Text copied!
CopyCompare
Toto Thovuye Loi Ghalɨŋae - Matiu

Matiu 12

Help us?
Click on verse(s) to share them!
1E mbaŋako iyako, Sabat regha Jisas i ghathara wit e ghauma. Bada i gharɨŋgiya gharaghambu, amba thɨ vugha wit uneune na thɨ ghan.
2Mbaŋa Parisi thɨ thuweŋgi amba thɨ dage weya Jisas, thɨŋa, “Wo u thuwe, ghanɨraghambu ma thɨ ghambugha Sabat ghambaro.”
3Jisas i gonjogha weŋgi iŋa, “Ko ma hu ndevaona mun Deivid utuutuniye, mbaŋa va weiyaŋgiya ghaune na bada i gharɨŋgi?
4Va ve ru Loi ele ŋgolo tɨne na ravowovowo i giya bred bobomawe, i raŋgi na thɨ ghan weiyaŋgiya ghauneko. Bredɨko iyako va thɨ ghan othembe mbaro i dageten weŋgi, mbe ravowovowo eŋge kaiwanji.
5O ma hu vaona Mosese le Mbaro, iya iŋake Sabat regha na regha ravowovowo thɨ kaiwo e Ŋgolo Boboma tɨne? Iyako kaero thɨ raka Sabat ghambaro iyemaeŋge ma thɨ vakatha tharɨ.
6Ya dage e ghemi, bigi regha ina gheke, iye i kivwala Ŋgolo Boboma.
7Ma hu ghareghare utuutuke thiyake ghanjirumwaru, iya iŋake, ‘Ghino nuwaŋguiya gharenja thanavuniye, ma nuwaŋguiya vowo.’ Thoŋgo hu ghareghare wagiyawe utuutuke thiyake ghanjirumwaru mbala ma hu wovatharɨtharɨŋaŋgiya gharɨgharɨke thiya ma thɨ vakatha tharɨke.
8Kaiwae Lolo Nariye iye Sabat ghagiya.”
9Jisas i iteta iyako na ve ru e lenji ŋgolo kururu tɨne,
10na gheko, amala regha inawe, nɨmae i kuvokuvo. Gharɨgharɨ vavana va inanji gheko, nuwanjiya thɨ wonjoweya Jisas le vakatha vatharɨ kaiwae. Thɨ vaito, thɨŋa, “Ŋgoroŋga, la mbaro i vatomwe na i thovuye eŋge ra vamora lolo Sabat e tɨne o nandere?”
11I dage weŋgi, iŋa “Thoŋgo ghemi regha le sip regha i dobu e goga Sabat e tɨne, ma i thovuyewe ne i yalawe na i wovoreŋa?
12Emunjoru sip bigi laghɨye, ko iyemaeŋge lolo iye bigi laghɨye moli. Iya kaiwae la Mbaro i vatomweŋge weinda ra vakatha vakatha thovuye Sabat e tɨne.”
13Amba i dage weya amalama, iŋa “U livamomoya nɨmanɨna.” I livamomoya nɨmaeko na kaero i thovuyeva ŋgoreiya reghako.
14Parisi thɨ rakaraŋgi na vethɨ rerenuwaŋa ŋgoroŋga ne thɨŋa na thɨ unɨghɨ.
15Jisas vama i ghareghare lenji renuwaŋako, i iteta ghembako iyako na gharɨgharɨ lemoyo thɨ ghambu. Ghambweghambwerako wolaghɨye va inanji e wabwiko tɨne, i thawarivaoŋgi,
16i dage vurɨgheghe weŋgi na thava thɨ utuŋa utuniye thela amalaghɨniye.
17Va i vakatha ŋgoreiyako na i vaemunjoruŋa ŋgoroŋga Loi va iŋa weya ghalɨŋae gharautu, Aiseya.
18Iŋa: “Lo rakakaiwo iyake. Iye va ya tuthi. Ya gharethovu na ya warari laghɨye kaiwae. Ne ya wogiya uneŋgukewe, na iye ne i utuŋa lo renuwaŋa thovuye weŋgiya gharɨgharɨke wolaghɨye.

19Mane i wogaithɨ weiyaŋgiya gharɨgharɨ na mane i kulakula. Mane i utu na ghalɨŋae laghɨlaghɨye.
20Mane i yanji wanaŋgiya thavala thɨ njavovo, na thavala riwanji ma ele vurɨgheghe mane i vakowanaŋgi. Ne i kaiwo gheghada Loi le ghamba mbaro thovuye i kivwalaŋgiya bigibigike wolaghɨye.
21Amalaghɨniye e idae gharɨgharɨke wolaghɨye lenji vareminje ne inawe.”
22Gharɨgharɨ vavana thɨ womena amala regha maramara thɨ kwaghe na ma e ghalɨghalɨŋae, kaiwae nyao raitharɨ va inawe. Jisas i thawari ambama ghalɨŋae i mavu na kaero i thuweva.
23Gharɨgharɨko wolaghɨye gharenji i yo na thɨŋa, “Mbwata iye Deivid Rumbuye, ae?”
24Ko mbaŋa Parisi thɨ loŋweya iyako, thɨŋa, “I variyeraŋgiya nyao raraitharɨ kaiwae nyao raraitharɨ ghanjigiya Bilɨsabul i giya vurɨgheghewe na i vakatha ŋgoreiye.”
25Jisas i ghareghare lenji renuwaŋako na i dage weŋgi, iŋa “Ghamba mbaro regha thoŋgo thɨ vakatha wabwi na wabwi na thɨ vegaithɨ weŋgi, ghamba mbaroko iyako mane i wo mbaŋa molao. Na ghemba regha o ŋgolo regha, thoŋgo thɨ vakatha wabwi na wabwi na thɨ vegaithɨ weŋgi ne thɨ dobu moli.
26Thoŋgo Seitan i variyeraŋgiya le nyao raitharɨ na i vakatha wabwi ele ghamba mbaro tɨne amba thɨ vegaithɨ weŋgi, le ghamba mbaroko ne i ko moli.
27Ghemi huŋa ya variyeraŋgiya nyao raraitharɨ kaiwae Seitan i giya vurɨgheghe e ghino, na thela i giya vurɨgheghe weŋgiya ghamiraghambu na thɨ variye raŋgiyaŋgiya nyao raraitharɨ? Ghamiraghambu lenji vakatha i woraŋgiya lemi kwanɨna.
28Ko thoŋgo Loi Une le vurɨgheghe e tɨne na ya variyeraŋgiya nyao raraitharɨ, iyake i vaemunjoruŋa Loi le ghamba mbaro kaero i mena weŋga.”
29“Ma valɨkaiwae lolo regha i ru amala vurɨgheghe regha ele ŋgolo na i kaiva le bigibigi thoŋgo iviva ma i yalawekai na i ŋgarɨghathɨ e thiyo, amba muyai i kaiva le bigibigiko e ŋgoloko tɨne.”
30“Thela ma weiŋgu iye wothɨghɨya, na thela ma weiŋgu wo mbanvathavatha gharɨgharɨ iye i vagevagegeyathu.
31Iya kaiwae ya dage e ghemi, thela i vakatha tharɨ na i utuvatharɨ weya Loi, ne i numoten, ko thela thoŋgo i utuvatharɨ weya Nyao Boboma, Loi mane i numotena le tharɨko iyako.
32Thela thoŋgo i utuvatharɨ weya Lolo Nariye, Loi ne i numoten, ko thela thoŋgo i utuvatharɨ weya Nyao Boboma, Loi mane i numoten e mbaŋake iyake o mbaŋa i menamenako.”
33“Thoŋgo umbwa thovuye, une tembe thovuyeva. Thoŋgo umbwa raitharɨ, une tembe raitharɨva. Umbwa, uneko i woraŋgi, umbwa thovuye o raitharɨ.
34Ghemi ŋgoramiya mwata! Ma valɨkaiwami hu utuŋa utu thovuye kaiwae gharɨgharɨ raraithara ghemi! Kaiwae budakaiya i riyevanjara gharendake, iya ve raŋgi e ghaendake.
35Lolo thovuye i woraŋgiya bigi thovuye kaiwae thovuyeko iyako i mena e ghare. Lolo raitharɨ i woraŋgiya bigi raitharɨ kaiwae tharɨko iyako i mena e ghare.”
36“Ya dage e ghemi, mbaŋa Loi ne ghambaŋa i ghathaŋgiya gharɨgharɨ, lolo regha na regha ne ve kot weya Loi utuko raraitharɨ wolaghɨye iya i utuŋaŋgiko kaiwanji.

37Thoŋgo e ghalɨŋamina lemi utu i thovuye Loi ne i wovathovuthovuyeŋaŋga. Thoŋgo e ghalɨŋamina lemi utu raraitharɨ Loi ne i wovatharɨtharɨŋaŋga.”
38Amba Parisi na Mbaro gharavavaghare vavana thɨ dage weya Jisas, thɨŋa “Ravavaghare, nuwameiya u vakatha vakatha ghamba rotaele regha na wo thuwe mbala wo ghareghare u mena weya Loi.”
39Jisas i gonjogha weŋgi iŋa, “Tha raraithara ghemi na hu roiteta Loi ghathanavu. Nuwamiya ya vakatha nono ghamba rotaele. Ko mane ya vakatha nono regha kaiwami. Nono ghamba rotaele mbe reghaeŋge Loi ne i giya weŋga, iyava i vakatha weya ghalɨŋae gharautu, Jona.
40Kaiwae Jona va ina borogi e ŋgamoiye mbaŋa thegheto na gougou thegheto, tembene ŋgoreiyeva Lolo Nariye, mbaŋa thegheto na gougou thegheto ne ve yaku e thelau tɨne.
41Mbaŋa Loi ghambaŋa i ghathaŋgiya gharɨgharɨ, Ninive gharɨgharɨniye ne thɨ rakayondo thɨ wovatharɨtharɨŋaŋgiya thake iyake, kaiwae va thɨ loŋwe Jona le vavaghare, thɨ uturaŋgiya lenji tharɨ na thɨ roitete, na mbaŋake lolo regha ina gheke iye i laghɨye kivwala Jona.
42Mbaŋa Loi ne ghambaŋa i ghathaŋgiya gharɨgharɨ, kwin i mena e yaghalako ne i yondo na i wovatharɨtharɨŋaŋga, kaiwae i ri e ghemba bwagabwaga moli na i mena i vandeŋe Solomon le thimba. Na mbaŋake lolo regha ina gheke i laghɨye kivwala Solomon na thake iyake ma thɨ goruwe.”
43“Mbaŋa nyao raitharɨ i raŋgi weya lolo regha, i wa ve loŋgatakwa njamnjamɨko tɨne ma mbwaniye, i tamweya le ghamba towo, ko iyemaeŋge ma i vaidiya regha.
44Amba iŋa, ‘Wo ya njogha ŋgora lo ghamba yakuma ma rimawe.’ Mbaŋa i njogha, i thuweya le ghamba yakuko kaero thɨ wanji wagiyawe na bigibigiko wolaghɨye e tɨneko thɨ vakatha wagiyawe, ko iyemaeŋge kokowae.
45Amba i wa na ve vaŋguŋgiva nyao thenjighepirɨ, thɨ tharɨ moli, thɨ kivwala amalaghɨniye. Thɨ ru na thɨ yaku gheko. Loloko iyako le yakuyaku va i viva i tharɨ, ko e mbaŋako iyako i tharɨ laghɨye moli. Iyake ne ŋgoreiye weŋga, ghemi thake raraitharɨ iyake.”
46Jisas vamba i utuutu weŋgiya wabwi, tɨnae na oghaghae ma inanji eto thɨ ndeghathɨ, thɨ tamwetamwewe kaiwae nuwanjiya thɨ utuwe.
47Amba lolo regha i dagewe iŋa, “Amalana, tɨna na oghagha iya thɨ ndeghathɨ etoke, nuwanjiya thɨ utu e ghen.”
48Jisas i gonjoghawe iŋa, “Ko nava thela na oghaghaŋguŋgiya thavala?”
49I liya nɨmae na i thɨvatomweŋgiya gharaghambu, na iŋa, “Wo hu thuwe! Thiyake, nava na oghaghaŋgu.
50Thela thoŋgo i vakatha Bwebwe e buruburu le renuwaŋa iye ghaghaŋgu, louŋgu na tɨnaŋgu.”