Text copied!
CopyCompare
Xtiʼidzaʼ Diuzi - San Mateo

San Mateo 10

Help us?
Click on verse(s) to share them!
1Naꞌra betupa Jesús lao chipchopa benꞌ quienëꞌ. Bëꞌnëꞌ lëjëꞌ yelaꞌ huaca quienëꞌ ta cuiojëꞌ tzalaꞌla taxiꞌibiꞌ yuꞌu ja benëꞌ, lëscanꞌ ta yeyuerëjëꞌ bitezi yelaꞌ hueꞌ yuꞌu ja benëꞌ.
2Cani lao ja chipchopa benꞌ quie Jesús: tunëꞌ laonëꞌ Simón, benꞌ laorë Pedro, len bichinëꞌ Andrés, len Santiago, len bichinëꞌ Juan z̃iꞌi Zebedeo,
3len Felipe, len Bartolomé, len Tomás, len Mateo, benꞌ huequiz̃u, len Santiago, z̃iꞌi Alfeo, len Tadeo,
4len Simón, benꞌ partido cananista, len Judas Iscariote, benꞌ psedyin Jesús lao naꞌa benꞌ rnabëꞌ, benꞌ bëti lënëꞌ.
5Naꞌra useꞌelaꞌ Jesús lao chipchopa benꞌ quienëꞌ ta tzetixogueꞌjëꞌ benëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi. Naꞌra zagudyinëꞌ lëjëꞌ cabëꞌ huejëꞌ, unëꞌ rëbinëꞌ lëjëꞌ caniga: ―Tziole puro yedyi quie ja benꞌ Israel. Bitziole yedyi quie ja benꞌ tula. Bitziorële ja yedyi quie ja benꞌ Samaria.
6Uletziotezi yedyi quie ja benꞌ Israel. Benꞌ naꞌ naca quiejëꞌ ca quie becoꞌ z̃iꞌilaꞌ neniti xaꞌne. Canaꞌ naca quiejëꞌ lao Diuzi.
7Uletzio tzetixogueꞌlejëꞌ baruen bagozi dza guida benꞌ iseꞌelaꞌ Diuzi ta inabëꞌnëꞌ lao yedyi layu.
8Uleyue yaca benꞌ raca yelaꞌ hueꞌ ta rutao cuinjëꞌ len ja benꞌ raca z̃hueꞌ. Uleseban benꞌ bagutija. Ulebio tzalaꞌla taxiꞌibiꞌ yuꞌu ja benëꞌ. Runaꞌ leꞌe yelaꞌ huaca quiaꞌ ta yeyuele ja benëꞌ, pero bihuelenan de laz̃o.
9’Bihuaꞌale dumi, ni oro, ni plata, ni cobre.
10Ni tu bihuaꞌale ga udzeꞌle dumi. Tuzi cueꞌ z̃abale nacole. Tuzi huaracho nuliole tziole. Ni xaga bisele. Nu benꞌ racalële, lëbenꞌ naꞌ naca cuenda quiejëꞌ gunjëꞌ ta rdzioguele.
11’Cati idyinle tu yedyi z̃e o chi tu yedyi daoꞌ, quilole ga zu tu benꞌ dyaꞌa. Naꞌ yegaꞌnle hasta que idyin hora yezaꞌle.
12Bëꞌ tzuꞌule z̃an yuꞌu quienëꞌ, gapalaꞌnlejëꞌ yëbilejëꞌ: “Huelaꞌiya Diuzi leꞌe ta sule chizi.”
13Chi benꞌ naca xaꞌn yuꞌu ruenëꞌ zi z̃elaꞌadyiꞌ, inabarale lao Diuzi sunëꞌ chizi. Pero chi binaquëꞌ zi benꞌ rue z̃elaꞌadyiꞌ, bira inabale lao Diuzi ta sunëꞌ chizi.
14Chi nu ja benꞌ bisiꞌjëꞌ leꞌe dyëꞌëdi, naꞌ chi bireꞌenjëꞌ uzënagarëjëꞌ quiele, yerozile z̃an yuꞌu o chi yedyi ga bireꞌenjëꞌ leꞌe. Usisile bëxte dyia niꞌale cati yerole ta nacan seña binacan dulaꞌ quiele chi baodyiaguiꞌjëꞌ hue Diuzi lëjëꞌ castigo.
15Tali cabëꞌ rniaꞌ leꞌe, cati idyin dza gaca juicio, huera Diuzi castigo fuertera quie ja yedyi ga bibejëꞌ leꞌe bala, quele cabëꞌ bë Diuzi quie ciudad Sodoma len ciudad Gomorra. Bzei Diuzi lao rupate yedyi naꞌ besulatëꞌn.
16Naꞌ una Jesús: ―Ulenaꞌcara ca niaꞌ leꞌe. Rseꞌelaꞌ leꞌe ca quie becoꞌ z̃iꞌilaꞌ lado ja lobo. Lenaꞌ rnaban huele listo ca quie nu bëla. Rnabarën huele z̃elaꞌadyiꞌ gaxo ca paloma.
17Gapale cuidado, porque huetzehuaꞌarëjëꞌ leꞌe lao naꞌa ja benꞌ rnabëꞌ. Gunrëjëꞌ leꞌe ziꞌ ga reguꞌudiꞌjëꞌ luꞌu idaoꞌ sinagoga.
18Hasta huetzehuaꞌajëꞌ leꞌe lao ja benꞌ gobierno, len lao ja rey, len lao ja benꞌ rnabëꞌtera, porque danꞌ biraxejëꞌ nacale benꞌ quiaꞌ. Canaꞌ sí, huacale inële quiaꞌ lao ja benꞌ Israel len lao ja benꞌ binaca benꞌ Israel.

19Cati tzehuaꞌajëꞌ leꞌe lao naꞌa ja benꞌ rnabëꞌ, bidëbile quie biz̃idanꞌ yëbilejëꞌ, bidëbile bi huele yëbilejëꞌ. Porque cati babdyin hora sacaꞌle canaꞌ, Diuzcazi gunnëꞌ ta inale.
20Porque quele leꞌecazi cuinle inële, Bichi Be quie Diuzila, inëcazinëꞌ leꞌe.
21’Cani hue yaca benëꞌ, usedyinjëꞌ benëꞌ biꞌ bichinëꞌ lao naꞌa ja benꞌ rnabëꞌ ta gutijëꞌbiꞌ. Lëzirë ja beꞌmbyu usedyinrëjëꞌ z̃iꞌijëꞌ lao naꞌa ja benꞌ rnabëꞌ ta gutirëjëꞌbiꞌ. Naꞌ laz̃iꞌizi ja benëꞌ yeyëchojabiꞌ tilajabiꞌ xuzijabiꞌ, quilojabiꞌ bihuejabiꞌ ta gutiyacabiꞌ lëjëꞌ.
22Benꞌ zë tzuꞌuja udie leꞌe nun quie danꞌ baralele quiaꞌ. Nu benꞌ sue inao nëꞌëdiꞌ laꞌacazi bitezi raca quienëꞌ, benꞌ naꞌ sí, huade ilanëꞌ gaquëꞌ benꞌ quiaꞌ.
23Cati baruenë ja benëꞌ quie tu yedyi leꞌe bizinaquezi, layez̃unotele yeyole yedyi tula. Tali ca rniaꞌ, bicala nedu lao yedyi quie ja benꞌ Israel tzetale tzetixogueꞌlejëꞌ xtiꞌidzaꞌ cati yeguidaꞌ nëꞌëdiꞌ, bichi yugulu benëꞌ.
24’Ca ruenë ja benëꞌ tu maestro, canaꞌ huenërëjëꞌ yaca benꞌ rusëdinëꞌ. Lëscanꞌ ca ruenëjëꞌ tu benꞌ napa mozo, canaꞌ huenërëjëꞌ mozo quienëꞌ.
25Nu benꞌ rsëdi, reyaꞌalaꞌ sunëꞌ dispuesto usaca yaca benëꞌ lëbëꞌ con cabëꞌ rsacajëꞌ maestro quienëꞌ. Lëscanꞌ nu benꞌ naca mozo, reyaꞌalaꞌ sunëꞌ dispuesto usaca ja benëꞌ lëbëꞌ cabëꞌ rusacajëꞌ xaꞌnnëꞌ. Chi ina yaca benëꞌ yëbijëꞌ tu benꞌ necuaꞌ familia: “Nacoꞌ xanꞌ taxiꞌibiꞌ”, lëscanꞌ yëbijëꞌ z̃iꞌinëꞌ: “Nacoꞌ z̃iꞌi xanꞌ taxiꞌibiꞌ.”
26Naꞌ una Jesús: ―Quie lenaꞌ bireyaꞌalaꞌ idzebile bi ruenë ja benëꞌ leꞌe. Rniaꞌ leꞌe ni tu ta rue yaca benëꞌ balarazi yegaꞌnnan canaꞌzi biyezacaꞌlaona, decazi de huanezan. Lëzi ni tu ta nezi yaca benëꞌ de negachiꞌ yegaꞌnnan canaꞌzi biyezacaꞌlaona, decazide huanezan.
27Cabëꞌ diꞌidzaꞌ ruꞌeliaꞌ leꞌe bëꞌ baochula, lëdiꞌidzaꞌ naꞌ yëbile ja benëꞌ bëꞌ baoyaniꞌ. Lëzi cabëꞌ diꞌidzaꞌ ruꞌeliaꞌ leꞌe xcuꞌudzu yuꞌu, lëdiꞌidzaꞌ naꞌ yëbile ja benëꞌ zacaꞌlaojëꞌ.
28Bidzebile bi hue ja benëꞌ, porque danꞌ baꞌalaꞌcazi gacajëꞌ gutijëꞌ leꞌe, bigacajëꞌ gutijëꞌ bichi be quiele. Reyaꞌalaꞌ idzebile Diuzi, benꞌ gaca udyiaguiꞌ leꞌe len bichi be quiele iseꞌelëꞌ leꞌe len bichi be quiele lao guiꞌ gabila.
29’Naꞌ ledaoꞌzi zacaꞌ chopa bguini daoꞌ ga rutiꞌjëꞌbaꞌ, pero ni tu bguini daoꞌ biz̃u biiguinubaꞌ sino que binezi Xuziro Diuzi biguca bguinubaꞌ layu.
30Hasta len guitzaꞌ guichoro nezi Diuzi balan naca.
31Lenaꞌ bireyaꞌalaꞌ idzebile, porque zacaꞌra leꞌe quele ca ja bguini daoꞌ.
32Naꞌ una Jesús: ―Nutezi benꞌ rnë cule nëꞌëdiꞌ lao ja benëꞌ, canaꞌrë iniaꞌ cule lëjëꞌ lao Xuzaꞌ Diuzi zu guibá.
33Pero nu benꞌ rnë condre nëꞌëdiꞌ lao ja benëꞌ, canaꞌrë iniaꞌ condre lëjëꞌ lao Xuzaꞌ Diuzi zu guibá.
34Naꞌ una Jesús: ―Biinale bigalo dila quie ja benëꞌ tanun quie danꞌ bidaꞌ lao yedyi layu, sino que hualo dila.
35Por nun quie danꞌ chi gale nu benëꞌ quiaꞌ, huazu z̃iꞌijëꞌ condre xuzijëꞌ, huazu z̃iꞌijëꞌ nigula condre z̃naꞌjëꞌ, huazu z̃ualidyijëꞌ condre benꞌ gula quiejëꞌ.
36Canaꞌ tzuꞌujëꞌ hasta quie udiejëꞌ familiazi quiejëꞌ.

37’Nu benꞌ nedyëꞌëra nu xuzi z̃nëꞌë quele cabëꞌ nëꞌëdiꞌ, binaquëꞌ zi gacanëꞌ benꞌ quiaꞌ. Lëzi nu benꞌ nedyëꞌëra z̃iꞌine, quele cabëꞌ nëꞌëdiꞌ, binacarëꞌ zi gacanëꞌ benꞌ quiaꞌ.
38Nu benꞌ bireꞌen usacayudyi cuinnëꞌ inaonëꞌ nëꞌëdiꞌ, binaquëꞌ zi gaquëꞌ benꞌ quiaꞌ.
39Nu benꞌ bireꞌen izane cuine gatinëꞌ por nun quiaꞌ nëꞌëdiꞌ, lëbenꞌ naꞌ initilanëꞌ yelaꞌ neban ta hueꞌ Diuzi lënëꞌ guibá. Pero benꞌ rzane cuine, benꞌ zu puesto gati por nun quiaꞌ nëꞌëdiꞌ, hueꞌla Diuzi yelaꞌ neban quienëꞌ guibá.
40Naꞌ una Jesús: ―Chi nu benꞌ rezilaꞌadyiꞌ leꞌe, lëscanꞌ nëꞌëdiꞌcazirë rezilaꞌadyiꞌrëjëꞌ. Chi nu benꞌ rezilaꞌadyiꞌ nëꞌëdiꞌ, lëscanꞌ rezilaꞌadyiꞌrëjëꞌ Diuzi, benꞌ useꞌelaꞌ nëꞌëdiꞌ.
41Nu benꞌ rezilaꞌadyiꞌrë ca una yaca profeta, porque danꞌ nacayaquëꞌ benꞌ zaꞌlao Diuzi, naꞌra con cabëꞌ hue Diuzi benꞌ profeta benꞌ z̃e, canaꞌ huerë Diuzi lëbëꞌ benꞌ z̃e. Nu benꞌ rezilaꞌadyiꞌrë ca una tu benꞌ quie Diuzi, porque danꞌ naquëꞌ benꞌ quie Diuzi, naꞌtera con cabëꞌ hue Diuzi benꞌ quienëꞌ benꞌ z̃e, canaꞌ huerë Diuzi lëbëꞌ benꞌ z̃e.
42Nu benꞌ hueꞌ chanꞌ tu vasozi nisa zaga benꞌ quiaꞌ, porque danꞌ naquëꞌ benꞌ quiaꞌ, decazide hue Diuzi lëbëꞌ benꞌ z̃e. ―Canaꞌ una Jesús gudyinëꞌ leyaquëꞌ.