1Ghino ya yaku weya Krais, na lo utuutuke iyake i emunjoru, na ma ya kwan. Na weya Nyao Boboma ghareŋgu i matuwo na ma ya kwan.
2Emunjoru nuwaŋgu i tharɨ weiye lo gharevɨrɨ laghɨye moli, ma ne iko, kaiwae lo gharɨgharɨ Isirel mane thɨ wovatha Krais iye ravamoruko Loi va i dageraweko. Iya kaiwae, kaiwae ma thɨ wovatha Krais, valɨkaiwae ya vatomweŋgo weya Loi na i guraŋgo moli na i kitenɨyathuŋgo weya Krais thoŋgo ma i vakatha lo valɨ Isirel thɨ loŋweghathɨ.
4Thiye Isirel Loi le tututhi gharɨgharɨniye. Iŋa le ŋgamaŋgamaŋgi, i vatomwe le vwenyevwenye manjamanjalawae weŋgi, thɨ vedagerawe weŋgi, i giya Mbaro weŋgi, i vatomwe na thɨ kururuwe na tembe i dageraweva bigibigi lemoyo weŋgi.
5Thiye orumburumbume Eibraham, Aisake na Jeikob orumburumbunji, na Krais tembe ŋgoreiyeva orumburumbuye, iye Loi bigibigike wolaghɨye ghanji Rambarombaro. Ra taraweŋa idae mbaŋake wolaghɨye. Mbwana. Ŋgoreiye.
6Ko othembe lo valɨ Isirel gharɨgharɨniyeko laghɨyeniye moli thɨ botewoyathu Krais, iyake ma i vaemunjoruŋa Loi kaero ma i vamboromboro budakaiya va i dagerawe weŋgiya Eibraham, Aisake, na Jeikob, iyava iŋake orumburumbunjiko wolaghɨye nevole thɨ vaidiya Loi le mwaewo. Ko ŋgoroŋga, Loi ma valɨkaiwae i vamboromboro le dageraweko weŋgiya Jiu? Nandere. Kaiwae ma i ghanagha moli thiye Jeikob orumburumbuye na thiye thɨŋa idanji Jiu, thiye Loi le renuwaŋa na thiye le gharɨgharɨ emunjoru.
7Na tembe ma ŋgoreiyeva Eibraham orumburumbuyeko wolaghɨye thiye orumburumbuye moliŋgi. Loi va i dagewe Eibraham iŋa, “Orumburumbu va ya dagerawe kaiwan ne thɨ rakamena weya Aisake.”
8Utuutuke iyake i govambwara weinda ma i ghanagha moli thiye thɨ virɨ Eibraham orumburumbuyeko thɨ tabo Loi le ŋgamaŋgama, ko iyemaeŋge Eibraham orumburumbuye moliŋgi iya thavala thɨ rakaraŋgima Loi le dageraweko e tɨne.
9Loi le dagerawe weya Eibraham iŋa ŋgoreiyake, “Ne e mbaŋake vara iyake theghatheghake i menamenake, ya njoghama na Sera i ghamba ŋgama ghɨmoru.”
10Na tembe ŋgoreiyeva, Rebeka va i ghambɨŋgiya gamwaruworuwo, na ramanji mbe reghaeŋge, iye rumbunda Aisake.
11Gamagaiko thenjighewoko, Iso iye virɨviva, na Jeikob iye virɨreghamba, amba mava thɨ yomara na amba mava thɨ vakatha mun thovuye o tharɨ, kaero Loi i dage weya Rebeka, iŋa, “Virɨ viva ne i tabo rakakaiwo weya virɨ reghamba.” Loi va i utu ŋgoreiyako na i vaghareinda gamagaiko thiyako regha kaero i tuthi, mbe ghamberegha vara le renuwaŋa ŋgoreiye. Loi le tututhi rɨghe, ma kaiwae Jeikob va i vakatha bigi regha thovuye, ko kaiwae ghakula vambe i mena weya Loi ŋgoreiyako.
13Buk Boboma regha i govambwara tembe ŋgoreiyeva iyako, iŋa, “Ya gharethovu Jeikob, ko ya botewoyathu eŋge Iso.”
14Ŋgoroŋga ne raŋa? Raŋa Loi le vakatha ma i vamboromboro? Nandere moli.
15Kaiwae i dage weya Mosese iŋa, “Thela thoŋgo ya tuthi, ya gharevɨrɨ kaiwae, na thela thoŋgo ya tuthi, ghareŋgu i njawe.”
16Iya kaiwae Loi le tututhi ma kaiwae nuwanjiya i tuthiŋgi o kaiwae thɨ vavurɨgheghe na i tuthiŋgi, ko iyemaeŋge mbe i goruwe eŋge vara ghamberegha le gharevɨrɨ e tɨne.
17Na Buk Boboma e tɨne Loi i dage weya Pero iŋa, “Ya tuthiŋge na u tabo kiŋ, kaiwae nuwaŋguiya gharɨgharɨ thɨ thuweya lo vurɨgheghe e ghen, na valɨkaiwae idaŋgu i lalo yambaneke laghɨye.”
18Iya kaiwae, thoŋgo Loi nuwaiya i gharevɨrɨ lolo regha kaiwae i gharevɨrɨ kaiwae, na thoŋgo nuwaiya i vakatha lolo regha ghare i vurɨgheghe, i vakatha na ghare i vurɨgheghe.
19Ghemi regha ne i dage e ghino na iŋa, “Buda kaiwae Loi mbe i wonjoweinda? Thela valɨkaiwae ne i botewo budakaiya Loi nuwaiya?”
20Ko thela idaya ghen, mau, na u munjeva u gonjogha weya Loi? Valɨkaiwae monjemonje biginiye i dage weya ramonjemonje na iŋa, “Buda kaiwae u monjeŋgo na ŋgoraŋgwake?”
21Ramonjemonje tembe ghamberegha, budakaiya nuwaiya i vakatha valɨkaiwae i vakatha. Valɨkaiwae i thɨna thelau wabura na i vakatha uye vwaraiwowe, vwarara i vakaiwoŋa bobwari kaiwanji, na vwarara i vakaiwoŋa nja kaiwae.
22Othembe iye valɨkaiwae i vatomwe weŋgiya gharɨgharɨ le gaithɨ tharɨ kaiwae na valɨkaiwae i lithɨ vurɨgheghe gharɨgharɨ thiye thɨ vakatha le gharegaithɨ, iyemaeŋge mbaŋa molao Loi i ghataŋaghathɨŋgi thiye thɨ vakatha le gharegaithɨ na thiye ghanjirɨghe mukuwo.
23Va i ghataŋaghathɨ kaiwae nuwaiya gharɨgharɨ thɨ thuweya le vwenyevwenye riyeriyevanjaraniye. Le vwenyevwenyeko iyako i liŋgi weinda ghinda mbaŋa va i vivako i vivathaŋainda na ra woya le vwenyevwenyeko.
24Kaiwae ghinda Loi va i kula weinda, na ma mbe ghinda eŋge Jiu e tɨnenda, ko tembe ŋgoreiyeva thiye ma Jiu gharɨgharɨniye e tɨnenji.
25Loi ghalɨŋae buk Hoseya i woraŋgiya iŋa ŋgoreiyake: “The gharɨgharɨ va yaŋa ma lo gharɨgharɨ ŋgoreiye ne yaŋa, ‘Lo gharɨgharɨŋgi.’ The vanautuma va yaŋa ma ghareŋgu weŋgi ne yaŋa, ‘Kaero ya gharethovu.’
26Na ghembako iyako weŋgi yaŋa, ‘Ghemi ma lo gharɨgharɨ ŋgoreiye,’ e ghembako iyako tɨne ne yaŋa, ‘Ghemi ghino Loi vurɨvurɨghegheniye moli lo ŋgaŋga ghemi.’”
27Na Isirel kaiwanji Aiseya iŋa, “Othembe Isirel gharɨgharɨniye lenji ghanaghanagha ŋgoranjiya kerakera e njighɨko, iyemaeŋge mbe thegheviye eŋge ne thɨ vaidiya vamoru,
28kaiwae Loi ne ele ghathaghatha ghambaŋa ne i vamayaŋa na i lithɨ weŋgiya gharɨgharɨke wolaghɨye e yambaneke.”
29Ŋgoreiya Aiseya mbaŋa me vivako le utuutu iŋa, “Thoŋgo Loi Vurɨvurɨghegheniye Moli mava i vatomweya orumburumbunda vavana na mbe thɨ royakuyaku, ghinda mbala ŋgorandaŋgiya Sodoma na Gomora.”
30Ŋgoroŋga ne raŋa? Thiye ma Jiu gharɨgharɨniye mava thɨ rovurɨghegheŋa thɨ mando na thɨ thovuye Loi e marae, ko iyemaeŋge Loi tembe i wovarumwarumwaruŋaŋgi kaiwae thɨ loŋweghathɨ.
31Ko thiye Isirel thɨ rovurɨgheghe Mbaro e tɨne mbala Loi i wovarumwarumwaruŋaŋgi kaiwae thɨ ghambu Mbaro, ko iyemaeŋge ma valɨkaiwanji.
32Kaiwae ma thɨ vareminja Loi ne i vakatha kamwathɨ na i wovarumwarumwaruŋaŋgi, ko iyemaeŋge lenji vakathako thovuye iyako thɨŋa Loi i wovarumwarumwaruŋaŋgi. Thɨ tagandɨnda ghenji e varɨ na thɨ dobu,
33ŋgoreiya Buk Boboma i woraŋgiya Mesaiya kaiwae iŋa, “Wo u thuwe, ya woraweya varɨ Saiyon, gharɨgharɨ thɨ tagandɨnda ghenji e varɨke iyake na thɨ dobu. Ko iyemaeŋge thela i loŋweghathɨgha amalaghɨniye mane i monjina.”