Text copied!
CopyCompare
GT:cak:Kaqchikel - Ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil nkucolotaj, ri tz'iban can roma ri San Lucas

Ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil nkucolotaj, ri tz'iban can roma ri San Lucas 12

Help us?
Click on verse(s) to share them!
1Jari' ri najin chiri', tok chi miles vinak xquimol-apu-qui', hasta xaxe chic niquinimila-qui'. Jac'ari' tok ri Jesús na'ey chique ri ru-discípulos xch'o-vi y xu'ij: Tibana' cuenta ivi' rix chuvech ri qui-levadura ri fariseos, roma rije' xa ca'i' rupalaj ri yetajin riq'uin.
2Quiri' nin-ij chive, roma man jun ri banon che'elek'el ri man ta xtina'ex, ni man jun ri evan ri man ta xtitemetaj.
3Roma c'a ri', ronojel ri ibilo'n pa tak k'eku'n, xa xtel rutzijol chosakil. Y ronojel ri ijaslo'n pan ixiquin pa tak ivacho, xtisiq'uis rubixic pa ruvi' tak jay.
4Jac'a chive rix ri rix (vachbil, vach'il) yin nin-ij: Man tixi'ij-ivi' chiquivech ri yecamisan ri cuerpo, y tok quicamisan chic, man jun chic achique xquetiquer xtiqui'en.
5Pero nin-ij chive ri achok chuvech nic'atzin chi nixi'ij-vi-ivi': Tixi'ij-ivi' chuvech ri Jun ri c'o ruk'a' richin nrelesaj ri aj-roch'ulef c'aslen, y tok relesan chic, c'o ruk'a' richin yixruc'ak pa k'ak'. Chuvech rija' tixi'ij-vi-ivi'.
6Rix iveteman chi vo'o' ch'utik tak ch'ip-ch'ip tok yec'ayix, xaxe oc ca'i-oxi' centavos cajil, pero nis-ta jun chique rije' mestan roma ri Dios.
7Y rix hasta ri rusumal-ivi' ajlan ronojel; xa más c'o ivakale'n que chiquivech q'uiy ch'ip-ch'ip. Romari' man tixi'ij-ivi'.
8Yin nin-ij chive chi xa achique na jun ri can chiquivech vinak nu'ij-vi chi rija' vichin yin, yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, can chiquivech ri ru-ángeles ri Dios xtin-ij-vi chi ri jun ri' vichin yin.
9Jac'a ri can chiquivech vinak xtu'ij-vi chi xa manak ru-cuenta chuve yin, quiri' mismo yin, can chiquivech ri ru-ángeles ri Dios xtin-ij-vi chi ri jun ri' manak nu-cuenta che.
10Y xa achique na ri ni'in jun tzij chuvij yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, c'a ni'an na perdonar. Jac'a ri niyok'on ri Lok'olaj Espíritu, man c'a xti'an ta perdonar.
11Rix tok yixuc'uax pa tak sinagogas, o chiquivech ri yec'ojon vinak, o chiquivech ch'aka' chic autoridades, man tich'ujirisaj-ivi' riq'uin ri achique rubanic xquixch'o, nis-ta ri achique chi ch'abel xticusaj richin nito-ivi', o riq'uin ri achique nic'atzin chi ni'ij.
12Roma ri Lok'olaj Espíritu ja hora ri' xtuya' ch'abel chive ri nic'atzin chi xti'ij, xcha' ri Jesús.
13C'o c'a jun chiquicojol ri quimolon-apu-qui' chiri' ri quire' xu'ij-apu che ri Jesús: Tijonel, tabana' favor, ta'ij che ri nunimal chi tikajacha' chikavech ri herencia ri rubanon-ka richin rija' che.
14Pero ri Jesús xu'ij che: ¿Rix ninojij chi yin, yin c'ojoy ivichin y yin jachoy herencia chivech?
15Jac'ari' chique conojel xu'ij-vi: Tibana' cuenta ri ic'aslen, man xa ti'e ivánima pa ruvi' méra. Roma jun vinak masque can q'uiy rubeyomal, pero ri beyomal man nitiquer ta nuya' ruc'aslen.
16Jac'ari' xutzijoj jun ejemplo chique, y xu'ij: C'o jun beyon ri jani na tico'n nuya' ri rujuyu'.
17Romari' rija' quire' nunojij pa ránima: ¿Achique cami nin-en? Roma manak chic lugar chupan ri nuc'ujay richin ninyec-vi ronojel ri nu-cosecha.
18Pero quire' xtin-en: Xquenyoj ri cocoj tak nuc'ujay, xtin-en más chovon chique, y chupan ri' xtinyec-vi ronojel ri ninmol ruchi', y ronojel ri nuchajin.

19Y xtin-ij che ri vánima: Vánima, vacami q'uiy beyomal ayacon richin q'uiy juna'. Caquicot, catuxlan, cava' y cakumun. Quiri' nunojij ri beyon pa ránima.
20Pero ri Dios quire' xu'ij che: Nacanic, chupan ri ak'a' re' xtuc'amer ri avánima. Y ronojel ri amolon, ¿achique xtoc can rajaf?
21Quiri' nibanataj riq'uin jun vinak ri numol beyomal richin ri roch'ulef, y xa manak ri beyomal ri petenak riq'uin ri Dios riq'uin.
22Jac'ari' tok ri Jesús quire' xu'ij chique ri ru-discípulos: Man tich'ujirisaj-ivi' chunojixic ri achique nic'atzin chive k'ij-k'ij, ri achique lugar xtivil-vi ri achique nitij, nis-ta ri achique lugar xtiq'uen-vi itziak.
23Roma man xaxe ta ri achique nitij nic'atzin che ri ic'aslen, y man xaxe ta ri tziek nicusaj ri nic'atzin che ri i-cuerpo.
24Tivelesaj na pe ejemplo chiquij ri ko'ch. Ri chicop re' manak tico'n niqui'en, manak rumolic ruvech tico'n niqui'en, ni manak jun jay richin quiyacon-vi ri achique niquitij, nis-ta c'o quic'ujay. Pero ri Dios can yerutzuk-vi. Y rix más c'o ivakale'n que chiquivech ri chicop ri'.
25Y man jun chive rix ri masque xtutij ruk'ij chunojixic, ri can ta xtitiquer xtunimirisaj chic juba' ri rupalen.
26Roma c'a ri', riq'uin ri man yixtiquer ta ni'en ri man can ta c'ayef, ¿achique roma nich'ujirisaj-ivi' chucanoxic ri más chic achique yec'atzin chive?
27Tivelesaj na pe ejemplo chirij quiq'uiyilen ri cotz'i'j lirios. Rije' man yesamaj ta, ni man yequemon ta richin niquibanala-ka quitziak. Pero yin nin-ij chive chi nis-ta ri ojer rey Salomón, masque rija' jun nimalaj beyon, pero man xucusaj ta jun tziek ri can ta más jabel que chuvech rucotz'ijal jun lirio.
28Ri Dios nu'on chique ri (k'ayis, k'os) pa tak juyu' chi jabel oc yetzu'un roma ri quicotz'ijal, y xa cha'anin yeporox pa k'ak'. Si ri Dios jabel yeruvik ri cotz'i'j, más quiri' xtu'on iviq'uin rix. Xa ja rix ri man can ta cukul ic'u'x riq'uin.
29Romari' man tisatz ivánima chucanoxic ri achique nitij, y achique nikum, ni man tich'ujirisaj ri ivánima.
30Roma ri benak cánima pa ruvi' ri roch'ulef niquich'ujirisaj cánima chucanoxic re'. Jac'a rix c'o jun Itata' ri reteman chi nic'atzin ronojel re' chive.
31Roma c'a ri', tijacha-ivi' pa ruk'a' ri Dios richin yixru'on gobernar, y ronojel ri nic'atzin, rija' xtuya-pe chive.
32Rix ri rix achel jun ch'uti botzaj oveja, man tixi'ij-ivi', roma ri Itata' Dios ruyo'on chic pa ránima chi yixrucusaj chupan ri ru-gobierno.
33Tic'ayij ri achique ichajin y ri rajil tiya' chique ri man jun oc quichajin. Tibana' jun iyacona'al ri man nitziakir ta, tibana' ibeyomal ri man jun bey xtiq'uis, pero ja ri chila' chicaj ri achique lugar man jun elek'on ntoc, ni man jun jut nichicopirisan.
34Quiri' nin-ij chive, roma xa achique na chi beyomal yixtajin chuyaquic, jari' nic'utu achok pa ruvi' benak-vi ri ivánima.
35Tibana-apu ibanic jumul, y titzije' jumul ri i-candil.
36Tibana' achel niqui'en ri samajela' ri jumul coyo'en chi nitzolij-pe ri cajaf ri benak pa jun c'ulubic. Roma tok nuka y nich'o-apu chuchi' ri puerta, ri samajela' cha'anin niquijak-pe ruchi' ri jay chuvech.

37Utzulaj tzij ri' ri samajela' ri eq'ues utz-utz pa ruvi' ri quisamaj tok nuka ri cajaf. Kitzij nin-ij chive chi rija' xterubana-pe rubanic, y xquerutz'uyuba' chuchi' mesa richin yerilij-apu.
38Y masque pa nic'aj ak'a' o más chic nic'aj ak'a' xtuka ri cajaf, xa utzulaj tzij ri' ri samajela' si eq'ues pa ruvi' ri quisamaj ye'ilitaj ri hora ri'.
39Tivac'axaj c'a ri nin-ij chive: Xa ta jun tata'aj reteman achique hora ntoc-apu jun elek'on pa racho, can ta nic'ase' y man ta nuya' lugar chi ni'an-e elak' ri pa racho.
40Roma c'a ri', quixc'ase', roma yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol xquipe chupan ri hora tok man jun achique inojin chiri', xcha' ri Jesús.
41Jari' tok ri Pedro quire' xu'ij-apu che ri Jesús: Ajaf, ¿xaxe chike roj a-discípulos xatzijoj-vi ri ejemplo re'? ¿O coma conojel xatzijoj?
42Y ri Ajaf xu'ij: Pa jun jay, ja ri samajinel ri jabel ninojin y nu'on-apu ronojel ri bin can che, ja samajinel ri' xtucha' ri rajaf richin nuya' can pa quivi' ri ch'aka' chic samajela', richin tok nril k'ij, nujach ri nic'atzin chique richin niquilij-qui'.
43Utzulaj tzij che ri samajinel ri najin riq'uin ri samaj ri bin can che tok nitzolij-pe ri rajaf.
44Can kitzij nin-ij chive chi ri rajaf nujach ronojel ri c'o riq'uin pa ruk'a' ri samajinel ri' richin nuchajij.
45Pero si ri samajinel ri' xa quire' nu'ij-ka pa ránima: Ri vajaf ri' man jani nuka, nicha-ka; y nutz'uc quich'eyic ri ch'aka' chic samajela' chi achi'a' chi ixoki', y nutz'uc chi xe va'in y tijoj-ya' nu'on, y nik'abariyej,
46xtipe ri rajaf chupan ri k'ij y ri hora tok ri samajinel man jun runa'en chiri', camic chi ch'eyoji'l xtu'on che, y ja chiquicojol ri samajela' man yeniman ta tzij xtuya-vi-apu.
47Ri samajinel ri reteman achique nrojo' ri rajaf, pero man nunojij ta apu ri achique nrojo' ri samaj, ni man nu'on ta ri nrojo' ri rajaf, can q'uiy ch'eyoji'l xti'an che.
48Jac'a ri samajinel ri man reteman ta achique nrojo' ri rajaf, y c'o man utz ta yerubanala-apu, masque ri samajinel re' can utz ta chi ni'an castigar, pero ri castigo ri xtika pa ruvi' man can ta q'uiy. Roma tok jun samajinel q'uiy yo'on che, q'uiy nic'utux che, y ri samajinel q'uiy jachon can pan ruk'a', más q'uiy ri nic'utux che, xcha' ri Jesús.
49Yin xipe re choch'ulef richin nunya' k'ak' chiquicojol ri vinak, y ninrayij chi ri k'ak' can ta nic'at chic.
50Pero na'ey can achel xqui'an bautizar chupan jun nimalaj k'axomal, y ri vánima jani na nik'axo, c'a quik'ax na chupan ri k'axomal ri'.
51¿Rix ninojij chi riq'uin ri xipe yin choch'ulef tok manak chic oyoval chiquicojol ri vinak? Man quiri' ta. Yin xipe richin chi voma yin más xticataj oyoval chiquicojol ri vinak.
52Roma ja vacami nitiquer-e chi ri jay ri ec'o-vi vo'o' vinak, oxi' xquecataj chiquij ri eca'i', y ri eca'i' xquecataj chiquij ri oxi' voma yin.
53Ri tata'aj xticataj chirij ri ruc'ajol, y ri c'ajol xticataj chirij ri rutata'. Ri te'ej xticataj chirij ri ral xten, y ri xten xticataj chirij ri rute'. Ri alite' xticataj chirij ri rali', y ri alibetz xticataj chirij ri ralite'.
54Ri Jesús quire' chic xu'ij chique ri vinak: Tok rix nitz'et chi nimuke-pe ri achique lugar nixule-vi-ka la k'ij, cha'anin ni'ij chi nipe job, y can nipe-vi.

55Quiri' mismo tok nitiquer-pe cak'ik' quire' pa sur, rix ni'ij chi nerubana' c'atan, y can nipe-vi ri c'atan.
56¡Rix xa nic'ut-ivi' chi ca'i' rupalaj ri yixtajin riq'uin! Roma xa riq'uin nitz'et ri rocaj y ri roch'ulef, yixtiquer ni'ij achique nerubana' ri k'ij. Si iveteman ronojel ri', ¿achique roma man yixtiquer ta ni'ij achique nuq'uen-pe ri tiempo ri rojc'o-vi?
57Y, ¿achique roma man ninojij ta ka rix mismo ri achique utz chi ni'en?
58Tok rat benak chuvech juez, más utz tatija' ak'ij tachojmirisaj-avi' riq'uin ri sujunel chavij, utz ri c'a ja rix benak pa bey richin yixec'ojox. Roma si man quiri' ta xta'an, ri sujunel chavij xa xcaruc'uaj chuvech ri nic'ojon ivichin, y riq'uin juba' ri nic'ojon ivichin xcarujach-e pa ruk'a' ri chajiy cárcel, y ri chajiy cárcel yaterutz'apij can.
59Kitzij nin-ij chive chi rat man xcatel ta pe ri pa cárcel, c'a ja tok atojon chic can ri ruq'uisbel centavo che ri ajani xk'at chavij, xcha'.