Text copied!
Bibles in Kaqchikel

San Lucas 12:17-46 in Kaqchikel

Help us?

Ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil nkucolotaj, ri tz'iban can roma ri San Lucas 12:17-46 in GT:cak:Kaqchikel

17 Romari' rija' quire' nunojij pa ránima: ¿Achique cami nin-en? Roma manak chic lugar chupan ri nuc'ujay richin ninyec-vi ronojel ri nu-cosecha.
18 Pero quire' xtin-en: Xquenyoj ri cocoj tak nuc'ujay, xtin-en más chovon chique, y chupan ri' xtinyec-vi ronojel ri ninmol ruchi', y ronojel ri nuchajin.
19 Y xtin-ij che ri vánima: Vánima, vacami q'uiy beyomal ayacon richin q'uiy juna'. Caquicot, catuxlan, cava' y cakumun. Quiri' nunojij ri beyon pa ránima.
20 Pero ri Dios quire' xu'ij che: Nacanic, chupan ri ak'a' re' xtuc'amer ri avánima. Y ronojel ri amolon, ¿achique xtoc can rajaf?
21 Quiri' nibanataj riq'uin jun vinak ri numol beyomal richin ri roch'ulef, y xa manak ri beyomal ri petenak riq'uin ri Dios riq'uin.
22 Jac'ari' tok ri Jesús quire' xu'ij chique ri ru-discípulos: Man tich'ujirisaj-ivi' chunojixic ri achique nic'atzin chive k'ij-k'ij, ri achique lugar xtivil-vi ri achique nitij, nis-ta ri achique lugar xtiq'uen-vi itziak.
23 Roma man xaxe ta ri achique nitij nic'atzin che ri ic'aslen, y man xaxe ta ri tziek nicusaj ri nic'atzin che ri i-cuerpo.
24 Tivelesaj na pe ejemplo chiquij ri ko'ch. Ri chicop re' manak tico'n niqui'en, manak rumolic ruvech tico'n niqui'en, ni manak jun jay richin quiyacon-vi ri achique niquitij, nis-ta c'o quic'ujay. Pero ri Dios can yerutzuk-vi. Y rix más c'o ivakale'n que chiquivech ri chicop ri'.
25 Y man jun chive rix ri masque xtutij ruk'ij chunojixic, ri can ta xtitiquer xtunimirisaj chic juba' ri rupalen.
26 Roma c'a ri', riq'uin ri man yixtiquer ta ni'en ri man can ta c'ayef, ¿achique roma nich'ujirisaj-ivi' chucanoxic ri más chic achique yec'atzin chive?
27 Tivelesaj na pe ejemplo chirij quiq'uiyilen ri cotz'i'j lirios. Rije' man yesamaj ta, ni man yequemon ta richin niquibanala-ka quitziak. Pero yin nin-ij chive chi nis-ta ri ojer rey Salomón, masque rija' jun nimalaj beyon, pero man xucusaj ta jun tziek ri can ta más jabel que chuvech rucotz'ijal jun lirio.
28 Ri Dios nu'on chique ri (k'ayis, k'os) pa tak juyu' chi jabel oc yetzu'un roma ri quicotz'ijal, y xa cha'anin yeporox pa k'ak'. Si ri Dios jabel yeruvik ri cotz'i'j, más quiri' xtu'on iviq'uin rix. Xa ja rix ri man can ta cukul ic'u'x riq'uin.
29 Romari' man tisatz ivánima chucanoxic ri achique nitij, y achique nikum, ni man tich'ujirisaj ri ivánima.
30 Roma ri benak cánima pa ruvi' ri roch'ulef niquich'ujirisaj cánima chucanoxic re'. Jac'a rix c'o jun Itata' ri reteman chi nic'atzin ronojel re' chive.
31 Roma c'a ri', tijacha-ivi' pa ruk'a' ri Dios richin yixru'on gobernar, y ronojel ri nic'atzin, rija' xtuya-pe chive.
32 Rix ri rix achel jun ch'uti botzaj oveja, man tixi'ij-ivi', roma ri Itata' Dios ruyo'on chic pa ránima chi yixrucusaj chupan ri ru-gobierno.
33 Tic'ayij ri achique ichajin y ri rajil tiya' chique ri man jun oc quichajin. Tibana' jun iyacona'al ri man nitziakir ta, tibana' ibeyomal ri man jun bey xtiq'uis, pero ja ri chila' chicaj ri achique lugar man jun elek'on ntoc, ni man jun jut nichicopirisan.
34 Quiri' nin-ij chive, roma xa achique na chi beyomal yixtajin chuyaquic, jari' nic'utu achok pa ruvi' benak-vi ri ivánima.
35 Tibana-apu ibanic jumul, y titzije' jumul ri i-candil.
36 Tibana' achel niqui'en ri samajela' ri jumul coyo'en chi nitzolij-pe ri cajaf ri benak pa jun c'ulubic. Roma tok nuka y nich'o-apu chuchi' ri puerta, ri samajela' cha'anin niquijak-pe ruchi' ri jay chuvech.
37 Utzulaj tzij ri' ri samajela' ri eq'ues utz-utz pa ruvi' ri quisamaj tok nuka ri cajaf. Kitzij nin-ij chive chi rija' xterubana-pe rubanic, y xquerutz'uyuba' chuchi' mesa richin yerilij-apu.
38 Y masque pa nic'aj ak'a' o más chic nic'aj ak'a' xtuka ri cajaf, xa utzulaj tzij ri' ri samajela' si eq'ues pa ruvi' ri quisamaj ye'ilitaj ri hora ri'.
39 Tivac'axaj c'a ri nin-ij chive: Xa ta jun tata'aj reteman achique hora ntoc-apu jun elek'on pa racho, can ta nic'ase' y man ta nuya' lugar chi ni'an-e elak' ri pa racho.
40 Roma c'a ri', quixc'ase', roma yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol xquipe chupan ri hora tok man jun achique inojin chiri', xcha' ri Jesús.
41 Jari' tok ri Pedro quire' xu'ij-apu che ri Jesús: Ajaf, ¿xaxe chike roj a-discípulos xatzijoj-vi ri ejemplo re'? ¿O coma conojel xatzijoj?
42 Y ri Ajaf xu'ij: Pa jun jay, ja ri samajinel ri jabel ninojin y nu'on-apu ronojel ri bin can che, ja samajinel ri' xtucha' ri rajaf richin nuya' can pa quivi' ri ch'aka' chic samajela', richin tok nril k'ij, nujach ri nic'atzin chique richin niquilij-qui'.
43 Utzulaj tzij che ri samajinel ri najin riq'uin ri samaj ri bin can che tok nitzolij-pe ri rajaf.
44 Can kitzij nin-ij chive chi ri rajaf nujach ronojel ri c'o riq'uin pa ruk'a' ri samajinel ri' richin nuchajij.
45 Pero si ri samajinel ri' xa quire' nu'ij-ka pa ránima: Ri vajaf ri' man jani nuka, nicha-ka; y nutz'uc quich'eyic ri ch'aka' chic samajela' chi achi'a' chi ixoki', y nutz'uc chi xe va'in y tijoj-ya' nu'on, y nik'abariyej,
46 xtipe ri rajaf chupan ri k'ij y ri hora tok ri samajinel man jun runa'en chiri', camic chi ch'eyoji'l xtu'on che, y ja chiquicojol ri samajela' man yeniman ta tzij xtuya-vi-apu.
Ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil nkucolotaj, ri tz'iban can roma ri San Lucas 12 in GT:cak:Kaqchikel

San Lucas 12:17-46 in Ri C'ac'a Trato ri Xuben ri Dios Quiq'uin ri Vinek

17 Roma c'a ri' ri beyon ri' xuch'ob-ka pa ránima: ¿Achique ta jun ninben richin queri' ninyec ronojel ri nu-cosecha? Roma man jun chic ninya-vi re ch'aka' chic.
18 Y tok xch'obotej chuvech, xubij: Más utz quenturu' na el re nuc'ujay tak cocoj, y yenben chic ch'aka' más nima'k. Y chupan re nuc'ujay re' xquenyacala-vi ri c'o viq'uin y ronojel ri nu-cosecha chuka'.
19 Y xtinbij c'a chire ri vánima: Vánima, vacami janíla q'uiy a-cosas ri ayacon, y q'uiy juna' man xtatej ta vayjal. Caquicot c'a, catuxlan, cava' y catuc'ya', xcha' ri beyon chire ri ránima.
20 Pero ri Dios xubij chire ri beyon ri': Nacanic chi achin, chupan re ak'a' re' xtinvoyoj-el ri avánima, ¿y ronojel ri abeyomel ri xayec, achique c'a ri xtichinan can?
21 Que c'a ri' ri vinek ri nimolon beyomel richin re ruvach'ulef, y xa man c'o ta ri beyomel richin ri Dios riq'uin.
22 Y ri Jesús xubij c'a chique ri rutijoxela': Ninbij c'a chive, chi man tich'ujirisaj-ivi' roma ri achique nic'atzin chive k'ij-k'ij, ri acuchi xtivil-vi ivay y ri acuchi xtiq'uen-vi itziak.
23 Roma vi ri Dios can xuya-pe ic'aslen chuvech re ruvach'ulef, can nuya' chuka' pe ri ivay richin c'o ic'aslen y ri itziak richin nicuchbej-ivi'.
24 Que'itz'eta' na pe' ri aj-xic' tak chicop quibini'an ko'ch. Re aj-xic' chicop re' man yetico'n ta, y romari' manek cosecha niquelesaj juna-juna', ni manek chuka' quic'ujay richin quiyacon ta quijal. Pero man riq'uin ri' rije' yeva', roma can ja ri Dios ri niyo'on quivay. C'a ta la' c'a rix man ta xtuya' ivay ri Dios, tok rix más ivejkalen que chiquivech ri aj-xic' tak chicop. Xa roma c'a ri' man más tich'ob ri'.
25 ¿C'o ta cami c'a jun chive rix ri nitiquir ta nibanon chi niq'uiy chic juba', roma can nuch'ujirisaj-ri' chubanic? Man jun.
26 Y vi xa jun samaj ri yalan co'ol achi'el re' man yixtiquir ta niben, ¿achique c'a roma tok can nich'ujirisaj-ivi' richin nivil ivay, itziak y ri ch'aka' chic ri yec'atzin chive?
27 Que'itzu' na pe' ri cotz'i'j quibini'an lirio. Que'itzu' na pe' tok yeq'uiy. Rije' man yesamej ta, ni man yebatz'in ta, richin queri' niquibanala' ta quitziak jebel oc. Man jun bey. Y c'o c'a jun rey richin re Israel xc'oje' ojer can ri xubini'aj Salomón. Rija' ruyon jebel tak tziek ri xerucusaj, pero man jun bey xc'oje' ta jun rutziak achi'el titzu'un jun cotz'i'j.
28 Roma ri cotz'i'j jari' ri tziek ri nuya' ri Dios chique ri k'ayis. Y stape' ri k'ayis man can ta niyaloj, roma jun k'ij jebel rubanon, jun chic k'ij nichaki'j-ka y c'ari' nic'ak pa k'ak'; man riq'uin ri' ri Dios nuvik (nuvek) jebel. Y vi ri Dios can nuvik (nuvek) jebel ri k'ayis, ¿achique c'a roma rix man icukuban ta ic'u'x riq'uin chi nuya' itziak?
29 Romari' rix man tich'ujirisaj-ivi' nicanola' ri ivay-ivuc'ya'.
30 Roma conojel vinek quere' niquiben. Pero rix c'o jun Itata' ri can retaman chic chi jare' ri nic'atzin chive.
31 Romari' ri ruc'amon chi niben rix ja ri can tiya-ivi' chuxe' rutzij ri Dios. Y vi xtiben c'a queri', ri Dios xtuya' jun ic'aslen jebel, y xtuya' chuka' ri nic'atzin chive.
32 Roma c'a ri' man tixibij-ivi' rix ri yixtzekelben vichin, roma stape' xa ix juba' oc, can rurayibel vi c'a ri aj-chicajil Itata' chi yixc'oje' pa rajavaren o pa ruk'a' rija'.
33 Tic'ayila' c'a ri c'o iviq'uin y tiyala' chique ri vinek ri man jun c'o quiq'uin. Vi que c'a ri' niben, xtic'oje' jun iyaconabal chila' chicaj ri man jun bey xtik'ey, y xtic'oje' chuka' ibeyomel ri man jun bey xtiq'uis. Chila' chicaj man jun elek'on, ni man jun chuka' jut ri nichicopirisan.
34 Roma ri ivánima can nic'oje' acuchi c'o-vi ri ibeyomel, roma jari' ri nitzekelbej-el.
35 Tichajij c'a ri ic'aslen, y jantape' tic'at ri i-candil.
36 Tibana' c'a achi'el niquiben ri samajela' pa jun jay. Ri samajela' coyoben chi nitzolin-pe ri cajaf benek pa jun c'ulubic, richin queri' tok noka' y noyon-apo, can jari' niquijek ri ruchi-jay chuvech.
37 Y can jebel c'a ruva-quik'ij ri samajela' ri e q'ues tok xoka' ri cajaf. Y kitzij ninbij chive, chi ri cajaf xtuchojmirisaj-ri' richin nisamej, yerutz'uyuba' ri rusamajela' ri pa mesa y nuya-apo ronojel cosas richin nitij chiquivech. Yerilij-apo jebel roma janíla niquicot chi c'a coyoben na apo ri hora ri'.
38 Y vi ri cajaf ri samajela' ri' noka' pa nic'aj-ak'a' o ja tok niseker yan pe, ri samajela' ri' jebel ruva-quik'ij roma c'a e q'ues na chiroyobexic ri cajaf ri hora ri'.
39 Y rix ivetaman, chi vi ta jun rajaf-jay retaman jampe' napon jun elek'on pa rachoch, ri rajaf-jay ri' nic'ase' richin nuchajij ri rachoch, y man nuya' ta k'ij chi ri elek'on nujek-apo ri rachoch richin nelek'-el.
40 Romari' rix can jantape' c'a quinivoyobej-apo, roma ja tok man ja ta ri' nich'ob, jari' tok xquinoka' yin ri xinalex chi'icojol, xcha' ri Jesús.
41 Jac'ari' tok ri Pedro xubij chire ri Jesús: Ajaf, ¿rat xatzijoj re c'ambel-tzij re' xaxe chike roj atijoxela', o xatzijoj coma conojel vinek?
42 Y ri Ajaf Jesús xubij: Yin yich'on chique conojel ri e achi'el ri samajel pa jun jay, ri niban chire roma ri rajaf chi nic'oje' pa quivi' ri e aj pa rachoch, richin chi nuya' quivay y richin chi nuya' ronojel ri nic'atzin chique tok napon ri hora. Y vi ri samajel ri' can ta nuben ri bin can chire y utz nuben chire ronojel ri samaj, ¿achique ta cami nuben?
43 Rija' can nuben-vi ri samaj ri bin can chire, y romari' niquicot ránima tok no'ilitej-ka roma ri rajaf y najin chubanic ri samaj.
44 Can kitzij c'a ninbij chive chi ri rajaf ri samajel ri' xtuya' pa ruvi' ronojel ri c'o riq'uin, richin chi nuchajij.
45 Jac'a vi ri samajel ri' nuch'ob-ka pa ránima: Ri vajaf ri' xa c'a man jani noka', nicha' ta; y nuchop ta c'a quich'ayic ri ch'aka' chic samajela' achi'a' y ixoki', y xaxe ta va'in nuben, y nuchop rutijic ya' richin nik'aber, y man jun ta chic samaj nuben,
46 jac'a ri k'ij y ri hora tok man jun nuch'ob chi noka' ta ri rajaf, jari' tok noka'. Ri rajaf can xtuya-vi ruc'ayeval pa ruvi' ri samajel ri' y xtuya' quiq'uin ri ch'aka' chic samajela' ri man yeniman ta tzij.

San Lucas 12:17-46 in RI DIOS NCH'O PA KACH'ABÜL CHEKE

17 Roma c'a ri' ri beyon ri' xunuc-ka pa ránima: ¿Achique ta jun ninbün richin quiri' ninyüc ronojel ri nu-cosecha? Roma man jun chic ape' ninya-vi ri ch'aka chic.
18 Y tok xnucutüj chin, xbij: Más utz nyentaluj na e ri cocoj tak cabül, y nyenbün chic ch'aka más nimak'. Y chupan ri cabül re' nyenyacala-vi ri nyenchajin y ronojel ri nu-cosecha chuka'.
19 Y ninbij c'a chin ri vánima: Vánima, vocomi juis q'uiy a-cosas ri ayacon, y q'uiy juna' man natij tüj vayjül. Caquicot c'a, catuxlan, cava' y tatij ya', xbij ri beyon chin ri ránima.
20 Pero ri Dios xbij chin ri beyon ri': Tonto chi achi, chupan ri ak'a' re' ninvoyoj-e ri avánima, ¿y ronojel ri abeyomal ri xayüc, achique c'a ri nchinan can?
21 Quiri' c'a ri vinük ri nmolon beyomül richin ri ruch'ulef, y xa manak rubeyomal ri Dios riq'uin ránima.
22 Y ri Jesús xbij c'a cheque ri rachibila': Ninbij c'a chive, que man titz'om pena roma ri achique nc'atzin chive k'ij-k'ij, ri ape' nivil-vi ivay y ri ape' nic'ün-vi itziek.
23 Roma si ri Dios xuya-pe ic'aslen chuvüch ri ruch'ulef, nuya-pe chuka' ri ivay richin c'o ic'aslen y ri itziek richin nitz'apij-ivi'.
24 Que'itz'eta' na pe' ri ch'ipa' quibini'an c'uch. Ri ch'ipa' ri' man nyetico'n tüj, y romari' manak cosecha nquelesaj juna-juna', nixta manak chuka' quicabal richin quiyacon ta quijal. Pero man riq'uin tüj ri' rije' nyeva', roma ja ri Dios ri nyo'on quivay. Ya voro chi comi rix man ta nuya' ivay ri Dios, tok rix más c'o ivakalen que chiquivüch ri ch'ipa'. Xa roma c'a ri' man más tinuc ri'.
25 ¿C'o ta comi jun chive rix ri ntiquer ta nbanun que nq'uiy chic ba', roma nutz'om pena chubanic? Man jun.
26 Y si xa jun samaj ri juis co'ol cachi'el re' man nyixtiquer tüj nibün, ¿achique c'a roma tok nitz'om pena richin nivil ivay, itziek y ri ch'aka chic ri nyec'atzin chive?
27 Que'itz'eta' na pe' ri cotz'i'j quibini'an lirio. Que'itz'eta' na pe' tok nyeq'uiy. Rije' man nyesamüj tüj, ni man nyebatz'in tüj, richin quiri' nquibanala' ta quitziek jabel oc. Man jun bey. Y c'o c'a jun rey richin ri Israel xc'uje' ojer can ri rubini'an Salomón. Rija' ruyon jabel tak tziük ri xerucusaj, pero man jun bey xc'uje' ta jun rutziek cachi'el titzu'un jun cotz'i'j.
28 Roma ri cotz'i'j jari' ri tziük ri nuya' ri Dios cheque ri k'ayis. Y stape' (aunque) ri k'ayis man ta nlayuj, roma jun k'ij jabel rubanun, jun chic k'ij nchaki'j-ka y c'ateri' ntorix pa k'ak'. Man riq'uin tüj ri' ri Dios nuvek jabel. Y si ri Dios nuvek jabel ri k'ayis, ¿achique c'a roma rix man iyo'on tüj ivánima riq'uin que nuya' itziek?
29 Romari' rix man titz'om pena nicanola' ri ivay y iya'.
30 Roma conojel vinük quere' nquibün. Pero rix c'o jun Itata' ri retaman chic que jare' ri nc'atzin chive.
31 Romari' ri c'uluman que nibün rix ja ri tiya-ivi' chuxe' rutzij ri Dios. Y si nibün c'a quiri', ri Dios nuya' jun ic'aslen jabel, y nuya' chuka' ri nc'atzin chive.
32 Roma c'a ri' man tixbij-ivi' rix ri nyixtzekleben vichin, roma stape' (aunque) xa rix ba' oc, rurayibül vi c'a ri aj-chicaj Itata' que nyixc'uje' pa ruk'a' rija'.
33 Tic'ayila' c'a ri ichajin y tiyala' cheque ri vinük ri man jun quichajin. Si quiri' c'a nibün, nc'uje' jun iyacbal chila' chicaj ri man jun bey nk'ey, y nc'uje' chuka' ibeyomal ri man jun bey nq'uis. Chila' chicaj man jun elek'on, nixta jun chuka' jut ri nchicopirsan.
34 Roma ri ivánima nc'uje' ape' c'o-vi ri ibeyomal, roma jari' ri nitzeklebej-e.
35 Tichajij c'a ri ic'aslen, y chi jumul tic'at ri i-candil.
36 Tibana' c'a cachi'el nquibün ri samajela' pa jun jay. Ri samajela' coyoben que ntzolij-pe ri cajaf benük pa jun c'ulubic, richin quiri' tok nka-pe y noyon-apu, jari' nquijük ri ruchi-jay chuvüch.
37 Y jabel c'a quiquicot ri samajela' ri ye c'üs tok xka-pe ri cajaf. Y ketzij ninbij chive, que ri cajaf mismo nbanun ruc'ojlen ronojel richin nyerutz'uyuba' ri rusamajela' chuvüch mesa y nuya-apu ronojel cosas richin nc'ux chiquivüch. Nyerilij-apu jabel roma juis nquicot que c'a coyoben-apu ri hora ri'.
38 Y si ri cajaf ri samajela' ri' nka-pe pa nic'aj-ak'a' o ja tok nsaker yan cumaj, ri samajela' ri' jabel quiquicot roma c'a ye c'üs chiroyobexic ri cajaf ri hora ri'.
39 Y rix ivetaman, que si ta jun rajaf-jay retaman jampe' napon jun elek'on pa racho, ri rajaf-jay ri' nc'ase' richin nuchajij ri racho, y man nuya' tüj k'ij que ri elek'on nujük-apu ri racho richin nelek'-e.
40 Romari' rix chi jumul c'a quinivoyobej-apu, roma ja tok man ja tüj, man ja tüj ri' ninuc, jari' tok nquinka-pe yin ri xinalüx chi'icojol, xbij ri Jesús.
41 Jari' tok ri Pedro xbij chin ri Jesús: Ajaf, ¿rat xatzijoj ri ejemplo re' xaxe cheke roj avachibila', o xatzijoj cheque conojel vinük?
42 Y ri Ajaf Jesús xbij: Yin nquich'o cheque conojel ri ye cachi'el ri samajel pa jun jay, ri nban chin roma ri rajaf que nc'uje' pa quivi' ri ye aj pa racho, richin que nuya' quivay y richin que nuya' ronojel ri nc'atzin cheque tok napon ri hora. Y si ri samajel ri' nbün ta ri bin can chin y utz nbün chin ronojel ri samaj, ¿achique ta comi nbün?
43 Rija' nbün-vi ri samaj ri bin can chin, y romari' nquicot ránima tok nbelitüj-ka roma ri rajaf y ntajin chubanic ri samaj.
44 Ketzij c'a ninbij chive que ri rajaf ri samajel ri' nuya' pari' ronojel ri ruchajin, richin que nuchajij.
45 Jac'a si ri samajel ri' nunuc-ka pa ránima: Ri vajaf ri' xa c'a man jani nka-pe, nbij ta ka. Y nutz'om ta c'a nyeruch'ey ri ch'aka chic samajela' achi'a' y ixoki', y xaxe ta va'in nbün, y nutz'om rutijic ya' richin nk'abür, y man jun tüj chic samaj nbün,
46 jac'a ri k'ij y ri hora tok man jun nunuc que nka-pe ta ri rajaf, jari' tok nka-pe. Ri rajaf nuya-vi ru-castigo pari' ri samajel ri' y nuya' quiq'uin ri ch'aka chic samajela' ri man nyetaken tüj tzij.

San Lucas 12:17-46 in Ri utzilaj rutzij ri Dios pa kachʼabel

17 Romari' ri beyom ri' xunojij-ka pa ránima: ¿Anchique ta xtin-en chi quiri' ninyec ronojel nu-cosecha? Roma manak chic anchi' ninya-wi ronojel ri ch'aka chic.
18 Y xunojij y xu'ij: Más utz yenyuj ronojel ri anchi' ninyec nu-cosecha y yenben ch'aka chic más je nim. Y chupa ri' xquienyec-wi ri c'o wiq'uin y ronojel ri nu-cosecha chuka'.
19 Y xtin-ij che ri wánima: Wánima, cami q'uiy ex ri ayacon, y chi q'uiy juna' c'o awiq'uin. Caquicot c'a, catuxlan, cawa' y catuq'uia', xcha' ri beyom che ri ránima.
20 Pero ri Dios xu'ij che ri beyom ri': Nacanic achi, chupa ri ak'a' re' xtinwoyoj ri awánima, ¿y ronojel ri abeyomal ri ayacon, anchok che xtic'ue-wi can?
21 Quiri' nibanataj quiq'uin ri winak ri niquimol beyomel chi ri rech-ulef, y xa man c'o ta ri rubeyomal ri Dios quiq'uin.
22 Y ri Jesús xu'ij chique ri ru-discípulos: Nin-ij chiwe, man tich'ujrisaj-iwi' roma ri anchique nic'atzin chiwe k'ij-k'ij, anchi' xtiwil-wi iway y anchi' xtiwil-wi ri itziak ri xticusaj.
23 Roma ri Dios can xuya-pe ic'aslen chech-ulef, can nuya-pe chuka' ri iway y ri itziak chi xticusaj.
24 Quie'itzu' ri chicop c'o quixic' quibinan cuervos. Ri chicop ri' manak yetico'n, y romari' manak qui-cosecha juna-juna', ni manak chuka' qui-troje anchi' niquiyec-wi quijal. Pero reje' can yewa', roma can ja ri Dios nitzuku quichi. Y rix c'o más iwakalen que ri chicop ri'; romari' man tinojij más ri'.
25 ¿C'o como jun chiwe rix ri nitiquier nu'on chi niq'uiy ta juba' más rakan y romari' can ch'u'j nu'on? Man jun.
26 Y xa jun samaj ri yalan co'l anche'l re' man jixtiquier ta niben, ¿anchique roma can nich'ujrisaj-iwi' chi niwil iway, itziak y ri ch'aka chic ri yec'atzin chiwe?
27 Quie'itzu' ri cotz'i'j quibinan lirio. Quie'itzu' cuando yeq'uiy. Reje' man yesamaj ta, ni man yebatz'in ta, chi niqui'en ta quitziak jabel oc. Y c'o jun rey chi ri Israel xc'ue' ojer can ri xubinaj Salomón. Raja' ruyon jabel tak tziak ri xerucusaj, pero man jun mej (bey) xc'ue' ta jun rutziak anche'l titzu'n jun cotz'i'j.
28 Roma ri cotz'i'j, jari' ri tziak ri nuya' ri Dios chique ri k'ayis ri'. Y más que ri k'ayis man más ta nilayoj, roma jun k'ij jabel rubanon, jun chic k'ij nichaki'j-ka y c'ajari' niq'uiak pa k'ak', pero ri Dios can nuwak jabel. Y xa ri Dios can nuwak jabel ri k'ayis, ¿anchique roma rix man iyo'n ta iwánima riq'uin chi nuya' ronojel chiwe?
29 Romari' rix man tich'ujrisaj-iwi' nicanola' ri iway y ri iwuq'uia'.
30 Roma conojel winak quiere' niqui'en. Pero rix c'o jun Itata' ri can reta'n chic anchique nic'atzin chiwe.
31 Romari' can ticanoj na'ey ri Dios y tibana' ri nrojo', y ronojel ri nic'atzin chiwe, ja raja' ri xtiyo'n.
32 Romari' man tixi'j-iwi' rix ri jix-tzeklebeyon wichi, más que xa jix ca'i-oxi' oc, can nurayij-wi ri Itata' chi jixc'ue' pa ru-gobierno raja'.
33 Tic'ayila' ri c'o iwiq'uin y tiya' chique ri winak ri manak quibeyomal. Xa quiri' niben, xtic'ue' jun iyacbal chila' chicaj ri can manak xtik'ey, y xtic'ue' chuka' ibeyomal ri manak xtiq'uis. Chila' chicaj anchi' man jun elek'om c'o, ni man jun ex chuka' xtichicopir.
34 Roma ri iwánima can nic'ue' anchi' c'o-wi ri ibeyomal, roma jari' ri nitzeklebej.
35 Tinaba-iwi', y man tichup i-luz.
36 Tibana' anche'l niqui'en ri samajel pa jun jay. Ri samajel quiyoben jampe' xtitzolaj-pe ri cajaf benak pa jun c'ulubic, chi quiri' cuando noka y niwoyon-apo can ja' niquijak ri ruchi-jay chech.
37 Y can xquiequicot ri samajel ri je q'ues cuando xtoka ri cajaf. Y ketzij nin-ij chiwe, chi ri cajaf xtu'ij chique chi quiech'oquie-apo chuchi' mesa. Raja' can xtu'on ru'onic chi yerilij-apo utz, roma yalan niquicot chi quiyoben-apo ri hora ri'.
38 Y más que ri cajaf ri samajel ri' noka pa nic'aj-ak'a' o ja cuando nisakar yan pe, ri samajel ri' jabel yequicot roma c'a je q'ues quiyoben-apo ri cajaf ri hora ri'.
39 Y rix iweta'n, xa ta jun rajaf-jay nuna'ej jampe' napon jun elek'om pa rocho, ri rajaf-jay ri' nic'ase' chi nuchajij ri rocho, y man nuya' ta lugar chi ri elek'om ntoc-apo chi nelak'-e.
40 Romari' rix can siempre tinaba-iwi' jabel, y can quiri' ta ibanon cuando xquinoka-ka ren ri jin-kajinak-pe chicaj y xinalex chi'icojol, roma ren xquipe cuando rex man ja' ta ri' ninataj.
41 Y ri Pedro xu'ij che ri Jesús: Ajaf, ¿ret xatzijoj ri ejemplo re' xe chake roj a-discípulos, o xatzijoj chuka' chique conojel winak?
42 Y ri Ajaf Jesús xu'ij: Ren yich'o'n chique conojel ri je anche'l ri samajel pa jun jay, ri ni'an che roma ri rajaf chi nic'ue' pa quiwi' ri jec'o pa rocho, chi nuya' ronojel ri nic'atzin chique chi niquitaj cuando napon ri tiempo. Y xa ri samajel ri' can nu'on-wi ri bin can che y utz nu'on che ronojel ri samaj, ¿anchique como nu'on?
43 Ri samajel ri' can tiquicot ránima cuando nolitaj-ka roma ri rajaf y can najin-wi riq'uin ri samaj ri bin can che.
44 Can ketzij nin-ij chiwe chi ri rajaf ri samajel ri' xtuya' parui' ronojel ri c'o riq'uin, chi nu'on cuenta.
45 Pero xa ri samajel ri' nu'ij-ka pa ránima: Ri wajaf ri' xa manak yan xtoka, nicha' ta; y ruyon ja' yeruch'ey ri ch'aka chic samajel, achi'a' chi ixoki', y xe ta wa'in nu'on, y nutz'om-ka tijoj-ya' y xe nik'aber, y man jun chic samaj nu'on,
46 y jari' yeru'on cuando ri rajaf xtoka chupa jun k'ij y jun hora cuando raja' man ja' ta ri' nunataj. Ri rajaf can xtuya-wi jun nim castigo che ri samajel ri' y xtuya' quiq'uin ri ch'aka chic samajel ri man yeniman ta.
San Lucas 12 in Ri utzilaj rutzij ri Dios pa kachʼabel

SAN LUCAS 12:17-46 in Ri c'ac'ac' Testamento pa kach'ab'al

17 Rumareꞌ ri bꞌayuon reꞌ xuꞌej-ka pa ránima: ¿Chica ta xtinꞌan chi quireꞌ niyac nojiel ri nu-cosecha, ruma manak chic pacheꞌ niya-ve nojiel?
18 Y antok ranun chic pensar, xuꞌej: Más otz ncaꞌntur ri caꞌcoj nucꞌujay y niꞌan más nimaꞌk. Y chupan reꞌ xcaꞌnyac-ve ri cꞌo viqꞌuin y nojiel ri nu-cosecha.
19 Y xtinꞌej cha ri vánima: Vánima, vacame qꞌuiy kax ri ayacuon richin qꞌuiy junaꞌ. Caquicuot cꞌa, catuxlan, cavaꞌ y takumuꞌ yaꞌ, xchaꞌ.
20 Pero ri Dios xuꞌej cha ri bꞌayuon reꞌ: Nacanic ache, chupan va akꞌaꞌ va nalcꞌutux ri avánima, y nojiel ri abꞌayomal ri ayacuon, ¿choj cha xticꞌujie-ve can?
21 Quireꞌ nibꞌanataj riqꞌuin ri numol rubꞌayomal richin ri roch-ulief, y xa manak ri rubꞌayomal ri Dios riqꞌuin.
22 Y después ri Jesús xuꞌej chica ri ru-discípulos: Rumareꞌ inreꞌ niꞌej chiva: Man tichꞌujirisaj-iviꞌ ruma ri chica nicꞌatzin chiva kꞌij-kꞌij, ri chica ntitej, ni por ri i-cuerpo chi chica itziak ri nticusaj.
23 Ri icꞌaslien más rakalien choch ri ntitej, y ri i-cuerpo más rakalien choch ri itziak.
24 Quiꞌitzꞌataꞌ ri chicop ri cꞌo quixicꞌ quibꞌinan cuervos; man ncaꞌtico ta, y manak niquiꞌan cosechar, ni manak jeꞌ quicꞌujay chi niquiyac. Pero ijejeꞌ ncaꞌvaꞌ, ruma ja ri Dios nitzuku quichin. ¿Man ivakalien ta came ixreꞌ más que chiquivach ri chicop reꞌ?
25 ¿Cꞌo came jun chivach ixreꞌ ri nitiquir nuꞌon chi niqꞌuiy ta chic nicꞌaj vara ri rakan, mesque nuchꞌujirisaj-riꞌ chi nuꞌon?
26 Y xa jun kax ri altíra coꞌl incheꞌl reꞌ man nquixtiquir ta ntiꞌan, ¿karruma ntichꞌujirisaj-iviꞌ richin ntivil nicꞌaj chic kax ri ncaꞌcꞌatzin chiva?
27 Quiꞌitzꞌataꞌ ri cotzꞌeꞌj lirio antok ncaꞌqꞌuiy: Ijejeꞌ man ncaꞌsamaj ta, ni man ncaꞌcamuon ta chi niquiꞌan quitziak jaꞌal. Pero niꞌej cꞌa chiva, chi ri rey Salomón ri xcꞌujieꞌ ojier can, mesque altíra rubꞌayomal y ruyuon jaꞌal tak tziak ri xucusaj, pero man jun bꞌay xucusaj ta jun rutziak incheꞌl nitzꞌiet jun lirio.
28 Ri Dios quireꞌ nuvak ri kꞌayis mesque man can ta nilayuj, ruma jun kꞌij jaꞌal ranun, y jun chic kꞌij nichakej-ka y nicꞌak pa kꞌakꞌ. Y xa ri Dios can nuvak jaꞌal, ¿cuánto más chiva ixreꞌ mesque man can ta icukubꞌan icꞌuꞌx riqꞌuin?
29 Rumareꞌ ixreꞌ, man tiꞌan preocupar-iviꞌ chi nticanuj ri chica ntitej y ri chica ntikun, y man tichꞌujirisaj-iviꞌ.
30 Ruma quinojiel vinak ri icꞌo choch-ulief niquicanuj nojiel reꞌ. Pero ri Itataꞌ can rataꞌn chic ri chica nicꞌatzin chiva.
31 Mareꞌ can ticanuj ri ru-reino ri Dios, y nojiel ri nicꞌatzin chiva, xtuyaꞌ chiva.
32 Man tixiꞌij-iviꞌ ixreꞌ ri ix-bꞌanak chuvij, mesque xa ix jubꞌaꞌ oc. Ri Itataꞌ can niquicuot chi nquixcꞌujieꞌ pa ru-reino jajaꞌ.
33 Ticꞌayilaꞌ ri cꞌo iviqꞌuin y tiyaꞌ chica ri i-puobra. Xa quireꞌ ntiꞌan, ja ntinojsaj ri i-buolsa richin ri bꞌayomal chicaj ri man xtikꞌay ta, ni man xtiqꞌuis ta, pacheꞌ man jun alakꞌuon xtiꞌka, ni man nichocoper ta.
34 Ruma pacheꞌ cꞌo-ve ri ibꞌayomal, chireꞌ nicꞌujie-ve jeꞌ ri ivánima.
35 Quixcꞌujieꞌ preparados, y siempre ticꞌat ri i-lámparas.
36 Tibꞌanaꞌ incheꞌl niquiꞌan ri samajiel chupan jun jay. Ri samajiel quiyoꞌien chi nitzalaj-pa ri cajaf bꞌanak pa jun cꞌulubꞌic, chi quireꞌ antok nalka y nichꞌo-apa, can chaꞌnin niquijak ri ruchi-jay choch.
37 Can jaꞌal caꞌquicuot ri samajiel ri icꞌas antok xtalka ri cajaf. Y can ketzij niꞌej chiva, chi ri cajaf ncaꞌrutzꞌuyubꞌaꞌ chirij ri mesa, nurucusaj-pa ru-gavacha y nuya-apa nojiel kax richin nitij chiquivach.
38 Y mesque ri cajaf ri samajiel reꞌ nalka pa nicꞌaj-akꞌaꞌ o antok nisakar-pa, xa ncaꞌrilaꞌ cꞌa icꞌas ri samajiel reꞌ, can jaꞌal caꞌquicuot.
39 Pero tivatamaj cꞌa, xa ta ri rajaf-jay nunaꞌiej ri chica huora nalka ri alakꞌuon pa rachuoch, nicꞌasieꞌ chi nuchajij ri rachuoch, y man nuyaꞌ ta lugar cha ri alakꞌuon chi ntuoc-oc chi nalakꞌ-el.
40 Mareꞌ ixreꞌ quixcꞌujieꞌ preparados, ruma antok xa man ja ta reꞌ ntiꞌan pensar, jareꞌ antok xtipa chic ri Xtak-pa chicaj chi xalax chiꞌicajol.
41 Jareꞌ antok ri Pedro xuꞌej cha ri Jesús: Ajaf, ¿atreꞌ xatzijuoj ri parábola (cꞌambꞌal-tzij) reꞌ joꞌc chika ojreꞌ ri a-discípulos, o xatzijuoj jeꞌ chica quinojiel vinak?
42 Y ri Ajaf Jesús xuꞌej: Ri mayordomo ri choj y cꞌo runoꞌj, jareꞌ niyoꞌx can ruma ri rajaf chi nicꞌujieꞌ pa quiveꞌ ri icꞌo pa rachuoch, chi nuyaꞌ nojiel ri nicꞌatzin chica chi niquitej antok nalka ri huora.
43 Can jaꞌal tiquicuot ri siervo reꞌ antok nalꞌilitaj ruma ri rajaf najin riqꞌuin ri samaj ri bꞌeꞌn can cha.
44 Can ketzij niꞌej chiva, chi ri rajaf can xtuyaꞌ paroꞌ nojiel ri cꞌo riqꞌuin, chi nuꞌon cuenta.
45 Pero xa ta ri siervo reꞌ nuꞌej-ka pa ránima: Ri vajaf xa man nipa ta yan, nicha-ka; y nutzꞌom quichꞌayic ri nicꞌaj chic siervos, chi achiꞌaꞌ chi ixokiꞌ, y ruyuon vaꞌen nuꞌon y nutzꞌom rukumic avarienta chi nikꞌabꞌar,
46 y jareꞌ ncaꞌruꞌon antok ri rajaf xtalka chupan jun kꞌij y jun huora antok jajaꞌ man royoꞌien ta y man rataꞌn ta, ri rajaf can xtuyaꞌ jun nem castigo cha ri siervo reꞌ, y xtuyaꞌ quiqꞌuin ri man ncaꞌniman ta.

San Lucas 12:17-46 in Ri C'ac'ac' Testamento pa Kach'abel

17 Rumac'ari' ri beyon ri' xuch'ob ka pa ránima: ¿Achique ta jun nben riche (rixin) chi queri' nyec ronojel ri nucosecha? Ruma majun chic nya' wi re nic'aj chic, xcha'.
18 Y tek xch'obotej chuwech, xubij: Más utz quenwulaj na el re cocoj tak nuc'ujay, y yenben chic nic'aj más ye nima'k. Y chupan ri nuc'ujay ri' xquenyacala' wi ri c'o wuq'ui y ronojel ri nucosecha.
19 Y xtinbij c'a chare ri wánima: Wánima, wacami sibilaj q'uiy abeyomal ri ayacon, y q'uiy juna' ma xtatij ta wayjal. Caquicot c'a, catuxlan, cawa' y catuc'ya', xcha' ri beyon chare ri ránima.
20 Pero ri Dios xubij chare ri beyon ri': Nacanic chi achi, chupan re ak'a' re' xtinsiq'uij (xtinwoyoj) el ri awánima, y ronojel ri abeyomal ri ayacon, ¿achoj riche (rixin) cami xtoc wi ca?
21 Quec'ari' ri winek ri nimolo beyomel riche (rixin) re ruwach'ulef, y xa man c'o ta ri beyomel riche (rixin) ri Dios riq'ui.
22 Y ri Jesús xubij c'a chique ri rudiscípulos: Nbij c'a chiwe, chi ma tich'ujirisaj ta iwi' chupan ri ic'aslen, chi acuchi (achique) xtipe wi ri iway y chi acuchi (achique) xtipe wi ri itziak.
23 Ruma chi ri kitzij c'aslen, más rejkalen que chuwech ri iway iwuc'ya' y ri ich'acul chuka' can más rejkalen que chuwech ri itziak.
24 Que'itz'eta' na pe' ri ko'ch. Ri aj xic' tak chicop ri' majun quitico'n niquiben ta, y majun cosecha niquelesaj, ni majun riche (rixin) quiwaybal quiyacon, majun chuka' quic'ujay. Pero ma riq'ui wi ri', riye' yewa', ruma chi ri Dios can nuya' wi quiway. ¿C'a ta c'a riyix man ta xtuya' iway ri Dios? tek riyix más iwejkalen que chiquiwech ri aj xic' tak chicop. Rumac'ari' ma más ta c'a tich'ob ri'.
25 ¿La c'o ta cami c'a jun chiwe riyix ri nicowin chi niq'uiy chic nic'aj vara ri rupalen, ruma can nuch'ujirisaj ri'? Majun.
26 Y wi xa jun samaj ri xa ti co'ol oc achi'el ri' ma yixcowin ta niben, ¿achique c'a ruma tek can nich'ujirisaj iwi' riche (rixin) chi niwil nic'aj chic chique ri yec'atzin chiwe?
27 Que'itzu' na pe' ri cotz'i'j ri lirio quibi'. Que'itzu' na pe' tek yeq'uiy. Riye' ma yesamej ta, ni ma yebatz'in ta, riye' majun quitziak niquiben, pero ma riq'ui wi ri' jabel oc yetzu'un. Y c'o c'a jun rey riche (rixin) re ruwach'ulef Israel ri xc'oje' ojer ca, ri xubini'aj Salomón. Riya' ruyon jabel tak tziek ri xerucusaj, pero majun bey xucusaj ta jun rutziak ri can achi'el jun cotz'i'j.
28 Y wi ri Dios queri' yeruwik ri k'ayis, ri wacami c'o pa juyu' y chua'k xa niya' pa k'ak', ¿c'a ta c'a riyix winek chi man ta xtuya' itziak ri Dios? Rumari', ¿achique c'a ruma tek xa ma nicukuba' ta ic'u'x riq'ui?
29 Rumari' riyix ma tich'ujirisaj ta iwi' chupan ri ic'aslen chi acuchi (achique) nipe wi ri iway iwuc'ya'.
30 Ruma chi quinojel ri winek queri' niquiben. Yac'a riyix c'o jun Itata' ri can retaman chi ronojel ri' nic'atzin chiwe.
31 Rumari' ri más rajawaxic chi niben riyix ya ri ticanoj ri rajawaren ri Dios. Y wi queri' xtiben, ri Dios can xtuya' c'a pe ronojel ri nic'atzin chiwe.
32 Ma tixibij ta iwi' riyix ri yixtzekelben wuche (wixin), ruma astape' xa yix juba' oc, ri Tata'ixel can nrajo' wi c'a chi yixbec'oje' pa rajawaren.
33 Tic'ayila' c'a ri c'o iwuq'ui y tiyala' chique ri winek ri nic'atzin quito'ic. Wi queri' niben, xtic'oje' jun iyaconobal chila' chicaj ri majun bey xtijar ta, y xtic'oje' ibeyomal chupan, beyomel ri majun bey xtiq'uis ta, ni majun alek'om xtelek'an ta, ni ma nichicopir ta chuka'.
34 Ruma chi acuchi (achique) c'o wi ri ibeyomal, chiri' chuka' nic'oje' wi ri iwánima.
35 Tichajij c'a ri ic'aslen, y can ma tichuptej ta ri icantil.
36 Tibana' c'a achi'el niquiben ri mozos pa jun jay. Ri mozos coyoben ajan (jampe') nitzolin pe ri quipatrón ri benak pa jun c'ulanen, riche (rixin) chi queri' tek noka y nisiq'uin (noyon) apo, can yac'ari' niquijek pe ruchi' ri jay chuwech.
37 Y can jabel c'a ruwaquik'ij ri mozos ri ye q'ues tek noka ri quipatrón. Y kas kitzij nbij chiwe, chi ri quipatrón xtuchojmirisaj c'a ri' y yerutz'uyuba' c'a ri rumozos pa mesa. Y yerunimaj yerilij apo jabel ruma sibilaj niquicot chi c'a coyoben na apo ri hora ri'.
38 Y wi ri quipatrón ri mozos ri' noka pa nic'aj ak'a' o ya tek xa niseker yan pe, ri mozos ri' can jabel ruwaquik'ij ruma c'a ye q'ues na chiroyobexic ri quipatrón ri hora ri'.
39 Y riyix iwetaman, chi xa ta ri rajaf jun jay nretamaj ajan (jampe') napon ri alek'om pa rachoch, ri rajaf ri jun jay ri' nic'ase' ta riche (rixin) chi nuchajij ri rachoch, y man ta nuya' k'ij chare ri alek'om chi nelek' el pa rachoch.
40 Rumac'ari' riyix nic'atzin chi can quiniwoyobej apo, ruma riq'ui juba' ri hora tek xa ma yin ta riyin ri yinich'ob, yari' tek xquipe riyin ri C'ajolaxel ri xinalex chicojol, xcha' ri Jesús.
41 Yac'ari' tek ri Pedro xubij chare ri Jesús: Ajaf, ¿tek riyit xatzijoj re c'ambel tzij re', la xaxu (xaxe) wi chake riyoj ri yoj adiscípulos, o xabij chuka' chique quinojel ri winek?
42 Y ri Ajaf xubij: Ri mayordomo ri choj y c'o runa'oj, yac'ari' ri nicha'ox (ncha') ca ruma ri rupatrón, riche (rixin) chi nicanaj ca pa quiwi' quinojel ri yec'o pa rachoch ri rupatrón, riche (rixin) chi nuya' quiway y ronojel ri nic'atzin chique tek napon ri hora.
43 Can jabel c'a ruwaruk'ij ri mozo ri', ruma ntajin chubanic ri samaj tek no'ilitej ruma ri rupatrón.
44 Can kitzij c'a nbij chiwe chi ri patrón can xtuya' wi c'a ronojel ri rubeyomal pa ruk'a' ri mozo riche (rixin) chi nuchajij.
45 Pero ri mozo ri' wi xa nuch'ob ka pa ránima: Ri nupatrón ri' xa c'a ma jane noka ta na, nicha'; y nuchop c'a quich'ayic ri nic'aj chic mozos chi achi'a' y chi ixoki', y can xu (xe) wi wa'in y tijoj ya' nuben quiq'ui ri k'abarela',
46 ya c'a ri k'ij y ri hora tek majun nuch'ob chi noka ri rupatrón, yac'ari' tek noka. Ri rupatrón can xtuc'ajsaj wi ruwech ri mozo ri' y xtuya' quiq'ui ri nic'aj chic ri ma yeniman ta tzij.

Lucas 12:17-46 in Re C'ac'a Testamento pa Kach'abal

17 Mare' re ache biyom xutz'am runojexic pa ránma: ¿Andex como xtimban cha ronojel re nu-cosecha? Roma manak chic anche' ninya-va.
18 Y tak xunojij re andex nuban, xubij: Mejor ye'ntur re jay re je'aconak ruc'ojlebal re nu-cosecha roma camas je cocoj y nimban más chavon cha, y chupan c'a re' xtinyac-va ronojel re xtimban cosechar y ronojel re c'o viq'uin,
19 y xtimbij c'a cha re vánma: Vánma, vocame camas q'uiy cosas re ayacon, y q'uiy juna' man xtataj-ta viyjal. Caqui'cot, caxulan, cava' y catuq'uia', xcha' re biyom cha re ránma.
20 Pero re Dios xubij cha re biyom re': Camas yat nacanic, chupan re ak'a' re' xtinvayoj-a re avánma, y ronojel re abiyomal re ayacon, ¿anchok richin c'a xtoc-va can?
21 Quire' niquic'alvachij re vinak re niquimol biyomal chin re ruch'ulef, y xa mana-ta re biyomal c'o riq'uin re Dios re niquimol.
22 Y re Jesús xubij chique re ru-discípulos: Yen nimbij chiva, che man quixel ch'o'j chucanoxic re ndoc chiva k'ij-k'ij, re anche' xte'vila-va-pa ivay y re anche' xte'c'ama-va-pa itziak,
23 roma mana-ta re vay re c'o más rajkalen que chach re c'aslen, y chuka' mana-ta re tziak re c'o más rajkalen que chach re i-cuerpo. Roma re Dios can nuya-va-pa re ivay chin c'o ic'aslen y re itziak chin nicusaj.
24 Titz'eta-na-pa' ch'utak chicop re c'o quixic' re ye'ba pa cak'ik', reje' man ye'ticon-ta y manak cosecha niquilisaj juna-juna', y chuka' manak cachoch chin niquiyacala' qui-cosecha. Pero reje' ye'va', roma can ja re Dios re nitzuku quichin. C'alapa' c'a yex che re Dios man-ta xtuya' ivay, roma yex más ivajkalen que chiquivach reje'.
25 Man jun chiva yex re nitiquir-ta nuban che niq'uiy-ta ba' más rakan, astapa' can elinak ch'o'j chubanic quire'.
26 Y re jun samaj re' camas co'ol y man yixtiquir-ta niban, ¿anchique c'a roma tak can yixelenak ch'o'j chucanoxic ivay, itziak y re nic'aj chic re ye'c'atzin chiva?
27 Titz'eta' re cotz'e'j quibini'an lirio tak ye'q'uiy, reje' man ye'samaj-ta, y man ye'quimon-ta chin niquiban quitziak. Y c'o jun Rey xuban gobernar pan Israel jun bey can xubini'aj Salomón. Reja' camas rubiyomal y rion tziak re camas je caro re xe'ruc'uaj, pero man jun bey xucusaj-ta jun rutziak ancha'l jun cotz'e'j.
28 Roma re Dios ja re cotz'e'j jare' re quitziak nuya' chique re k'ayis re jec'o pak'os. Y astapa' re k'ayis man can-ta niyaloj, roma jun tiempo-oc re jabal nitzu'un y tak nichakij-ka, nich'akex pa k'ak', pero man riq'uin re' re Dios can nuvak-va jabal. Y vo xa re Dios nuvak jabal re k'ayis, c'alapa' yex man-ta xtuya' itziak, astapa' yex man can-ta ibanon confiar-ivi' riq'uin re Dios, pero reja' can nuya-va itziak.
29 Mare' yex man quixel ch'o'j chucanoxic re andex xtitaj y re andex xtikum.
30 Quire' nimbij chiva, roma ja quire' niquiban re vinak re man quitaman-ta rach re Dios. Pero yex can itaman che c'o jun Tata'aj re can rutaman chic andex re nic'atzin chiva.
31 Mare' re ruc'amon che niban yex ja che tinimaj rutzij re Dios y reja' can xtuya' re nic'atzin chiva.
32 Mare' man tixibij-ivi' yex re yixtzekelben vichin, roma astapa' yix ba-oc, pero re Tata'aj re c'o chila' chicaj can nurayij-va che yixc'ue' pa ruk'a' reja'.
33 Tic'ayila' re andex jec'o iviq'uin y tijachala' re rajal chiquivach re vinak re je meba-oc. Vo xa quire' xtiban, re bolsa chin re ibiyomal re yacon chila' chicaj xtinoj y man jun bey xtik'ay-ta, y re ibiyomal re' man jun bey xtiq'uis. Chila' manak elek'oma' y chila' man jun andex xtichocoper.
34 Roma re ivánma can nic'ue' anche' c'o-va re ibiyomal, roma can jare' re nirayij.
35 Can tichajij c'a ic'aslan, che can-ta nojel tiempo tzejal.
36 Tibana' ancha'l niquiban re ye'chajin chupan jun jay. Re ye'chajin quiyaben che nitzolaj-pa re qui-patrón binak pa jun c'ulubic, chin quire' tak ne'ka y nucocaj-apo re ruchi-jay, can jare' ne'quijaka-pa chach.
37 Otz-quibanoj re ye'chajin jun jay vo xa je c'as tak ne'ka re qui-patrón. Y katzij nimbij chiva, che re qui-patrón mismo xto'rcusaj-pa re rutziak chin samaj y c'are' conojel re ru-mozos ye'rutz'uyuba-apo chach mesa, y ye'ruvilij-apo jabal roma reja' camas niqui'cot, roma je c'as y quiyaben-apo.
38 Otz-quibanoj re mozos re' vo xa je c'as ye'bo'rvila-ka re qui-patrón tak ne'ka pa nic'aj-ak'a' o ja tak nisakar-yam-pa, roma can quiyaben-apo.
39 Y yex itaman, che xe-ta jun rajaf jay rutaman jampa' napon jun elek'om pa rachoch, re rajaf jay re' nic'ase' chin nuchajij re rachoch, y man nuya-ta k'ij che re elek'om nuvop re rachoch chin ndoc chupan y nelak'-a.
40 Mare' yex nojel tiempo quiniyabej-apo, roma ja tak yex man jun ninojij, jare' tak xquineka yen re xinalax chi'icojol, xcha' re Jesús.
41 Jare' tak re Pedro xubij cha re Jesús: Ajaf, ¿rat xabij re ejemplo re' xaxe chaka yoj re a-discípulos o chique chuka' conojel vinak?
42 Y re Ajaf Jesús xubij: Yex tibana' c'a ancha'l nuban jun mozo re c'o runa'oj y can nuban ronojel re nibex cha. Nipa re patrón nucha' re mozo re' chin nipa'e' can pa quive' conojel re ye'c'ue' can pa jay, chin nuya' quivay tak napon re hora.
43 Y reja' can nuban-va ronojel samaj re bin can cha che nuban, y mare' niqui'cot ránma tak ne'vil-ka roma re ru-patrón ntajin che samaj.
44 Can katzij nimbij chiva che re patrón re' xtuban cha re ru-mozo che xtuya' pa rue' ronojel re c'o riq'uin, chin che nuchajij.
45 Pero vo xa re mozo re' nunojij-ka pa ránma: Re nu-patrón re' xa c'amaje-na ne'ka y nutz'am-ta quich'ayic re nic'aj chic mozos che achi'a' y che ixoki', y xaxe-ta va'in nuban, y nutz'am k'abaric y can man jun chic samaj nrajo' nuban,
46 jac'a re k'ij y re hora tak man jun runaben che ne'ka re ru-patrón jare' tak ne'ka. Re ru-patrón can xtuya' jun namalaj castigo pa rue' re mozo re' junan quiq'uin re nic'aj chic mozos re man ye'niman-ta tzij.