Text copied!
CopyCompare
Maaron Saveeŋ Toni Patabuaŋ - Uraat To Yes Mbaŋooŋa

Uraat To Yes Mbaŋooŋa 9

Help us?
Click on verse(s) to share them!
1Sawa tonenen, Saul ipariaaŋ uraat toni to ghuruuŋ pataŋani iŋarua yes to titaghon Yesu. Ye isasavia saveeŋ matughezaaŋ padi, ve izuaria tau ighaze le irab di timatmaat. Ighamgham tovene ila, ghoro mata iŋgal ighaze ye irau ila ndug Damaskus paam, ve ikaal nditamoot ve ndiliva to titaghon ataam to Yesu izi tonowe. Leso ikis di ve ikau nimadi, ve igham di tila Yerusalem, ve ipayoon di pa savsaveeŋ. Tovenen ila ighita daba to watooŋrau, ve ighasoni ighaze imbood le rau pida tinim paesiiŋ pa uraat toni. Leso ipatooŋ di pa lupuuŋ to yes Yuda to tineep izi Damaskus we.
3Tovenen Saul imundig toman tamtoghon toni pida, ve tipul Yerusalem, ve tila pa Damaskus. Tilaghlaagh tila le tigharau Damaskus, ghoro ŋguruba tiina ineep sambam ve izi inim isul luvutin Saul. Tovenen itap izi taan, ghoro ilooŋ ŋgeu eez aliŋa. Isaav pani ighaze: “Saul, Saul, pughu vena to unoknok ghuruuŋ pataŋani payou?”
5Saul ighasoni ighaze: “Tiina, yom sei?” Ŋgeu tonowen ipamuul aliŋa ighaze: “You Yesu. You taug to unoknok ghuruuŋ pataŋani payou ne.
6Umundig ve ulooŋ ula ndug tiina. Ghoro tisaav payom pa sa ŋgar to yom irau ughami.”
7Yes to tilaagh toman Saul, tiyoon ve avodi ikaak. Pasa, tiloŋlooŋ ŋgeu eez aliŋa, eemoghon tighita tamtoghon eta maau.
8Ghoro Saul imundig iyoon, ve mata pakia. Eemoghon irau ighita ndug maau. Tovenen tikis nima, ve tighami tilooŋ tila pa ndug Damaskus.
9Saul mata ipis irau mboŋ tol. Sawa tonenen, ye ighan aniiŋ maau, ve ighun ya maau.
10Ndug Damaskus, ŋgeu eez to itaghon Yesu inepneep. Iza Ananias. Tiina toit Yesu ivot toni ila tandagiiŋ ve ipoii ighaze: “Ananias!” Ananias iyok pani ighaze: “Tiina, taug to nene.”
11Ghoro Tiina toit isaav pani ighaze: “Umundig uvot ula, ve utaghon ataam to tiwaata tighaze ‘Ataam Deŋia,’ ve ulooŋ ula ruum to Yudas. Ghoro ughason pa ŋgeu eez to ndug Tarsus, iza Saul. Pasa, ye inepneep tonowe, ve isuŋsuŋ.
12Ye paam itandag, ve ighita ŋgeu eez, iza Ananias, ilooŋ ila toni, ve ighur nima izala pogho. Leso mata poia, ve ighita ndug muul.”
13Ananias ipamuul aliŋa ighaze: “Wai Tiina, ŋgeu tonowen, ival tiina tisavia varu ve nalooŋa wa. Tamtoghon tiom patabuaŋa to tineep Yerusalem we, ye ighamgham ŋgar samsamia naol padi.
14Ve aazne, yes daba to watooŋrau tiyok pani pa igham ŋgar raraate izi ndug tonene paam. Yei to nisuŋsuŋ ve niwatwaat yom izam, ye ighaze ikis ghei nisob, ve igham ghei nila.”
15Eemoghon Tiina toit isaav pani muul ighaze: “Maau. Ula. Pasa, ŋgeu tonowen, you taug nasia inim leg wa. Ye pale inim uraata tiou ariaŋa eez, ve ivotia varug ila ndug ndug matadi. Yes to Yuda maau ne, ve yes kinik, ve yes Israela paam.
16You taug pale napatooŋa pa pataŋani naol to ye pale imbaad di pa you izag.”
17Tovenen Ananias imundig, ve ilaagh ila ivot ruum to Yudas, ve ilooŋ ila. Ila peria to Saul, ghoro ighur nima izala Saul pogho, ve isaav pani ighaze: “Tazig Saul, Tiina toit Yesu to ivot tiom izi ataam luvuŋa, ye ighaze yom ughita ndug muul, ve Avuvu Patabuaŋ izeev ghom. Tauto imbaaŋ ghou nanim.”
18Ye isaav tovene, ve rikia moghon mbeb inimale iigh anuvu to ipoon Saul mata, nene itap izi, ve ighita ndug muul. Ghoro imundig ve igham ya pataghaaŋ.
19Igham ya le isob, ghoro ighan aniiŋ ve tapiri ivot muul, ve ineep mboŋ pida izi Damaskus toman yes to titaghon Yesu.
20Saul isaŋan maau. Rikia moghon ve ipamundigin uraat toni to votiaaŋ Yesu varu. Ye iloŋlooŋ ila rumai to yes Yuda, ve ivovotia Yesu varu padi ighaze ye Maaron Natu.

21Yes to tilooŋa, tisob ruŋadi iza pa saveeŋ toni ve avodi ikaak. Ve tisaav tighaze: “Wai, nowe ŋgeu to ireureu yes to tisuŋsuŋ ila Yesu iza izi Yerusalem. Vena to aazne itoor ŋgar toni muul? Iit taghaze pa ye inim pa ikis yes to ndug tonene to titaghon Yesu. Leso igham di tila Yerusalem, ve ipayoon di pa savsaveeŋ ila yes daba to watooŋrau matadi. Eemoghon maau.”
22Maaron ipapalot Saul, tovenen uraat toni to votiaaŋ mos ilandaad toman tapiri le tapiri kat. Ye igham yes Yuda to tineep Damaskus tikankaan: Pale tipamuul saveeŋ toni vena? Pasa, saveeŋ toni ipaghazoŋan Yesu ighaze onoon kat, ye Mesia.
23Yes Yuda tineep le mala ris, ghoro tilup di ve timbua saveeŋ tighaze tirab Saul imaat.
24Tovenen mboŋ ve ndag, tisasaŋan izi ataam to didiiŋ ariaŋa to iluvut Damaskus tighaze tirab Saul imaat. Eemoghon tamtoghon pida tipaes pani pa ŋgar todi tonowen.
25Tovenen mboŋ eez, Saul ndita pida tighuri ilooŋ ila nakaral eez lolo, ve tipalibi ila ilib pa didiiŋ to iluvut ndug ne dige, ve titugi izila, ve ighau ila.
26Saul ilaagh ila ivot Yerusalem, ve itoova pa ilup toman yes to titaghon Yesu. Eemoghon yes tisob timatughez pani. Pasa, tighur ila tighaze ye itoor ŋgar toni ve itaghon Yesu nenen sone.
27Eemoghon Banabas, ye inim Saul ita ite, ve ighami ila to yes mbaŋooŋa, ve ipaes padi ighaze: “Saul ighita Tiina toit wa. Ye ivot toni izi ataam luvuŋa ve isavsaav tomani. Ghoro Saul ila Damaskus, ve iyoon ariaŋa pa votiaaŋ Yesu varu izi tonowe. Imatughez maau.”
28Yes tilooŋ saveeŋ tonene, le lolodi poia pa Saul, ve tighami a yesŋa tilup di. Sawa tonenen, Saul ilaghlaagh taghon Yerusalem lolo, ve ivovotia Yesu varu. Ye imatughez maau. Iyoon ariaŋa kat.
29Yesŋa yes Yuda to tisavsaav Grika aliŋadi, tiwazoran di pa savsaveeŋ paam. Tovenen tilup di, ve timbua saveeŋ tighaze tirabi imaat.
30Eemoghon toŋvetaz pida to Krisi tilooŋ saveeŋ todi, ve tiŋguaaz Saul izila pa ndug Sisarea. Ghoro tipaghaua iza waaŋ, ve iraav ila pa ndug toni Tarsus.
31Tovenen lupuuŋ to Krisi to tineep irau taan suruvu to Yudea, Galilaia, ve Samaria, tineep pooi. Pataŋani ivot padi muul maau. Ve Maaron iseeŋ ŋgar todi pa ŋgar popoia pida, ve Avuvu Patabuaŋ ipapalot di. Tauto tiroron pa Tiina toit, ve titaghon ataam toni, ve lupuuŋ todi ivot inim tiina.
32Petrus ilaghlaagh, ve iŋgigig lupuuŋ to Krisi to tineep irau ndug ndug. Sawa eez, ye izila iŋgig Maaron tamtoghon toni patabuaŋa pida to tineep izi ndug Lidda.
33Ila peria le ivot to narape eez to aghe imaat, iza Aineas. Ye irau ilaagh maau. Ighengheen moghon. Moroghooŋ toni tonowen ikisi irau ndaman liim ve tol wa.
34Petrus ighita, ve isaav pani ighaze: “Aineas, aazne Yesu Krisi igharaat ghom tinim poia. Umundig ve uput moogh tiom.” Isaav tovene, ve rikia moghon Aineas imundig.
35Tamtoghon to ndug Lidda ve ndug Saron tighita Aineas tini poia muul, le tisob titoor ŋgar todi ila pa Tiina toit Yesu, ve tighur ila toni.
36Liva eez to itaghon Yesu, inepneep izi ndug Yoppa. Iza Tapita. (Tiwaat iza ila Grika aliŋadi tighaze ‘Dorkas.’) Sawa isob, ye ighamgham ŋgar popoia, ve iuluul yes mbolaaŋa.
37Sawa tonenen, ye imorooŋ le imaat. Tovenen tigharaat paatu, ve tisuri izala ruum lolo sala.
38Ndug Lidda igharau Yoppa. Tovenen yes to ndug Yoppa to titaghon Yesu ne tilooŋ Petrus varu tighaze ye inim ineep izi ndug Lidda, ve timbaaŋ tamtoghon ru tilaan tila toni. Yesuru tila tivot, ve titaŋ rorani tighaze: “Olman, umundig rikia, ve itiŋa tala! Pasa, pataŋani tiina eez to ivot payei.”

39Tovenen Petrus imundig ve yesŋa tila. Tila peria ndug Yoppa, ve tigham Petrus malmali izala ruum lolo sala to olman tidi paatu igheen pani. Yes ndinaara tisob to ndug tonowen tila tiyoon tigharau Petrus, ve titaŋtaŋ, ve tipatooŋ nonogiiŋa to muuŋ Dorkas isai di ve igham padi.
40Petrus isaav padi tisob tivot tila pumuri, ghoro iput aghe ve isuŋ. Isuŋ le isob, ghoro itoora mata ila pa olman tidi paatu, ve isaav pani ighaze: “Tapita, umundig!” Rikia moghon ve olman tidi mata pakia le ighita Petrus, ve imundig mbole izi.
41Petrus ikis nima, ve indaea imundig iyoon. Ghoro ipoi yes ndinaara toman Maaron tamtoghon toni patabuaŋa tinim, ve ipatooŋ Tapita padi. Leso tiwatag tighaze ye imundig pa mateeŋ ve mata iyaryaar.
42Mbeb gharatooŋa tonenen varu ilaan irau ndug Yoppa. Tovenen tamtoghon katindi titoor ŋgar todi ila pa Tiina toit Yesu ve tighur ila toni.
43Petrus ineep mala ris izi Yoppa. Ye ineep toman Simon to ŋgeu to gharatooŋ mbeb pida pa ŋgai uli.