Text copied!
CopyCompare
RI DIOS NCH'O PA KACH'ABÜL CHEKE - San Lucas - San Lucas 10

San Lucas 10:8-33

Help us?
Click on verse(s) to share them!
8Y quiri' chuka' tibana' tok nyixapon achique na tinamit y jabel ic'ulic nban. Tic'uxu' c'a ronojel ri nsipüs chive.
9Que'ic'achojrisala' c'a chuka' ri yava'i' ri yec'o chiri', y tibij c'a cheque: Ri k'ij richin que rix nyixoc pa ruk'a' ri Dios, xa nakaj chic c'o-vi-pe chive.
10Pero ja si nyixapon pa jun tinamit ri xa man utz tüj ic'ulic nban, quixel c'a e pa tak bey richin ri tinamit y tibij c'a cheque ri vinük:
11Ri pokolaj richin ri tinamit re' ri c'o-e pa kakün, nkatotaj can chivüch, richin quiri' tivetamaj que man utz tüj ri xibün que man xojic'ul tüj jabel. Y tivetamaj can chuka' que ri k'ij richin que ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios nakaj chic c'o-vi-pe, y rix xsuj c'a chive, xbij.
12Y ri Jesús xbij-e chuka' cheque: Tok ri Dios nuya-pe ri ru-castigo, ri vinük quichin ri tinamit ri man nquic'ul tüj jabel ri rutzij ri Dios ri nibij rix cheque, más q'uiy c'a ri castigo ri nuya' pa quivi' rije' que chuvüch ri castigo ri nuya' pa quivi' ri aj-Sodoma ojer can tiempo.
13Romari' juya' quivüch ri yec'o pa tinamit Corazín, y chuka' juya' quivüch ri yec'o pa tinamit Betsaida, roma juis q'uiy milagros xeban chiquivüch y man nquitakej tüj ri rutzij ri Dios. Roma xa ta ja pa tinamit Tiro y Sidón xeban-vi ri milagros re', ri vinük aj chiri' xtzolij ta yan pe quic'u'x riq'uin ri Dios, y quicusalon ta chic quitziek richin bis, y quiyolon ta chaj chiquij, richin quiri' nk'alajin que nyebison roma juis ri quimac ri ye quibanalun.
14Pero chupan ri k'ij tok nbanatüj ri juicio, ja ri yec'o pa tinamit Corazín y ri yec'o pa tinamit Betsaida ri más castigo nka-ka pa quivi', que chiquivüch ri aj-Tiro y aj-Sidón.
15Y ri yec'o pa tinamit Capernaum nquinuc que nyebe chila' chicaj riq'uin ri Dios y juis nimirsüs quik'ij. Pero xa man quiri' tüj. Xa nkasüs quik'ij, roma xa c'a chupan ri lugar ri richin ri pokonül nyebetzak-vi.
16Y achique c'a vinük ri nyixruc'ul jabel richin nrac'axaj ri rutzij ri Dios, ja yin chuka' ri nquiruc'ul. Y ri achique c'a chuka' ri nyixetzelan roma ri rutzij ri Dios, ja chuka' yin ri nquiretzelaj. Y ri nyetzelan vichin yin, ja ri Dios chuka' ri takayon-pe vichin ri nretzelaj, xbij-e c'a ri Jesús cheque ri setenta achi'a' ri xerucha'.
17Y tok xetzolij c'a pe ri setenta achi'a' ri' chin ri samaj ri bin-e cheque y xeka-pe riq'uin ri Jesús, juis nyequicot, y xquibij c'a chin: Ajaf, ri itzel tak espíritu xetaken chuka' cheke tok pan abi' rat xojch'o-vi cheque.
18Y ri Jesús xbij cheque: Ja', ketzij ri nibij. Roma yin xintz'et que ri Satanás xuna' yan que xch'acatüj, roma cachi'el nbün ri coyopa' ri chicaj, quiri' xbün rija' tok xtzak-pe.
19Yin nuyo'on na vi nuchuk'a' chive richin que nyixch'acon chirij ri ruchuk'a' ri itzel-vinük, y chuka' richin que stape' (aunque) nye'ipalibela' ta cumütz y sna'j ri nyeruya' pan ibey, man jun nic'ulachij pa ruk'a'.
20Pero rix man quixquicot xaxe roma ri itzel tak espíritu nyixquitakej. Más quixquicot pa tak ivánima roma tz'iban ri ibi' chila' chicaj riq'uin ri Dios.
21Y chupan c'a ri misma hora ri', ri Lok'olüj Espíritu juis quicot xuya' pa ránima ri Jesús. Y ri Jesús xbij: Matiox ninya' chave Nata' Dios, rat ri Rajaf ri caj y ri ruch'ulef, roma man xak'alajrisaj tüj ri utzilüj atzij chiquivüch ri vinük ri nquina' que juis q'uiy quetaman. Xa ja chiquivüch ri vinük ri manak más quetaman, xa chiquivüch rije' xak'alajrisaj-vi ri utzilüj atzij re'. Quiri' vi c'a Nata' Dios, roma jari' ri arayibül rat, xbij ri Jesús pa ru-oración.
22Y c'ateri' rija' xbij c'a: Ri Nata' Dios ronojel c'a ruyo'on-pe pa nuk'a'. Y man jun chic c'a etamayon yin achique yin, xaxe ri Nata' ri etamayon. Y man jun chuka' etamayon achique ri Nata', xaxe yin ri Ruc'ajol, y ri vinük achique chok chin nrajo' nink'alajrisaj-vi yin, nretamaj achique c'a ri Nata'.
23Y c'ateri' ri Jesús xerutz'et ri rachibila' y xaxe cheque rije' xbij-vi: Jabel iquicot rix, roma ri nyixtajin nitz'et riq'uin ri runak' tak ivüch. Y chuka' jabel quiquicot ri ch'aka chic vinük ri nyetz'eton ronojel re'.
24Y ninbij c'a chive, que ye q'uiy ri achi'a' xek'alajrisan ri tzij ri xbix cheque roma ri Dios y ri reyes ri xec'uje' ojer can, juis xcajo' que xquitz'et ta ri nitz'et rix vocomi, y man xquitz'et tüj. Xcajo' ta chuka' xcac'axaj ri nivac'axaj rix vocomi, y man xcac'axaj tüj chuka', xbij.
25Y c'o c'a jun etamanel chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés xbecatüj-pe y xbech'o chin ri Jesús, roma nrajo' nutij ri Jesús. Maestro, xbij c'a chin. ¿Achique nc'atzin richin ninbün yin richin quiri' ninvichinaj ri c'aslen ri man nq'uis tüj? xbij.
26Ri Jesús xbij chin: ¿Achique c'a ri nbij chupan ri ley ri xuya' ri Dios chin ri Moisés? ¿Y achique nk'ax chave rat?
27Y ri etamanel chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés xbij chin ri Jesús: Ri ley nbij que tajo' ri Dios ri Avajaf. Tajo' riq'uin ronojel avánima. Tajo' chupan ri ronojel ri ac'aslen, riq'uin ronojel avuchuk'a', y riq'uin chuka' ri anojibül. Y cachi'el najo-ka-avi' rat, quiri' c'a chuka' que'ajo' ri ch'aka chic.
28Y jari' tok ri Jesús xbij chin ri etamanel chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés: Ketzij ri xabij. Vocomi c'a, si nabün ronojel ri', navichinaj c'a ri c'aslen ri man nq'uis tüj, xbij ri Jesús chin.
29Pero ri etamanel chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés ri' xrajo' que tik'alajin que c'o-vi ri nrajo' nretamaj. Romari' rija' xbün que cachi'el man k'axnük tüj chin ri achique c'a ri' ri ch'aka chic, ri c'uluman que nyerujo' cachi'el nrajo-ka-ri' rija'. Romari' xuc'utuj-apu chin ri Jesús.
30Y ri Jesús jari' xutzijoj jun ejemplo chin ri etamanel chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés: C'o c'a jun achi ri elenük-pe pa tinamit Jerusalén y xulan-ka richin nbe-ka c'a pa tinamit Jericó. Pero ri achi ri' xebe'el-pe elek'oma' chirij pa bey, y ri elek'oma' ri' ronojel xquelek'aj-e chin. Hasta ri rutziek ri rucusan ri achi xquelesaj can chirij. Ri elek'oma' xebe na vi, pero nabey juis xquich'ey can. Ri achi xpune' c'a can chiri' pa bey cachi'el jun camnük.
31Y c'o c'a jun sacerdote israelita ri petenük chuka' chupan ri bey ri'. Y tok ri sacerdote ri' xutz'et que punul ri achi chiri' pa bey, xa ja lojca'n ri jun ruchi-bey yan chic xc'o-apu.
32Y quiri' chuka' jun achi levita, ri nyeto'on quichin ri sacerdotes pa racho ri Dios, petenük chuka' chupan ri bey ri'. Y tok ri levita ri' xapon chupan ri lugar ri', xutz'et chuka' ri achi, y cachi'el xbün ri sacerdote ojer can tiempo, quiri' chuka' xbün rija'. Xe' xutz'et ri achi punul pa bey, xa ja chuka' ri jun yan chic ruchi' ri bey xc'o-apu.
33Pero c'o c'a jun achi aj-Samaria ri petenük chuka' chupan ri bey ri', y nc'atzinej c'a que nc'o riq'uin ri achi punul can pa bey, ri achi ch'ayon can coma elek'oma'. Y tok ri aj-Samaria xutz'et ri achi punul pa bey, juis xujoyovaj ruvüch roma ri rubanun.

Read San Lucas 10San Lucas 10
Compare San Lucas 10:8-33San Lucas 10:8-33