Text copied!
CopyCompare
Uumeleembaa Buŋa Tere Soomoŋgo Gbilia - Jenesis

Jenesis 37

Help us?
Click on verse(s) to share them!
1Aisaknoŋ Keinan balonoŋ waba kolooŋ laligoro meria Jeikobnoŋ iikanoŋ toroqeŋ laligoro.
2Jeikobwaa gbiliuruta iyoŋoo sundugia kokaeŋ: Joosefnoŋ eja gbaworo yambuya 17 kolooro daremuŋuruta, maŋaa embawoita sewaŋgara mende memeta Bilha ano Zilpa yoroo merauruta yoŋowo lama ano meme (noniŋ) tuuŋa tuuŋa galeŋ koma oŋoma laligogi. Kaeŋ laligoŋ daremuŋurutanoŋ sili aŋgiti, iikawaa sunduya bologa bologa ii maŋa ijoro moma laligoro.
3Jeikobnoŋ eja waŋa kolooro meria Joosefnoŋ kolooroti, iikawaajoŋ maŋanoŋ ii merauruta tosaaŋa kuuya uŋuuguŋ uutanoŋ jopagoŋ muŋ laligoro. Kambaŋ moŋnoŋ maleku koriga iima-aiŋaiŋawo boria koriga ii meŋ Joosef muro.
4Maŋanoŋ ii daremuŋuruta kuuya uŋuuguŋ uutanoŋ jopagoŋ muŋ laligoroti, iwaa daremuŋurutanoŋ ii iima kanaiŋ kazi ama muŋ iwo ala-alawaa qaaya moŋ mende amiŋ moma laligogi.
5Gomantiiŋa moŋnoŋ Joosefnoŋ gaoŋ moŋ iima iikawaa sunduya ii daremuŋuruta iŋijoro mogi. Ii mogi uugianoŋ waaro kazi mamaga moma muŋ laligogi.
6Sunduya ii kokaeŋ jero mogi: “Mobu, nii gaoŋ moŋ iijeŋi, ii kokaeŋ:
7Anana gawonoŋ laligoŋ wiit padi boranana somoŋgowombaa tani anjoŋ. Kaeŋ aniŋ noonoŋ wiit padi borana iikanoŋ waama koŋa nano oŋoonoŋ boraŋ kanoŋ mono noonoŋ boraŋ liligoŋ sigoŋ nanjuya.”
8Kaeŋ iŋijoro moma daremuŋurutanoŋ Joosef kokaeŋ ijogi: “Gii nonoonoŋ kiŋ poŋga koloonaga me? Gii oŋanoŋ galeŋ koma nonomambaajoŋ mojaŋ me?” Joosefnoŋ gaoŋa iima kawaa sunduya iŋijoroti, iikawaajoŋ yoŋoo uugianoŋ mombo toroqeŋ waaro kazi somata totooŋ moma muŋ laligogi.
9Kawaa gematanoŋ gaoŋ moŋ mombo iima iikawaa sunduya daremuŋuruta kokaeŋ iŋijoro mogi: “Niinoŋ gaoŋ moŋ iibe iikanoŋ weeŋ, koiŋ ano seŋgelao 11 kanoŋ noonoŋ usugogi.”
10Sunduya ii maŋa ano daremuŋuruta iŋijoro mogi maŋanoŋ temboma kokaeŋ jeŋ muro: “Gii gaoŋ tania kaaŋa ii nomaembaajoŋ iijaŋa? Nii, nemuŋga ano daremuŋuruga nono mono nomaeŋanoŋ goonoŋ kaŋ jaasewaŋganoŋ simiŋ kuma namonoŋ usugowonaga?”
11Kaeŋ kolooro daremuŋurutanoŋ uugianoŋ motoqoto moma muŋ laligogito, maŋanoŋ qaa ii uu konoŋanoŋ ano ero romoŋgoŋ laligoro. Kiaŋ.
12Kambaŋ moŋnoŋ Joosefwaa daremuŋuruta yoŋonoŋ maŋgiaanoŋ lama tuuŋuruta galeŋ koma oŋombombaajoŋ Sekem gomaŋ kosianoŋ kema laligogi.
13Iikanoŋ laligogi Israelnoŋ Joosef kokaeŋ ijoro: “Merana, goo daremuŋuruganoŋ Sekem kosianoŋ lama tuuŋnana galeŋ koma oŋoma laligojuti, ii mojaŋ. Saanoŋ koi kana wasiŋ gombe yoŋoonoŋ kemba.” Kaeŋ ijoro “Saanoŋ kemaŋa,” jero.
14Jero kokaeŋ ijoro: “Gii mono kema daremuŋuruga ano lama tuunana iŋiima nomaeŋ laligojuti, iikawaa qaa sunduya ii meŋ eleema kaŋ jena momaŋa.” Kaeŋ jero moro Hebron dondooŋanoŋga wasiŋ muro kema kema Sekem balonoŋ keuro.
15Sekem balonoŋ keuma baloŋ korianoŋ kana moŋgama laŋ kema laligoro eja moŋnoŋ mokolooŋ iima kokaeŋ qisiŋ muro: “Gii naa iwoiga moŋgama laligojaŋ?”
16Qisiŋ muro kokaeŋ meleeno: “Nii daremuŋuruna yoŋoojoŋ moŋganjeŋ. Yoŋonoŋ dakanoŋ liligoŋ lamaurugia galeŋ koma oŋonjuti, ii saanoŋ jena momaŋa.”
17Kaeŋ meleeno kokaeŋ jero: “Yoŋonoŋ mono gomaŋ koi mesaoŋ keŋgi. Dotan gomanoŋ kembombaajoŋ jegi mobe.” Kaeŋ jero moma daremuŋuruta yoŋoo kanagianoŋ oŋotaaŋ kema Dotan gomaŋ kosianoŋ kema mokolooŋ oŋono.
18Mokolooŋ oŋoma kosogianoŋ mende keuroto, sigeŋsigeŋ endu karo daremuŋanoŋ ii iima ajorooŋ Joosef qewombaajoŋ aŋgonaŋ aŋgi.
19Aŋgonaŋ ama iyaŋgiodeeŋ kokaeŋ amiŋ mogi: “Iibu, gaoŋ ii-ii eja iikanoŋ mono endu kaja.
20Ayo, mono kagi kema qeniŋ komuro qamoya apu roŋa moŋnoŋ giliniŋ kemero kokaeŋ jewoŋa: ‘Oro kawalianoŋ mono ii qero komuro.’ Gaoŋaa hoŋanoŋ nomaeŋ koloowaati, ii mono iikawaa gematanoŋ iiboŋa.”
21Kaeŋ amiŋ mogi Ruubenoŋ ii moma Joosef borogianoŋga metogoŋ laaligoya somoŋgomambaajoŋ moma kokaeŋ jero: “Ii mono mende qeniŋ komuwaa.”
22Toroqeŋ kokaeŋ jero mogi: “Saya mono mende maabu. Baloŋ qararaŋkoŋkoŋanoŋ apu roŋ koi nanji, ii saanoŋ iikanoŋ giligi kemewaato, borogianoŋ mono iwaa selianoŋ mende oosiriŋ qewu.” Ruubenoŋ Joosef borogianoŋga metogoŋ aŋgoŋ koma wama maŋaanoŋ eleema kembojoŋ moma qaa kaeŋ jero.
23Kaeŋ jero moma naŋgi Joosefnoŋ daremuŋuruta yoŋoonoŋ kouro. Kouro malekuya koriga iima-aiŋaiŋawo boria koriga mouma karoti, ii laŋ horoŋ menjuqenjuraŋgi.
24Ii menjurama kogia qelanjiŋ meŋ kema apu roŋnoŋ giligi kemero. Apu roŋ ii apuya qaa gbameŋaga nano.
25Kaeŋ ama nene newombaajoŋ kamaaŋ ragi. Kamaaŋ rama jaagia uugi keno Ismael kanagesowaa komahooro eja tosianoŋ Gilead gomaŋ mesaoŋ kamelgia donoŋ donoŋ kuuŋ oŋoma awaŋao kagi iŋiigi. Yoŋonoŋ kamel qagianoŋ daŋe rombo, sele morimoriwaa kelega ano marasiŋ gere tokoya qata mor bala ii aŋgi bosima Iijipt kantrinoŋ kembombaajoŋ kagi.
26Kaeŋ iŋiima Juudanoŋ daremuŋuruta kokaeŋ iŋijoro: “Anana konana qeniŋ komuro sayaa qaaya kolatiŋ asaŋgowoŋati eeŋ, iikanoŋ mono nomaeŋ ilaaŋ nononaga?
27Iinoŋ ananaa konana kolooŋ ananaa sakitinana koloojiwaajoŋ mono boronananoŋ selianoŋ mende oosiriŋ qewoŋato, saanoŋ kagi kema Ismael eja yoŋonoŋ ii sewaŋa mewutiwaajoŋ oŋomboŋa.” Kaeŋ iŋijoro daremuŋurutanoŋ ii moma uumotooŋgo ama wambelaagi.
28Kaeŋ aŋgi Midian balombaa Ismael kanagesowaa komahooro eja yoŋonoŋ kaŋ kouma uŋuuguwombaajoŋ aŋgi. Kaeŋ aŋgi kogia Joosef ii apu roŋnoŋga horogi kouro silwa kota 20:noŋ sewaŋa mewutiwaajoŋ oŋoŋgi. Oŋoŋgi Ismael eja yoŋonoŋ ii sewaŋa meŋ wama Iijipt kantrinoŋ keŋgi.
29Keŋgi Ruubenoŋ moŋgeŋga eleema apu roŋnoŋ karo Joosef iikanoŋ mombo mende nano iima wosoya juno wosobiria qendeema malekuya menjurano.
30Malekuya menjurama kouruta yoŋoonoŋ eleema kaŋ kokaeŋ iŋijoro: “Mera gbaworonoŋ mono daeŋgeŋ aliŋ sooja? Yei, maŋgaa siita! Iikawaa qaaya ananaa qananoŋ uro mono nomaeŋ ambenaga?”
31Kaeŋ iŋijoro meme (noniŋ) ejia moŋ meŋ qegi komuro Joosefwaanoŋ maleku meŋ meme iikawaa sayanoŋ qenduŋgoŋ meŋ boligi.
32Meŋ boliŋ malekuya koriga iima-aiŋaiŋawo boria koriga ii meŋ mirinoŋ kema maŋa qendeema kokaeŋ ijogi: “Nono koi mokoloojoŋ. Ii meraga Joosefwaanoŋga me qaago, ii saanoŋ iima gosiwa.”
33Kaeŋ jegi iima gosiŋ kokaeŋ jero: “Koi ii meranaanoŋ malekuga. Oro kawalia moŋnoŋ mono japaleleŋ qero komuro gogoro. Oŋanoŋ, Joosef ii kitomitoro borombooroŋ kolooro.”
34Kaeŋ jeŋ amburereŋ ama wosobiria qendeema malekuya menjurama selia namonoŋ meŋ boliŋ meriaajoŋ kambaŋ koriga jiŋgeŋ qama saama laligoro.
35Kaeŋ laligoro meraborauruta kuuya yoŋonoŋ kaŋ uluŋkoleŋ meŋ mubombaajoŋ aŋgito, iinoŋ ii qetama togoŋ uukonduŋgadeeŋ moma kokaeŋ jero: “Qaago! Niinoŋ mono jiŋgeŋ qama saama laligoŋ komuŋ koomu gomanoŋ meranaanoŋ kememaŋa.” Kaeŋ jeŋ Joosefwaajoŋ saama laligoro.
36Kaeŋ laligoro kambaŋ kanoŋ Midian balombaa komahooro eja yoŋonoŋ Joosef wama Iijipt kantrinoŋ keuma sewaŋa mewutiwaajoŋ aŋgi Faarao kimbaa jawiŋa moŋ qata Potifar, kimbaa laaligoyaa sikiriti yoŋoo kawali galeŋgiaga laligoroti, iinoŋ ii sewaŋa mero weleŋqeqeya omaya kolooro. Kiaŋ.