Text copied!
CopyCompare
Waom Yesu Wane Sigi Maep Don - Yohane

Yohane 12

Help us?
Click on verse(s) to share them!
1Peada bano kaiwe 6 paki, Yesuŋo Betani matko Lazarus geke, yewa arike, ŋei yewa mo alakan Yesuŋo seu seuoŋine ma wirikkaki, wisikae wieke.
2Eŋe yewa Yesu wane ŋara maulukkoi, Marta eŋe qesiŋone ŋara suluke zakeo motke, Lazarus eŋe Yesurop zakeo metke.
3Pakiso, eŋe Yesu wet peseke oi bakom okankaikei wane ŋara surok mau zeke, naso yewao Maria eŋe doku beloŋ mane, lewine suaine, sanda libekaŋo mamaine, yewa ma qakki, Yesu wane kieretkine tau kaki paki, eŋine lewine zouneŋo ratokke, doku maine qoune simimile teine, ea wane qouneŋo mat yewa wane kotino korop pise watke rokopke pake. Paki Martaŋo ŋara motki, Yesu so Lazarus eao ŋei natne eŋe wekuoka weneŋ mere ŋara nekoi.
4Yesu dokoine eŋane keueno ŋine ŋei mane Yudas Iskariot, oŋo weku baŋ siron qeki, ŋaba edo Yesu maikei, oŋo rake,
5“Ŋene onoka wane mi doku qounerop iwa motŋem, ari wesi 300 kina kiatki sariki, wesi yewaŋo ŋei aboŋene midaine madu wanap, ea maine ebonŋem rap me?”
6Eŋe don iwa rake, yemo eŋe madu wanap qesiŋ oniakane midakaka, eŋe kobu mama geki paki, wesi kite mageke, wane yewa ŋine maki paki, eŋine qesiŋnagu okaniakane wetke more rake.
7Ŋo Yesuŋo yemo rake, “Ŋine ŋerep yewa qeliŋkau! Eŋe kelok yewa ma geke, yemo naŋane solane taukaki duk nangei wane ra more mageke.
8Madu wanap aboŋene midaine eŋe ŋinerop naso baŋem ge arikei, ŋo na yemo ŋinerop naso baŋem mi gekale.”
9Ŋei ŋerep magu suaine eŋe detpi, Yesu eŋe Betani matko metke, eso eŋe yewa arikoi. Eŋe arikoi, yemo weku Yesu kaikei waneka mi weke arikoi, eŋe Lazarus seu seuo ŋine ma wirikkaki wieke, eŋe weneŋ yalewaka kaikei wane arikoi.
10Eso Bakom Kito Kito Pris Suaine Ŋei eŋe Lazarus weneŋ qeu seukeakane don urata makoi,
11onoka wane, eŋane rau paki Yuda ŋei loutneŋo suainekopene qeliŋ one, Yesu detlukka malipkakoi, ea wane.
12Kepe qaeki kaiwe maneo ŋei ŋerep magu suaine Anutuŋo Loloŋongane Peada mesikei wane sarikoi, eŋe detpi, Yesu mo Yerusalem matko sarimaike.
13Eso, eŋe don yale detpi paki, marat kaikei wane geleqat metine so komu so geru metine korop rutupke, eaŋo eŋet kito rusu birakei wane numao peike arikoi, paki boka rakoi, “Anutu ma wakaŋem! Anutuŋo mosopkakep, eŋe Waom wane eŋetko sarimaike, Anutuŋo Israel eŋane Ŋei Waom mosopkakep!”
14Yesu eŋe dogi mane maratka eŋane kutno metke, Anutu wane Papiaŋo iwa yale ramaike, ea wane rokopko okangoi,
15“Mi kaet gangep, mat suaine Zion, iwa sarimaike, geŋane Ŋei Waom, dogi medeunane kutnoka umaike.”
16Eŋine dokoine eŋe naso yewao masi yewa wane kine mi detlukkoi, ŋo ŋado Yesu eŋe Magaineŋo qeli ewe zonominane kotino mawa birakake, naso yewao eŋe kine detkoi, yemo Anutu wane papiaŋo don iwa yale rake, eso eŋe ea wane rokopka okankakoi.
17Ŋei ŋerep magu ea Yesurop weneŋ ge more ka okorau, Lazarus deŋesereo ŋine ora ma wirikkaki, seu seuo ŋine wieke, eŋe ea wane don kisiine ŋei ŋerep natne kine kine wakonge, ea wane ra wakone edan warekoi.
18Yesu eŋe masi togogole maki kisiine detkoi, kine ea wane ŋei ŋerep magu yewa eŋe ari numao maratkakoi.

19Ea wane Parisi eŋe edomka auye rau kere pora okange, iwa yale rakoi, “Ŋine kamami, ŋene don urata ma more, korop mabotop onwaremaine! Kau, ŋei ŋerep korop mo eŋane ŋadino ariwaremami!”
20Grik natne eŋe peada nasoo ŋei magu Yerusalem matko Anutu meŋen kaikei wane arikoi, eŋerop keueno weneŋ mere meŋenkakoi.
21Eŋe Pilip wano sarikoi, eŋe Betsaida matko Galili kepeo ŋine, paki qesonka rakoi, “Suaine, ŋene Yesu kaikenane ŋonmaike.”
22Rauso, Pilipŋo ari Andrea olatke, olatkiso eretnarek ari Yesu olatkoik.
23Pakiso, Yesuŋo mainge etane rake, “Ŋei Wawainane Gipolane qeli ewe zonomine suaine mayakane nasoine mo bomilemaike.
24Na ŋidanbe detpi, wit woune kepo mi ketki paki wekuoka witaino mere, eŋe weku yewaŋoka mesiake. Ŋo eŋe kepo kesiake, yemo solaineŋo gotosiake, ŋo kotino woune eamo yemo komine qelotke saki paki sua more, wele loutne qeake.
25Mane eŋe eŋine gegeinane siminkaki kima maki siuke maniake, ŋo mane eŋe eŋine gegeine naŋane ra more kepe iwao geki paki ŋabaka more ŋadekayake eŋe baŋ Magakŋo warekaki, gege togon wane biŋek pamaniake.
26Mane eŋe naŋane qelit mama geakane okaneso, naŋane ŋadeno sariake, eso naŋane qelit mama eŋe baŋ narop na gekale yewao weneŋ gekete. Mane eŋe naŋane urata mageake eŋe baŋ naŋane Maganeŋo eŋetine manerop mawa kayake.”
27Yesu eŋe koso iwa yale rake, “Qomne qiseki zonomne oremaike, eso na daleo raikale? Na maine iwa yale rakale, ‘Magak, naso iwa misuk wikileŋo detkanom sari kutno wayake’ ? Yale mida. Naso iwao mo na wikile koto waket arikale, na yalinane sarikole.
28Magak, manom eŋet biŋek ŋonane qeli ewe zonom gorop wakone arikep!” Yesuŋo yale rakiso qeliwo ŋine don mane iwa yale raki ketke, “Na mawe eŋet biŋeknane so qeli ewe zonomne mo wakone sua arimaike, wane koso manerop mawe sua ariake.”
29Ŋei ŋerep magu yewa okorakoi, eŋe don yewa dere rakoi, “Ea quruŋŋo mane kitomaike!” Ŋo natne eŋe rakoi, “Aŋelo maneŋo don olatmaike!”
30Rauso, Yesuŋo edane rake, “Don iwa noŋo desikalane raki paki mi wakonike, midakaka, yemo ŋido desikei wane, ŋinane raki paki ŋine qesiŋŋune more wakonmaike.
31Ukude yemo kepeo ŋei ŋerep kineene Anutuŋo dere wanokeakane naso, ukude yemo kepe iwa wane Ŋei Waom mo mainka ra pelekkaki ketmaike.
32Na kepeo ŋine neu wiekei, naso yewao na baŋ ŋei ŋerep korop waraŋonbe naŋano lotke warekei.”
33Eŋe don ea rake, yemo seu seu daleo seukeake, ea wane don naŋengo motki paki rake.
34Raki ŋei ŋerep magu eŋe mainge olale rakoi, “Ŋenane ra rokop donŋo ŋedanmaike, yemo ŋei yewa Anutuŋo birakayake, yemo ŋei ŋerep magukoune ebu naso baŋem naso baŋem wareoneake, so Mesia eŋe mi seuke more, banine ge ariake. Daleo wane ge ramaine, Ŋei Wawainane Gipole eŋe yemo baŋ ma wie birakau kibego seukeake? Ŋei Wawainane Gipole eamo ma?”
35Rauso Yesuŋo edange, “Qelaŋan eŋe nasomde nigatne kiro kirop ŋinane keu ŋino geake, ea wane ŋine takotke numaŋine qelaŋangoka gekei, pakiso panamanŋo misuk sari koraut ŋuniake. Onoka wane, ŋei mane panaman togolane, kotino ari more diawao arikale, ea mo mi detmaike.
36Naso iwao mo qelaŋanŋo ŋinerop gemaike, ea wane ŋine detlukka malipkaikei, qelaŋan pa ŋibonmaike, eaŋo mo ŋine baŋ qelaŋan wane ŋei ŋerep magu so dokoine okanikei.” Yesu eŋe don iwa raki qoeki, ea wane ŋadino yemo qeliŋone ari siuke geke.

37Yesu eŋe masi kine kine togogole ea korop eŋane deene kutno maki deene qomineŋo kamaŋkoi, ŋo siluŋ mi malipkalukkoi.
38Yale okanbiso, propet Asiaŋo don qeke ea wele okange, “Waom, biŋek donŋone ŋene edanŋem maŋo donze detluke malipkake? Ea mane midakaka! Waom eŋe oŋom zonomine sikanonge, ŋo maneŋo mi malipkake.”
39Kine iwa yale wane eŋe maine mi detluke malipkakoi, onoka wane Asia eŋe yale waka iwa yale qeke,
40“Anutu noŋo iwa yale ramaile, na ŋei ŋerep deene ma pilikale, so dereretene leŋongale, eso eŋe deeneŋo kine kine mane misuk kaulukkaikei, so wet derereteneŋo don wane kine maine mi detlukkaikei. Anutu noŋo yalewa ramaile.”
41Asia eŋe don iwa rake, yemo onoka wane eŋe Yesu wane qeli ewine zonom gorop kaki paki, eŋane rake.
42Yewaoka Yuda ŋei ŋetne loutneŋo Yesu malipkakoi, ŋo siluŋ Parisi eŋane kaet ongi mali malipene yewa didiwo mi rawakongoi, yemo onoka wane, eŋe detpi paki Yuda lewa lewago ŋine so eŋane tego yewa ŋine esoponbi qeinat sen ŋadino qelaŋ tegoo kesikei wane rau paki kaetongi motkekoi.
43Eŋe Anutuŋo eŋetene edora mawa oniakane yemo zok mi simile ongi sorin gekoi. Ŋo ŋei edo edora mawa ongei wane yemo zok simile detkoi, so wetene suaine pake
44Yesu eŋe suaineka bokaki paki rake, “Mane eŋe na malip naniakeo, eŋe naka weku mi malip naniake, eŋe siluŋ Magak talenangi ketkole, ea eŋe weneŋ yale waka malip kayake.
45Mane eŋe na nan okanmaikeŋo Magak talenangi ketkole eŋe yale waka weneŋ ka okanmaike.
46Na qelaŋanŋo kepeo ketkole, eamo ŋei ŋerep koropŋo na malip nanikei wane, ŋo mane eŋe na malip naniakeo, eŋe panaman koto mi geake.
47Mane eŋe naŋane don detki paki mi tewekeake, mo na eŋe turuŋine mi manikale so eŋano noŋo wano wanok urata mi maikale. Na kepeo ŋei turuŋine ebonikalane mi ketkoleso eŋano wano wanok urata makalane mi ketkole, na ebuwe menaŋgei wane ketkole.
48Mane eŋe na ŋadeknangi paki donne mi desiake, eŋe maneŋo turuŋine baŋ maniake. Na don ra okanmaile yewaŋo baŋ gemage naso qoeki turuŋine rakoke maniake so eŋane yewaŋoka baŋ wano wanok urata mayake!
49Na don iwa nae wetno ŋine mi ra okanmaile. Midakaka. Yemo Magak talenangi ketkole, oŋom don rawe paki ra wakonikalane so ra qelaŋanikalane matoke ninge.
50So na detmaile, eŋane pi donŋo gege togon ma wakon okanmaike, na don korop ra okanmaile, yemo Magakŋo ra matoke nolale ninge, rokop ra okanmaile.”