Text copied!
CopyCompare
PULU YEMONGA UNGU KONDEMO ANDELALE - U-KORINI

U-KORINI 7

Help us?
Click on verse(s) to share them!
1Kiniá onone na pepá toko sikuli mangilku pilieringi ungumanga pundu topo niembo: ⸤Ungu se mangilieringimunga i nikiru:⸥ Ye se ambo naa limú akumu peanga.
2Aku-sipa na-kolo ⸤ye ambo naa lili marene⸥ amboma kinia wapora toko andolemele kene yema yu-mele-mele ambo liku, amboma yu-mele-mele ye pangi.
3Ambo sene yunga yemondo “Pea peambili.” nimbá kinia yemone “Manda. Pea peambili.” nipili. Aku sipala, ye sene yunga ambomondo “Pea peambili.” nimbá kinia ambomone “Manda. Pea peambili.” nipili. Akumu ambo yetolonga ulu-pulu se kanumu. Ye puli ambomone yunga kangimu yuyu mindi naa nokolemo; yunga kangimu menu yemongala. Aku sipala ambo lili yemone yunga kangimu yuyu mindi naa nokolemo; yunga kangimu menu ambomongala. ⸤Akumunga, ambomone molo yemone “Pea peambili.” nimbá kinia sene “Mólo.” nimbá aulka se naa lemó.⸥
5Ambo yetolo we molembele kinia yemone molo ambomone menundu “Seluna peambili.” nimbá kinia menuni “Mólo.” nimbá manda naa sembá-na-kolo olone konopu seluna pupili molkole “Wale mare seluna naa pepo, kanu walemanga Pulu Yemo kinia ungu nimbu mawa sepo molambili.” ningu, ningu panjikuli kanu walemanga seluna naa pengele kinia unguri mólo. Pe “Seluna naa peambili.” ningu, ningu panjingilí walema pora nimbá kinia ‘Wale awisili “Mólo.” nimbu seluna naa pembolo kinia ⸤kurumanga nokoli⸥ Setenene olto omba kondi tomba kinia kangimu nokopo naa kondombolonje.’ ningu kelko seluna peangili.
6Nane aku nikirumu ‘Ono lipu tapondambo.’ nimbu nikiru. ‘Onone ⸤ye pungu ambo liku⸥ sangi.’ nimba ungu-mane aku sipa se naa pelemo.
7Aku-sipa na-kolo nane ‘Peanga.’ konopu lekero mele i-sipa: ‘Na ⸤ambo naa lipu⸥ we giliu mele yomboma aku siku yema ambo naa liku, amboma ye naa pungu, selemolánje peanga.’ konopu lekero. Aku-sipa na-kolo Pulu Yemone ⸤yuyu konopumuni pilipale⸥ yomboma tondoloma yu-mele-mele moke sepa silimú. ‘Yombo se ulu se sepili.’ nimba tondolo se sipa, ‘Yombo se ulu se sepili.’ nimba tondolo se sipa, aku sipa tondoloma yu-mele-mele moke sepa silimú limili.
8Ambo ye naa pulima kinia, ye ambo naa lilima kinia, ambo-wayama kinia, nane onondo i-sipu nikiru: ‘Na ambo naa lipu we giliu mele ono aku siku we giliengi liemu peanga.
9Aku-sipa na-kolo ye mare ‘Ambo se pea pelembolánje paa peanga.’ konopu lemele yema ambo língi liemu manda. Ambo mare ‘Ye se pea pelembolánje paa peanga.’ konopu lemele amboma ye púngi liemu manda. Kangimuni aku siku yakala kolko aku siku sengendo mindi konopu kimbu siku molonge kinia paa manda mólo. Aku senge yomboma yema ambo liku amboma ye pungu senge kinia peanga.’ nikiru.
10Ambo yemando nane ‘Ulu se sangi.’ nimbu ungu-mane se sikiru. Akumu sika na nanu naa nimbu sikiru. Nimbú sekero akumu Ye-Awilimunga ungu-mane se. ⸤Akumu i-sipa:⸥ ‘Ambomane ononga yema munduku naa keleangi.
11Molo ambo se yunga menu yemo sika mundupa keliemu liemu ye se naa pumba kamu we molopili. Molo ‘Kelepo ye pambo.’ konopu liemu liemu yunga yemo molombana kelepa pupili, konopu seluna pupili molangili. Yema ononga amboma “Paa.” ningu naa makorangi.’ nikiru.
12Ambo ye marendo nane i-sipu pilipuli nikiru: ‘Karasinga ye se yunga ambo limúmu ‘Karasinga ungumu sika.’ nimba kuru naa mondolemo ambomo molemo-na-kolo ‘Seluna molambili.’ nilimú liemu kanu yemone yunga ambomondo “Pu.” nimba naa makoropili. Karasinga ambo se ye pulimú yemo ‘Karasinga ungumu sika.’ nimba kuru naa mondolemo yemo molemo-na-kolo ‘Ambomo-kinia kopu sepo molombolo kinia peanga.’ konopu lemó liemu ambomo yunga yemo mundupa kelepa naa pupili.’ nikiru. (Aku nikirumu nanu konopumuni pilipuli nikiru. Ye-Awilimuni ungu se nimu-na pilipuli naa nikiru.)
14⸤Nane aku nikirumunga pulumu i-sipa:⸥ ⸤Karasinga⸥ ambo senga yemo ‘Karasi sika.’ nimba kuru naa mondolemo yemo Pulu Yemone kanopale ambomo-kinia seluna molembelemonga yemo kepe kanopa sewi anjimbala. ⸤Karasinga⸥ ye senga ambomo ‘Karasi sika.’ nimba kuru naa mondolemo ambomo Pulu Yemone kanopale yemo-kinia seluna molembelemonga ambomo kepe kanopa sewi anjimbala. Aku sipa naa kanolkanje olonga bolangoma kepe kanopale ‘Ono kalaro mololi bolangoma. Nanga mólo.’ nimba kanolka. Aku-sipa na-kolo ⸤Karasinga ambomanga yema kinia Karasinga yemanga amboma kinia kanopa ‘Nanga yombo kake selima.’ nimba kanolemomonga⸥ ononga bolangoma kepe kanopale ‘Nanga bolango kake selima.’ nimba kanolemóla.
15Aku-sipa na-kolo Karasi kuru naa mondolemele amboma kinia yema kinia yu-mele-mele konopumane pilkuli “Pu.” ningu makoronge kinia molo onono ultu pulimili liemu pipi siku “Mólo.” naa niengi. Aku sengi liemu Karasi kuru mondolemele yema kinia amboma kinia ononga menupili kinia ‘ka-ulkana mele peangi.’ nimba ungu-mane se naa pelemo kene pangi we siye kolangi. Pulu Yemone “Taka leko molangi.” nilimúmunga ⸤ “Seluna naa molamili.” níngi liemu ta ningu “Seluna kopu sepo molamili.” naa niengi.⸥
16Karasinga ambo sene ‘Nanga yemo konopu topele topa Karasinga yemo molombanje.’ nimba yemo-kinia taka lepa molopili. Karasinga ye sene ‘Nanga ambomo konopu topele topa Karasinga ambomo molombanje.’ nimba ambomo-kinia taka lepa molopili. ⸤Taka leko molonge kinia ulu se wendo ombá mele ono naa pilielemele kene ungu se naa ningu taka leko molangi.⸥
17⸤Ungu-pulu se pilipuli nikiru akumu i-sipa:⸥ Pulu Yemonga yomboma naa moloringi kinia u Ye-Awilimuni nimba taltopa ‘Aku siku molangi.’ nirimu-na onone yu-mele-mele aku siku molangi Pulu Yemone ‘Ono nanga yomboma molangi waa.’ nirimu mele kiniá kepe Pulu Yemonga yomboma molkole aku sikula molangi. Aku ungu-manemo Karasinga yombo talapema pali nimbu siliu.
18⸤I-sipu mele nikiru:⸥ ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Nanga yemo molani ou.’ u naa nipili kanu yemo ⸤Juda yemo molemomonga yu⸥ kangi se kopiseli ye se molomu liemu manda Pulu Yemone ‘Nanga yemo molani ou.’ nimbá kinia yuni ‘Kangi kopiseli yemo molio mele naa molambo kene kangi kopiselimu kelepo sepo wamambo.’ naa nipili. Molo ye se kangi se naa kopiseli ye se molopili Pulu Yemone ‘Nanga yemo molani ou.’ nimu liemu yu kelepa ‘Kangi kopiseli ye se molambo kene kangi se kopisambo.’ naa nipili.
19Kangi kopisilimili ulumuni uluri naa selemo; kangi naa kopisilimili ulumuni uluri naala selemo. Pulu Yemone “Saa.” nilimú unguma pilku liku selemele aku ulumu mindi tondolo se pelemo. Akumu mindi Pulu Yemone kanopa yomboma apurulimú.
20Aku kene Pulu Yemone ‘Ono nanga yomboma molangi waa.’ u naa nipili moloringi mele kiniá yunga yomboma molkole aku siku molangi.

21⸤Aku sipu nikirumunga ungu-pulumu i-sipa:⸥ Nu kongono we sendeli kendemande-yombo se molani Ye-Awilimuni ‘Nanga yombomo molani ou.’ nirimuye? Aku siku molorunumunga nunga konopuna umbuna se naa pepili. ⸤Aku siku we seko molonu liemu unguri mólo.⸥ Molo nu kendemande kongono naa seko we moloni aulka se wendo omu liemu manda nu aku siku wendo pungu we molani.
22Yombo se kongono we sendeli kendemande-yombo se molopili Ye-Awilimuni ‘Nanga yombomo molani ou.’ nimu liemu kiniá yu Ye-Awilimunga we mololi yombomo molemo; kendemande kongonomo naa sendepa we molopili Pulu Yemone mangilierimu yombomo kiniá yu Karasinga kendemande kongono sendeli yombomo molemo kene ⸤kendemande molemele yomboma konopumanga umbuna se naa pepili molangi⸥.
23Pulu Yemone ono ⸤pali⸥ méle paa awili sene topo topa liltimu kene ono yombo senga kendemande kongonomo naa sendangi.
24Ango-keme, Pulu Yemone u olio naa mangiliepili molorumulu mele kiniá aku sipu Pulu Yemone olio lipa tapondopa nokopili aku sipu molamilila.
25⸤Ono pepá toko na sikuli, ambo ye naa pulimilima kinia ye ambo naa limilima kinia senge mele mangilku pilieringi mele kiniá ungu se niembo:⸥ Aku mangilkimilimunga ungu se Ye-Awilimuni olio mane naa sirimu. Aku-na-kolo nanu konopumuni pilipuli ‘Sangi.’ konopu lekero mele niembo. Nimbú kinia Pulu Yemone na kondo kolopale ‘Ungu sikama mindi andoko mane si.’ nimba na tondolo sirimumunga kiniá nimbú mele pilkuli ‘Sika nikimu.’ ningu piliengi liemu manda.
26⸤Na konopu lekero mele kanu yomboma onondo niembo:⸥ ‘Kiniá walemonga umbuna awisili wendo olemomonga ⸤ambo ye naa pungu ye ambo naa lili⸥ yomboma u molemele mele pe aku siku we molongi liemu papu.’ konopu lekero.
27Nu ambo liltinu liemu ‘Ambomo pupili.’ nini aulka se naa koroyo. Molo nu ambo naa lili ye se molonu liemu ‘Ambo se liembo.’ ningu konopu kimbu naa sieni.
28Molo nu ambo linu liemu ulu-pulu-kiri se naa seleno. Ambo wenepoma ye púngi liemu akumu ulu-pulu-kiri se naala selemele. Aku-sipa na-kolo ‘Amboma ye pungu yema ambo lingí kinia ono-kinia umbuna awisili wendo ombá.’ nimbu pilipuli ‘Aku ulu umbunama ono-kinia wendo naa opili kene aku siku naa sengi liemu papu.’ nimbu nikiru.
29Ango-keme, nane nikiru mele i-sipa: Walema nondopa pora nimbá sekemo kene wale kanga-koltalo pekemo aku walemanga ye ambo lilimane ambo naa lili yema mele molangi.
30Yombo kola selemelema kola naa seli yomboma mele molko, konopu siku molemele yomboma konopu naa siku molemele yomboma mele molko, mélema topo toko limili yomboma yombo mélema naa taltoko we molemele yomboma mele molko,
31ma-koleana mélemane uluma selemele yomboma aku mélema konopu kimbu siku naa molangi. Ya ma-koleamo kinia mélema kinia, kiniá lemó kanolemolo mélema, pora nimbá sekemo, ⸤kelepa konde se wendo ombá sekemo kene aku sili yomboma mele molangi⸥.
32‘Méle awisilini ononga konopuma kundupa memba naa andopili.’ konopu lepole ⸤aku sipu nikiru⸥. Ye ambo naa limúmuni Ye-Awilimuni kanopa peanga pilielemo uluma mindi sembando konopu kimbu silimú. ‘Ye-Awilimuni konopu sipili.’ nimbale aku uluma mindi sepa molemo.
33Aku-sipa na-kolo ambo limú yemone ya ma-koleamonga mélema konopu kimbu sipa, ‘Ambomo konopu sipili.’ nimba yu kanopa peanga pilimba uluma pilipa sepa molemo.
34Aku selemomonga yu konopu talo sepa lipa mundulimú. Ambo ye naa puli molemelema kinia ambo-wenepoma kinia onone Ye-Awilimunga uluma mindi konopu kimbu siku molemele. Ononga kangikundu kepe minikundu kepe ‘Ye-Awilimunga méle kake sélimu liepili.’ ningu molemele. Aku-sipa na-kolo ambo ye pulimane ya ma-koleamonga mélema konopu kimbu siku, ‘Yema konopu siengi.’ ningu ononga yema kanoko peanga pilingí uluma seko molemele.
35Nane ‘Ono molko kondoko, umbuna se naa pepili molangi lipu tapondambo.’ nimbu “Aku siku sangi.” nimbu nikiru. Ononga ulu senge aulkamo pipi simbundu naa nikiru. ‘Alieli Ye-Awilimunga uluma mindi konopu kimbu siku seko, ulu sumbi nilima mindi sangi.’ nimbu aku sipu nikiru.
36⸤Aku-sipa na-kolo⸥ ye se ambo-wenepo se kanopale ‘Aku ambo-wenepomo limbu.’ nimba u nimba panjipale pe ⸤Karasinga yemo molopale⸥ konopu topele topale ‘Naa liembo mangali naa limbu kinia ambomo sepo kinjimbunje.’ nimba pilipale ambomo límu liemu unguri mólo. Molo yunga konopumuni ‘Ambomo paa lilka.’ konopu liemu liemu yu ambomo paa kamu lipili. Ambo kanumu kamu límu liemu aku sembamo ulu se sepa naa kinjimba.
37Molo ye sene ‘Ambo-wenepomo paa naa limbu.’ nimba yunga konopumuni tondolo mundupa piliemu liemu, ‘Ambomo paa lipili.’ ningí aulka se naa liemu liemu, yuni yunga kangimuni yakala kolombamo yuyu manda mimi sipa nokomu liemu, manda, yuni ambomo naa limba kinia yu kepe ulu akumu sepa kondombala.
38Aku liemu ye sene ‘Ambo-wenepo se lipili.’ ningu u ningu panjingímu kamu límu liemu akumu sepa kondolemóla. Aku-sipa na-kolo ye sene ‘Ambo-wenepo se lipili.’ ningu u ningu panjingímu naa límu liemu ⸤Ye-Awilimu manjipa pilipa lipa molombamonga⸥ akumu paa ulu olandopa peangamo.

39⸤Ungu-mane se i-sipa mele pelemo:⸥ Ambo senga yemo u naa kolomba kinia yu yemonga menu molemo, pe ye se lupa manda naa pumbá. Aku-na-kolo menu yemo kolomba kinia ‘Ye se lupa pambo.’ konopu liemu liemu yu manda pumbá. ‘Ye se lupa naa pupili.’ ningu pipi singí aulka se mólo, na-kolo yu ye pumbámo Ye-Awilimu kuru mondomba ye se pupili.
40Aku-sipa na-kolo na nanu i-sipu pilkiru: ‘Yu kelepa ye se naa pumu liemu yu paa awili sepa konopu sipa molomba.’ konopu lekero. Aku nikirumu ‘Pulu Yemonga Minimuni na “aku siku ni.” nikimu-na pilipuli i ungumu ono nimbu sikiru.’ konopu lekero.