Text copied!
CopyCompare
Ɨ niuucari tɨ jejcua, tɨ ajta jɨme'en ra'axa a'ɨjna ɨ tavastara'a, ɨ Cɨriistu'u tɨ ji'i Jesús tɨ̀ tu'irájtuaa - Los Hechos

Los Hechos 23

Help us?
Click on verse(s) to share them!
1Tɨ́ꞌɨj i huaꞌuseíj ɨ́ Pablo aꞌɨ́mej ɨ́ huáꞌa jueesi ɨ́ mej eꞌetiújseɨreꞌecaꞌa. Tɨ́ꞌɨj i ayén tihuaꞌutáꞌixaa tɨjɨ́n: ―Neꞌihuaamuaꞌa, tɨ́j naꞌa nej chéꞌe temuaísta, tɨ́j naꞌa tɨ yú eꞌiréꞌene nain nu jɨ́n teꞌaráꞌaste. Canu hui tiꞌitɨj jɨ́n auteájturaa ɨ́ Dios jemi.
2Aj pu i aꞌɨ́ɨn Ananias, ɨ́ tɨ tihuáꞌaijteꞌe aꞌɨ́mej ɨ́ mej tíꞌivaɨreꞌe u teyujtaꞌa, aꞌɨ́ɨ pu huaꞌutaꞌaíj mej raꞌancájveeni.
3Ajta aꞌɨ́ɨn Pablo, ayén tiraataꞌixaa tɨjɨ́n: ―Dios pu muaꞌancávejsin múꞌeetzi, mɨ pej aꞌij puaꞌa tíꞌitevij. Múꞌee pepuꞌu pemen huatáca pej pi naꞌuxɨ́jteꞌen peꞌíjna jetze i yuꞌuxari. Mɨ pajta, ayée pej teꞌuteáturaasin peꞌɨ́jna jɨmeꞌe pej huaꞌutaꞌaíj mej naꞌancájveeni.
4Majta meꞌɨ́n ɨ́ mej meꞌuun eꞌeréꞌeteꞌecaa, ayée mú tiraataꞌixaa tɨjɨ́n: ―¿Aꞌiné pej pi piyen aꞌij puaꞌa tíꞌijree pemɨ́jna ɨ́ tɨ jaítzeꞌe ruxeꞌeveꞌe ɨ́ Dios jemi?
5Ayee pu tihuaꞌutáꞌixaa ɨ́ Pablo tɨjɨ́n: ―Neꞌihuaamuaꞌa, canu ramuaꞌareerecaꞌa jaꞌatɨ tɨ púꞌeen. Mɨ ajta tzɨj aꞌɨ́ɨn púꞌeen ɨ́ tɨ jaítzeꞌe ruxeꞌeveꞌe ɨ́ Dios jemi. Ajta, tɨ puaꞌa néjmuaꞌareere, canu niyen tiuꞌutaxáatacheꞌe, aꞌiné ayée pu téꞌeyuꞌusiꞌi ɨ́ yuꞌuxari jetze tɨjɨ́n: “Capej aꞌij puaꞌa tíꞌijxajta peꞌɨ́jna tɨ tihuáꞌaijteꞌe ɨ́ teɨte.”
6Aj pu i ráamuaꞌareeriꞌi ɨ́ Pablo tɨjɨ́n seica mú púꞌeeneꞌe ɨ́ mej miyen huataújmuaꞌa tɨjɨ́n saduceos, majta seica miyen tɨjɨ́n fariseos. Aj pu i caꞌanín jɨmeꞌe huaꞌutajé tɨjɨ́n: ―Neꞌihuaamuaꞌa, nee nu fariseo pɨ́rɨcɨ. Huáꞌa jetze nu huanúꞌihuacaꞌa aꞌɨ́mej ɨ́ fariseos. Ijii tíꞌinexajtziꞌi iiyecuí meꞌɨ́jna jɨmeꞌe nej rachúꞌeveꞌe aꞌɨ́jna xɨcáaraꞌan jetze matɨ́ꞌɨj huatarún ɨ́ mɨꞌɨchite.
7Tɨ́ꞌɨj ayén tiuꞌutaxájtacaꞌa aꞌɨ́jna ɨ́ Pablo, aj mú mi autéjhuii mej tiꞌihuaúrihuaꞌu aꞌɨ́me ɨ́ fariseos, majta aꞌɨ́me ɨ́ saduceos. Aꞌɨ́j pu jɨ́n caí chéꞌe huatárɨꞌɨristarecaꞌa mej tiꞌitɨj huaxɨ́ꞌepɨꞌɨntareꞌen matɨ́ꞌɨj tiuújje seɨj ajta seɨj.
8Majta meꞌɨ́n ɨ́ saduceos, ayée mú tiꞌixa tɨjɨ́n: “Camu nuꞌu huatarújsin ɨ́ mɨꞌɨchite.” Majta miyen tɨjɨ́n: “Camu nuꞌu seíireꞌe muáꞌajuꞌun ɨ́ xɨéjniuꞌucareꞌaraꞌan mej tíꞌivaɨreꞌe u ta japua, camu majta seíireꞌe muáꞌajuꞌun ɨ́ huáꞌaxɨejniuꞌuca aꞌɨ́mej ɨ́ meri huácuii.” Mɨ majta aꞌɨ́ɨme fariseos, nain mú jɨ́n téꞌatzaahuateꞌecaꞌa.
9Jéꞌecan mú jeíhua jíjhuacaꞌa. Muꞌuri jaítzeꞌe jeíhua téjijhuajméꞌe. Matɨ́ꞌɨj mi seica huatéhuiixɨ. Aꞌii mú aꞌɨ́ɨn púꞌeen ɨ́ mej tihuáꞌamuaꞌate ɨ́ yuꞌuxari jetze. Majta mú meꞌɨ́n pɨ́rɨcɨ ɨ́ mej fariseos jetze ajtémeꞌecan. Aj mú mi miyen tiuꞌutaxájtacaꞌa tɨjɨ́n: ―Amɨjna mɨ jaꞌatɨ, capu hui tiꞌitɨj aꞌij huáruu. Ajta tɨ puaꞌa seɨj ari tiraataꞌixaa ɨ́ xɨéjniuꞌucari tɨ tíꞌivaɨreꞌe veꞌecán jɨmeꞌe u ta japua tɨ éꞌeseijreꞌe, tichéꞌe caí jemin niuucaꞌan ɨ́ Dios.
10Jéꞌecan mú jeíhua tiúꞌurixaateꞌecaa. Muꞌuri jaítzeꞌe níniuꞌucacucaꞌa. Aꞌɨ́j pu jɨ́n tiuꞌutátziɨn ɨ́ xantaaruꞌu tɨ anxɨ́te tíꞌaijta. Ajta ayén tiuꞌumuáꞌaj tɨjɨ́n temuaꞌa mú hui tiraatéteꞌeneaxɨꞌɨsin aꞌɨ́jna ɨ́ Pablo. Aꞌɨ́j pu jɨ́n huaꞌutaꞌaíj ɨ́ xantaaruꞌu mej áꞌujuꞌun mej mi ruꞌiráviꞌitɨn caꞌanéeri jɨmeꞌe, mej mi meꞌuun ráꞌanviꞌitɨn aꞌu mé éꞌeche ɨ́ xantaaruꞌu.
11Seɨ́j tɨ́caꞌari tzajtaꞌa pu aꞌɨ́ɨn tavástaraꞌa huataseíjre vejliꞌi aꞌɨ́jna jemi ɨ́ Pablo. Ayee pu tiraataꞌixaa tɨjɨ́n: ―Uhuatéꞌacaꞌanechi muaꞌa tzajtaꞌa. Ayájna patɨ́j peri ne jemi tiuꞌutaniú íiyen Jerusalén, ayée pej hui cheꞌatá penaꞌa tejaꞌutaxájta peꞌújna Roma.
12Yee ruijmuaꞌateꞌe yee, seica ɨ́ mej Israél jetze ajtémeꞌecan, aꞌɨ́ɨ mú teꞌataújratziiriꞌi mej raajéꞌica meꞌɨ́jna ɨ́ Pablo. Huaꞌapuate japuan cɨ́j caj mú aráꞌaxcaa ɨ́ teteca. Ayee mú tiuꞌutaxájtacaꞌa tɨjɨ́n: “Camu nuꞌu tíꞌicuaꞌani, ni camu majta yeꞌen ajta menaꞌa caí raajéꞌica.”
14Aꞌuu mú áꞌujuꞌun aꞌɨ́mej jemi ɨ́ mej tíꞌaijta u teyujtaꞌa, majta aꞌɨ́mej jemi ɨ́ huaꞌavaujsi. Ayee mú tihuaꞌutáꞌixaa tɨjɨ́n: ―Tuꞌuri hui tiyen titeꞌetátaratziiriꞌi tej caí chéꞌe tiúꞌucuaꞌani, ajta tenaꞌa caí raajéꞌica ɨ́ Pablo. Aj tu hui ti tíꞌicuaꞌani, teajta yeꞌen.
15Ijii, ayée xu huárɨni múꞌeen, majta ɨ́ seica ɨ́ jueesi, setáꞌaj raatáhuavii ɨ́ xantaaruꞌu taꞌamuájca tɨ yeꞌeráviꞌitɨn ɨ́ Pablo, aꞌɨ́jna jɨmeꞌe sej si tiuꞌutaꞌíhuaꞌu temuaꞌa naa. Teajta iteen, tuꞌuri rɨ́ꞌɨ huatarúu tej raajéꞌica matɨ́ꞌɨj caí xɨ yé uvéꞌene.
16Mɨ ajta, paꞌarɨꞌɨ pu tiꞌinamuáaraca tɨ́ꞌɨj ayén tihuaꞌutáꞌixaa. Aj pu ꞌi aꞌɨ́ɨn paꞌarɨꞌɨ aꞌuun áꞌume aꞌu mej éꞌeche ɨ́ xantaaruꞌu. Tɨ́ꞌɨj i raatáꞌixaa aꞌɨ́jna ɨ́ Pablo. Aꞌɨjna ɨ́ paꞌarɨꞌɨ, aꞌɨ́ɨ pu rayauj cuꞌutzeáaraꞌan ɨ́ Pablo.
17Tɨꞌɨquí aꞌɨ́ɨn Pablo seɨ́j huatajé ɨ́ mej anxɨ́te tíꞌaijta. Ayee pu tiraataꞌixaa tɨjɨ́n: ―Patáꞌaj hui ráꞌanviꞌitɨn ɨ́ paꞌarɨꞌɨ aꞌɨ́jna ɨ́ taꞌamuájca jemi ɨ́ xantaaruꞌu. Tiꞌitɨj pu raatáꞌixaateꞌesin.
18Tɨꞌɨquí aꞌɨ́ɨn tɨ anxɨ́te tíꞌaijta, yaꞌuvíꞌitɨ ɨ́ xantaaruꞌu jemi taꞌamuájca. Tɨ́ꞌɨj i ayén tiraataꞌixaa tɨjɨ́n: ―Aꞌɨjna ɨ́ Pablo tɨ aiteánamiꞌi, ayée pu tinaataꞌaíj nej nuꞌu yeꞌeráviꞌitɨn íiye múꞌeetzi jemi neꞌíjna i paꞌarɨꞌɨ. Tiꞌitɨj pu nuꞌu muaatáꞌixaateꞌesin.
19Ajta aꞌɨ́ɨn xantaaruꞌu taꞌamuájca, raꞌamuavíꞌira ɨ́ muájcaꞌareꞌaraꞌan jetze. Tɨ́ꞌɨj i yaꞌuvíꞌitɨ ꞌáꞌayee. Tɨ́ꞌɨj i ayén tiraataꞌíhuaꞌuriꞌi tɨjɨ́n: ―¿Tiꞌitájni péneꞌixaateꞌemɨꞌɨ?

20Ayee pu tiraataꞌixaa ɨ́ paꞌarɨꞌɨ tɨjɨ́n: ―Aꞌɨ́ɨme ɨ́ mej Israél jetze ajtémeꞌecan, aꞌɨ́ɨ mú teꞌataújratziiriꞌi mej muaatáhuavii ɨ́ Pablo, pej nuꞌu ruijmuaꞌa ráꞌanviꞌitɨn huáꞌa jemi ɨ́ huaꞌajueesi matáꞌaj nuꞌu rɨ́ꞌɨ tiráamuaꞌaree.
21’Aru, capej huáꞌatzaahuateꞌe. Seica mú nuꞌu rachúꞌeveꞌe muáꞌajuꞌun meꞌújna juye jetze avíitziꞌi jɨmeꞌe. Huaꞌapuate japuan cɨ́j caj mú aráꞌase aꞌɨ́ɨme ɨ́ teteca. Meraaxɨ́ꞌepɨꞌɨntarej runiuuca jɨmeꞌe mej nuꞌu caí tiꞌitɨj cuaꞌani, majta nuꞌu caí yeꞌen ajta menaꞌa nuꞌu caí raajéꞌica. Muꞌuri rɨ́ꞌɨ huaújruu. Méjchuꞌeveꞌe muꞌu mi pej raatáꞌan tɨ ayén huárɨni.
22Aj pu i ɨ́ xantaaruꞌu taꞌamuájca raataꞌítecaꞌa ɨ́ paꞌarɨꞌɨ tɨ áꞌuraꞌani. Amuacaícan pu ayén tiraataꞌixaa tɨjɨ́n: ―Capej jaꞌatɨ ixaateꞌe aꞌij pej tinaatáꞌixaa.
23Aj pu i huaꞌapuaca huatajé ɨ́ mej anxɨ́te tíꞌaijta. Tɨ́ꞌɨj i ayén tíhuaꞌutaꞌaíj tɨjɨ́n: ―Huáꞌajseɨreꞌen ɨ́ xantaaruꞌu, aꞌachú cumu huaꞌapua ciento ɨ́ mej ruꞌɨcán áꞌujuꞌun, majta huaícate japuan tamuáamuataꞌa mej avéꞌeteꞌete, majta huaꞌapua ciento ɨ́ mej chun tiuꞌɨ́ꞌɨsin. Setáꞌaj áꞌujuꞌun seꞌújna Cesarea íjii tɨ́caꞌa aꞌatzaj aramuáacua jetze pu teuuméꞌeca ɨ́ tɨ́caꞌari.
24Ajta huaꞌutáꞌixa tɨjɨ́n: ―Seajta seɨ́j téꞌesiirateꞌen ɨ́ cahuaayuꞌu ɨ́ Pablo tɨ japuan aveꞌecaí aꞌumé. Setáꞌaj seꞌuun yeúutuaani ɨ́ tajtuhuan jemi tɨ ayén ántehuaa tɨjɨ́n Félix. Caxu jaꞌatɨ táꞌacareꞌen tɨ aꞌij raruuráa.
25Ayee pu tiraataꞌítiꞌiriꞌi aꞌɨ́jna ɨ́ Félix tɨjɨ́n:
26“Claudio Lisias, ɨ́ tajtuhuan tɨ jeíhua ruxeꞌeveꞌe. Ayee nu muateujteꞌe múꞌee Félix mɨ pej tajtuhuan jɨ́n tiꞌitéjvee, mɨ pej jeíhua axɨ́ꞌeveꞌe.
27Aꞌɨ́mej ɨ́ mej Israél jetze ajtémeꞌecan, aꞌɨ́ɨ mú raatéeviꞌi meꞌɨ́jna ɨ́ tevi. Méjeꞌicatacheꞌe mú, aru nee nu aꞌuréꞌene nehuaꞌantíviꞌitɨ́ ɨ́ nexantaaruꞌustemuaꞌa. Nee nu japuan huaniú aꞌiné neráamuaꞌareeriꞌi tɨ aꞌɨ́ɨn romano púꞌeen.
28Neyaꞌuvíꞌitɨ huáꞌa jemi ɨ́ jueesi ɨ́ mej tíꞌixɨꞌepɨꞌɨntareꞌe aꞌiné néjmuaꞌareerimɨꞌɨcaꞌa aꞌij mej ꞌeen jɨ́n tíꞌijxajtziꞌi.
29“Netɨ́ꞌɨj ni ráamuaꞌareeriꞌi mej meꞌɨ́jna jɨ́n tíꞌijxajtziꞌi meꞌɨ́jna jɨmeꞌe ɨ́ ruyeꞌirá. Capu tiꞌitɨ́j jɨ́n auteájturaa ɨ́ mej jɨ́n raajéꞌica nusu ɨ́ mej jɨ́n raꞌiteáanan aꞌɨ́jna ɨ́ jaꞌatɨ.
30Aru netɨ́ꞌɨj ráamuaꞌareeriꞌi mej seica ɨ́ mej meꞌuun Israél jetze ajtémeꞌecan, aꞌɨ́ɨ mú nuꞌu teꞌataújratziiriꞌi mej raajéꞌica, netɨ́ꞌɨj ni muaataꞌítiꞌiriꞌi neꞌɨ́jna ɨ́ tevi. Neajta nu huaꞌutaꞌaíj ɨ́ mej tíꞌijxajtziꞌi mej múꞌeetzi huatáꞌixaateꞌen ɨ́ mej jɨ́n tíꞌijxajtziꞌi.” Aj pu ꞌi aꞌɨ́jna huataꞌítiꞌiriꞌi ɨ́ tajtuhuan.
31Majta meꞌɨ́n xantaaruꞌu, ayée mú ráaruu aꞌij tɨ tihuaꞌutáꞌixaa ɨ́ xantaaruꞌu taꞌamuájca. Tɨ́caꞌa mú yaꞌuvíꞌitɨ meꞌɨ́jna ɨ́ Pablo. Matɨ́ꞌɨj mi meꞌuun yaꞌuréꞌeneijte aꞌujna chajtaꞌa tɨ ayén téjaꞌarájtehuaa tɨjɨ́n Antipatris.
32Yee ruijmuaꞌateꞌe yee mú aꞌucɨ́j ɨ́ mej taꞌavéꞌeteꞌete meꞌɨ́jna Pablo jamuan. Majta ɨ́ mej ruꞌɨcán huajúꞌucaa, aꞌɨ́ɨ mú huaréꞌacɨ aꞌu mej éꞌeche ɨ́ xantaaruꞌu.
33Matɨ́ꞌɨj aꞌucanée meꞌújna Cesarea ɨ́ mej avéꞌeteꞌete, matɨ́ꞌɨj mi raatátui meꞌɨ́jna ɨ́ yuꞌuxari, majta meꞌɨ́jna ɨ́ Pablo.
34Ajta aꞌɨ́ɨn ɨ́ tajtuhuan tɨ́ꞌɨj raꞌancuréꞌepi ɨ́ yuꞌuxari, aj pu i raꞌujíjve. Ajta áꞌiyen aꞌɨ́jna Pablo tiuꞌutaꞌíhuaꞌuriꞌi ayén tɨjɨ́n: ―¿Tiꞌitáni chuéjraꞌa japua péꞌemeꞌecan? Tɨ́ꞌɨj i ráamuaꞌareeriꞌi tɨ aꞌuun Cilicia éꞌemeꞌecan.
35Aj pu i ayén tiraataꞌixaa tɨjɨ́n: ―Aj nu muánamuajran matɨ́ꞌɨj yé uvéꞌenen ɨ́ mej tiꞌitɨj jɨ́n múꞌeetzi jetze tíꞌijpuaꞌajteꞌe. Aj pu ꞌi raataꞌaíjtacaꞌa mej nuꞌu ráachaꞌɨɨn ɨ́ polisiiya aꞌujna aꞌu tɨ Heródes eꞌirájca.