10 Karanje je zlo onome ko ostavlja put; koji mrzi na ukor, umrijeæe.
11 Pakao je i pogibao pred Gospodom, akamoli srca sinova èovjeèijih.
12 Potsmjevaè ne ljubi onoga ko ga kori, niti ide k mudrima.
13 Veselo srce veseli lice, a žalost u srcu obara duh.
14 Srce razumno traži znanje, a usta bezumnijeh ljudi naslaðuju se bezumljem.
15 Svi su dani nevoljnikovi zli; a ko je vesela srca, na gozbi je jednako.
16 Bolje je malo sa strahom Gospodnjim nego veliko blago s nemirom.
17 Bolje je jelo od zelja gdje je ljubav nego od vola ugojena gdje je mržnja.
18 Èovjek gnjevljiv zameæe raspru; a ko je spor na gnjev, utišava svaðu.
19 Put je lijenoga kao ograda od trnja, a staza je pravednijeh nasuta.
20 Mudar je sin radost ocu, a èovjek bezuman prezire mater svoju.
21 Bezumlje je radost bezumniku, a razuman èovjek hodi pravo.
22 Namjere se rasipaju kad nema savjeta, a tvrdo stoje gdje je mnogo savjetnika.
23 Raduje se èovjek odgovorom usta svojih, i rijeè u vrijeme kako je dobra!
