yedyi layu, porque danꞌ ga ruzu niꞌa Diuzi. Biugunrële ciudad Jerusalén, porque danꞌ ciudad quie Diuzi.
36Lëzi biugunrële guichole, porque quele huacale utzaꞌle gacan bezëri gaso ni tu guitzaꞌ guichole.

37Tuzi iquëbile inale tali. Chi inëro ugunro Diuzi ca cuendazi, quie taxiꞌibiꞌ zaꞌn danꞌ rnëro canaꞌ. Naꞌ una Jesús:
38―Lëscanꞌ banezile cabëꞌ una xuzixtaꞌoro Moisés dza naꞌte: “Chi nu benꞌ bdyiaguiꞌnëꞌ tu laoloꞌ, o tu leiloꞌ, o bi ta de quioꞌ, napoꞌ derecho udyiaguiꞌloꞌ tu laohuëꞌ, o tu leiyëꞌ, o bi ta de quiëꞌ tacuenda iyaca laohue quiëꞌ.”
39Pero nëꞌëdiꞌ rniaꞌ leꞌe: Biyeyuele laohue quie ja benꞌ rue mala quiele. Chi nu benꞌ aodapa xagoꞌ, bëꞌle lato capëꞌ itzalaꞌ xagoꞌ.
40Chi nu benꞌ hueja cuenda luëꞌ lao ja benꞌ rnabëꞌ ta siꞌnëꞌ camisa quioꞌ, bëꞌrënëꞌ len chamarra quioꞌ.
41Chi nu benꞌ ruegadyi luëꞌ huaꞌaloꞌ yuaꞌ quienëꞌ tu legua, biꞌalan chopa legua.
42Chi nu benꞌ rnabayëchiꞌ luëꞌ bi cosa, bëꞌnëꞌn. Chi nu benꞌ rnaba presta bi ta de quioꞌ, bihueloꞌ zidi, bëꞌnëꞌn ta rnabëꞌ. Naꞌ una Jesús:
43―Lëscanꞌ banezile ca una xuzixtaꞌoro dza naꞌte: “Edyëꞌële amigo quiele, udiele benꞌ rudie leꞌe.”
44Pero nëꞌëdiꞌ rniaꞌ leꞌe: Edyëꞌëlale benꞌ rudieja leꞌe. Inabale tahuen lao Diuzi quie ja benꞌ rudzeꞌdeꞌ leꞌe. Huele dyaꞌa quie ja benꞌ rudie leꞌe. Ulehueꞌlë Diuzi diꞌidzaꞌ inabale tahuen quie ja benꞌ rnayaꞌ dilalë leꞌe.
45Canaꞌ gacale dugalo z̃iꞌi Xuziro Diuzi zu guibá. Canaꞌ rue Diuzi lënëꞌ obidza quiëꞌ. Useniꞌnan duz̃ete yedyi layu ga nitaꞌ ja benꞌ mala len ja benꞌ huen. Naꞌ rseꞌelaꞌrëꞌ nisa yo quiëꞌ lao ja benëꞌ, laꞌacazi benꞌ rue tadyaꞌa, laꞌacazi benꞌ rue tamala.
46Chi rapachiꞌle tuzi benꞌ rapachiꞌ leꞌe, biugunle rlëꞌë Diuzi leꞌe benꞌ laxtaꞌo yëri por nun quie ruele canaꞌ. Porque canaꞌ ruerë hasta benꞌ malaja, benꞌ binao xneza Diuzi.
47Chi rda rnëlële tuzi ja benꞌ nubëꞌzile, biugunle tadyaꞌa gula ruele. Porque hasta benꞌ binuebëꞌ Diuzi ruerëjëꞌ canaꞌ.
48Reyaꞌalaꞌ gacale benꞌ laxtaꞌo yëri cabëꞌ naca Xuziro Diuzi zu guibá benꞌ laxtaꞌo yëri.