Text copied!
Bibles in Mutu

Uraat To Yes Mbaŋooŋa 9:9-39 in Mutu

Help us?

Uraat To Yes Mbaŋooŋa 9:9-39 in Maaron Saveeŋ Toni Patabuaŋ

9 Saul mata ipis irau mboŋ tol. Sawa tonenen, ye ighan aniiŋ maau, ve ighun ya maau.
10 Ndug Damaskus, ŋgeu eez to itaghon Yesu inepneep. Iza Ananias. Tiina toit Yesu ivot toni ila tandagiiŋ ve ipoii ighaze: “Ananias!” Ananias iyok pani ighaze: “Tiina, taug to nene.”
11 Ghoro Tiina toit isaav pani ighaze: “Umundig uvot ula, ve utaghon ataam to tiwaata tighaze ‘Ataam Deŋia,’ ve ulooŋ ula ruum to Yudas. Ghoro ughason pa ŋgeu eez to ndug Tarsus, iza Saul. Pasa, ye inepneep tonowe, ve isuŋsuŋ.
12 Ye paam itandag, ve ighita ŋgeu eez, iza Ananias, ilooŋ ila toni, ve ighur nima izala pogho. Leso mata poia, ve ighita ndug muul.”
13 Ananias ipamuul aliŋa ighaze: “Wai Tiina, ŋgeu tonowen, ival tiina tisavia varu ve nalooŋa wa. Tamtoghon tiom patabuaŋa to tineep Yerusalem we, ye ighamgham ŋgar samsamia naol padi.
14 Ve aazne, yes daba to watooŋrau tiyok pani pa igham ŋgar raraate izi ndug tonene paam. Yei to nisuŋsuŋ ve niwatwaat yom izam, ye ighaze ikis ghei nisob, ve igham ghei nila.”
15 Eemoghon Tiina toit isaav pani muul ighaze: “Maau. Ula. Pasa, ŋgeu tonowen, you taug nasia inim leg wa. Ye pale inim uraata tiou ariaŋa eez, ve ivotia varug ila ndug ndug matadi. Yes to Yuda maau ne, ve yes kinik, ve yes Israela paam.
16 You taug pale napatooŋa pa pataŋani naol to ye pale imbaad di pa you izag.”
17 Tovenen Ananias imundig, ve ilaagh ila ivot ruum to Yudas, ve ilooŋ ila. Ila peria to Saul, ghoro ighur nima izala Saul pogho, ve isaav pani ighaze: “Tazig Saul, Tiina toit Yesu to ivot tiom izi ataam luvuŋa, ye ighaze yom ughita ndug muul, ve Avuvu Patabuaŋ izeev ghom. Tauto imbaaŋ ghou nanim.”
18 Ye isaav tovene, ve rikia moghon mbeb inimale iigh anuvu to ipoon Saul mata, nene itap izi, ve ighita ndug muul. Ghoro imundig ve igham ya pataghaaŋ.
19 Igham ya le isob, ghoro ighan aniiŋ ve tapiri ivot muul, ve ineep mboŋ pida izi Damaskus toman yes to titaghon Yesu.
20 Saul isaŋan maau. Rikia moghon ve ipamundigin uraat toni to votiaaŋ Yesu varu. Ye iloŋlooŋ ila rumai to yes Yuda, ve ivovotia Yesu varu padi ighaze ye Maaron Natu.
21 Yes to tilooŋa, tisob ruŋadi iza pa saveeŋ toni ve avodi ikaak. Ve tisaav tighaze: “Wai, nowe ŋgeu to ireureu yes to tisuŋsuŋ ila Yesu iza izi Yerusalem. Vena to aazne itoor ŋgar toni muul? Iit taghaze pa ye inim pa ikis yes to ndug tonene to titaghon Yesu. Leso igham di tila Yerusalem, ve ipayoon di pa savsaveeŋ ila yes daba to watooŋrau matadi. Eemoghon maau.”
22 Maaron ipapalot Saul, tovenen uraat toni to votiaaŋ mos ilandaad toman tapiri le tapiri kat. Ye igham yes Yuda to tineep Damaskus tikankaan: Pale tipamuul saveeŋ toni vena? Pasa, saveeŋ toni ipaghazoŋan Yesu ighaze onoon kat, ye Mesia.
23 Yes Yuda tineep le mala ris, ghoro tilup di ve timbua saveeŋ tighaze tirab Saul imaat.
24 Tovenen mboŋ ve ndag, tisasaŋan izi ataam to didiiŋ ariaŋa to iluvut Damaskus tighaze tirab Saul imaat. Eemoghon tamtoghon pida tipaes pani pa ŋgar todi tonowen.
25 Tovenen mboŋ eez, Saul ndita pida tighuri ilooŋ ila nakaral eez lolo, ve tipalibi ila ilib pa didiiŋ to iluvut ndug ne dige, ve titugi izila, ve ighau ila.
26 Saul ilaagh ila ivot Yerusalem, ve itoova pa ilup toman yes to titaghon Yesu. Eemoghon yes tisob timatughez pani. Pasa, tighur ila tighaze ye itoor ŋgar toni ve itaghon Yesu nenen sone.
27 Eemoghon Banabas, ye inim Saul ita ite, ve ighami ila to yes mbaŋooŋa, ve ipaes padi ighaze: “Saul ighita Tiina toit wa. Ye ivot toni izi ataam luvuŋa ve isavsaav tomani. Ghoro Saul ila Damaskus, ve iyoon ariaŋa pa votiaaŋ Yesu varu izi tonowe. Imatughez maau.”
28 Yes tilooŋ saveeŋ tonene, le lolodi poia pa Saul, ve tighami a yesŋa tilup di. Sawa tonenen, Saul ilaghlaagh taghon Yerusalem lolo, ve ivovotia Yesu varu. Ye imatughez maau. Iyoon ariaŋa kat.
29 Yesŋa yes Yuda to tisavsaav Grika aliŋadi, tiwazoran di pa savsaveeŋ paam. Tovenen tilup di, ve timbua saveeŋ tighaze tirabi imaat.
30 Eemoghon toŋvetaz pida to Krisi tilooŋ saveeŋ todi, ve tiŋguaaz Saul izila pa ndug Sisarea. Ghoro tipaghaua iza waaŋ, ve iraav ila pa ndug toni Tarsus.
31 Tovenen lupuuŋ to Krisi to tineep irau taan suruvu to Yudea, Galilaia, ve Samaria, tineep pooi. Pataŋani ivot padi muul maau. Ve Maaron iseeŋ ŋgar todi pa ŋgar popoia pida, ve Avuvu Patabuaŋ ipapalot di. Tauto tiroron pa Tiina toit, ve titaghon ataam toni, ve lupuuŋ todi ivot inim tiina.
32 Petrus ilaghlaagh, ve iŋgigig lupuuŋ to Krisi to tineep irau ndug ndug. Sawa eez, ye izila iŋgig Maaron tamtoghon toni patabuaŋa pida to tineep izi ndug Lidda.
33 Ila peria le ivot to narape eez to aghe imaat, iza Aineas. Ye irau ilaagh maau. Ighengheen moghon. Moroghooŋ toni tonowen ikisi irau ndaman liim ve tol wa.
34 Petrus ighita, ve isaav pani ighaze: “Aineas, aazne Yesu Krisi igharaat ghom tinim poia. Umundig ve uput moogh tiom.” Isaav tovene, ve rikia moghon Aineas imundig.
35 Tamtoghon to ndug Lidda ve ndug Saron tighita Aineas tini poia muul, le tisob titoor ŋgar todi ila pa Tiina toit Yesu, ve tighur ila toni.
36 Liva eez to itaghon Yesu, inepneep izi ndug Yoppa. Iza Tapita. (Tiwaat iza ila Grika aliŋadi tighaze ‘Dorkas.’) Sawa isob, ye ighamgham ŋgar popoia, ve iuluul yes mbolaaŋa.
37 Sawa tonenen, ye imorooŋ le imaat. Tovenen tigharaat paatu, ve tisuri izala ruum lolo sala.
38 Ndug Lidda igharau Yoppa. Tovenen yes to ndug Yoppa to titaghon Yesu ne tilooŋ Petrus varu tighaze ye inim ineep izi ndug Lidda, ve timbaaŋ tamtoghon ru tilaan tila toni. Yesuru tila tivot, ve titaŋ rorani tighaze: “Olman, umundig rikia, ve itiŋa tala! Pasa, pataŋani tiina eez to ivot payei.”
39 Tovenen Petrus imundig ve yesŋa tila. Tila peria ndug Yoppa, ve tigham Petrus malmali izala ruum lolo sala to olman tidi paatu igheen pani. Yes ndinaara tisob to ndug tonowen tila tiyoon tigharau Petrus, ve titaŋtaŋ, ve tipatooŋ nonogiiŋa to muuŋ Dorkas isai di ve igham padi.
Uraat To Yes Mbaŋooŋa 9 in Maaron Saveeŋ Toni Patabuaŋ

Uraat To Yes Mbaŋooŋa 9:9-39 in Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ

9 Saul maata ikumkuum irau mboŋ tol. Saawe tana, i ighan aniiŋ mako, ve ighun yaa mako.
10 Nugh Damaskus, ŋeer ee tau itaghon Yesu na, ilepleep. Eeza Ananias. Tiina toit Yesu ivot tooni ila tandaghiiŋ ve ipoii ighe: “Ananias!” Ananias iyok pani ighe: “Tiina, taug ene.”
11 Ra Tiina toit isaav pani ighe: “Uburig uvot ula, ve utaghon eez tau tiwaato tighe ‘Eez Duduuŋa’ na, ve uloŋ ula ruum to Yudas. Mako ughason pa ŋeer ee to nugh Tarsus, eeza Saul. Pa i ilepleep ta sewe, ve isuŋsuŋ.
12 I paam itandagh ve ighita ŋeer ee, eeza Ananias, iloŋ ila tooni, ve ighur niima izala paavo. Leso maata poia ve ighita nugh muul.”
13 Ananias iyol aliiŋa ighe: “Wai Tiina, ŋeer tawe, eval tiina tisavia vaaru gha nalooŋa wa. Tamtamon tsio patabuyaaŋa tau tileep Yerusalem we, i ighamgham ŋgar sasaghati naol pazi.
14 Ve aazne, yes daaba to watooŋrau tiyok pani to igham ŋgar raraate izi nugh tane paam. Yei tau nisuŋsuŋ ve niwatwaat yo ezam ne, i ighe ikis ghei nisov, ve igham ghei nila.”
15 Eemon Tiina toit isaav pani muul ighe: “Mako. Ula. Pa ŋeer tawe, yau taug nasiigho wa to imin uraata tsiau ariaaŋa ee. I pale ivotia varug ila nugh nugh naghozi. Yes tau Yuda mako na, ve yes kinik, ve yes Israela paam.
16 Yau taug pale napaghazoŋaini pa pataŋani naol tau i aat ibaad zi pa yau ezag.”
17 Tauvene Ananias iburig, ve ilaagh ila ivot ruum to Yudas, ve iloŋ ila. Ila peria to Saul, ra ighur niima izala Saul paavo, ve isaav pani ighe: “Tazig Saul, Tiina toit Yesu tau ivot tsio izi eeze, i ighe yo ughita nugh muul, ve Avuvu Patabuyaaŋ izeev ghom. Tauta imbaaŋ ghau nalam.”
18 I isaav tauvene, ve rekia mon gabua imin iigh anavu tau ipoon Saul maata na itap izi, ve ighita nugh muul. Ra iburig, ve igham yaa pataghaaŋ.
19 Ra ighan aniiŋ, ve tapiri ivot muul, ve ileep mboŋ siriv izi Damaskus tomania Yesu ziŋeera.
20 Saul isasaŋan mako. Rekia mon ve ipaburigin uraat tooni to votiaaŋ Yesu vaaru. I iloŋloŋ ila lupuuŋ niazi to yes Yuda, ve ivovotia Yesu vaaru pazi ighe i Maaron Naatu.
21 Yes tau tilooŋa na, tisov tirur pa saveeŋ tooni ve avozi ikaak. Ve tisaav tighe: “Wai, ewe ŋeer tau ireureu yes tau tisuŋsuŋ ila Yesu eeza izi Yerusalem na. Mindai ta aazne itoor ŋgar tooni muul? Iit taghe pa i ilam pa kisiiŋ yes to nugh tane tau titaghon Yesu na. Leso igham zi tila Yerusalem, ve ipayooz zi pa savsaveeŋ ila yes daaba to watooŋrau naghozi. Eemon mako.”
22 Maaron ipapalot Saul, tauvene uraat tooni to votiaaŋ mos ilanlaan toman tapiri le tapiri kat. I igham yes Yuda tau tileep Damaskus na, tilil pa savsaveeŋ. Pasaa, saveeŋ tooni ipaghazoŋai Yesu ighe onoon kat, i Mesia.
23 Yes Yuda tileep le malau rig, ra tilup zi ve timbu saveeŋ tighe tirav Saul imaat.
24 Tauvene mboŋ ve mataaz, tisasaŋan izi didiiŋ ariaaŋa tau ilivut Damaskus na atamana tighe tirav Saul imaat. Eemon tamtamon siriv tipaes pani pa ŋgar toozi tawe.
25 Tauvene mboŋ ee, Saul ziŋeera siriv tighuru iloŋ ila nakaral ee loolo, ve tipalivu ila iliv pa didiiŋ ariaaŋa to nugh muuri, ve titughu izila, gha ighau ila.
26 Saul ila ivot Yerusalem, ve itoova to ilup tomania yes tau titaghon Yesu na. Eemon yes tisov tiroi pani. Pasaa, tighur ila tighe i itoor ŋgar tooni ve itaghon Yesu ne soone.
27 Eemon Banabas, i imin Saul eeta, ve ighamu ila to yes mbaŋooŋa, ve ipaes pazi ighe: “Saul ighita Tiina toit wa. I ivot tooni izi eez livuugha ve isavsaav tomania. Ra Saul ila Damaskus, ve iyooz ariaaŋ pa votiaaŋ Yesu vaaru izi ta sewe. Iroi mako.”
28 Yes tilooŋ saveeŋ tane, le lolozi poia pa Saul, ve tighamu gha yesŋa tilup zi. Saawe tana, Saul ilaghlaagh taghon Yerusalem loolo, ve ivovotia Yesu vaaru. I iroi mako. Iyooz ariaaŋ kat.
29 Yesŋa yes Yuda tau tisavsaav Grika aliŋazi na tivavazorai zi pa savsaveeŋ paam. Tauvene tilup zi ve timbu saveeŋ tighe tiravu imaat.
30 Eemon toŋvetaz siriv to Krisi tilooŋ saveeŋ toozi, ve tiŋguaaz Saul izila pa nugh Sisarea. Ra tipaghaua izaa waaŋ, ve iraav ila pa nugh tooni Tarsus.
31 Tauvene lupuuŋ to Krisi tau tileep irau taan sirivu to Yudea, Galilaia, ve Samaria na, tileep poia. Pataŋani ivot pazi muul mako. Ve Maaron iseeŋ ŋgar toozi pa ŋgar popoia siriv, ve Avuvu Patabuyaaŋ ipapalot zi. Tauta tiroron pa Tiina toit, ve titaghon eez tooni, ve lupuuŋ toozi ivot imin tiina.
32 Petrus ilaghlaagh ve igigig lupuuŋ to Krisi tau tileep irau nugh nugh. Saawe ee, i izila igig Maaron tamtamon tooni patabuyaaŋa siriv tau tileep izi nugh Lidda.
33 Ila peria le izaa to ŋeer narape ee tau aaghe imaat, eeza Aineas. I irau ilaagh mako. Ighengheen mon. Moroghooŋ tooni tawe ikisi irau ndaman liim ve tol wa.
34 Petrus ighita, ve isaav pani ighe: “Aineas, aazne Yesu Krisi igharaat ghom tinim poia. Uburig ve uput moogh tsio.” Isaav tauvene, ve rekia mon Aineas iburig.
35 Tamtamon to nugh Lidda ve nugh Saron tighita Aineas tiini poia muul, le tisov titoor ŋgar toozi ila pa Tiina Yesu, ve tighur ila tooni.
36 Livaa ee tau itaghon Yesu na ilepleep izi nugh Yoppa. I eeza Tapita. (Tiwaat eeza ila Grik aliŋazi tighe ‘Dorkas.’) Saawe isov, i ighamgham ŋgar popoia, ve iuluul yes mbolaaŋa.
37 Saawe tana, i imorooŋ le imaat. Tauvene tigharaat paata, ve tisuru izala ruum loolo saaŋa.
38 Nugh Lidda igharau Yoppa. Tauvene yes to nugh Yoppa tau titaghon Yesu na tilooŋ Petrus vaaru tighe i ilam ileep izi nugh Lidda, ve timbaaŋ tamtamon ru tilaan tila pani. Yesuru tila tivot, ve titaŋ raraini tighe: “Aa olman, uburig rekia ve itiŋa tala. Pa pataŋani ee ivot payei.”
39 Tauvene Petrus iburig gha yesŋa tila. Tila peria nugh Yoppa, ve tigham Petrus malmali izala ruum loolo saaŋa tau olman tinazi paata igheen pani na. Yes zinaara tisov to nugh tawe tila tiyooz tigharau Petrus, ve titaŋtaŋ, ve titotoi nonoghiiŋa tau muuŋ Dorkas isai zi ve igham pazi na.
Uraat To Yes Mbaŋooŋa 9 in Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ