1Tiere jã ĩ buio yaparo cʉ buerãre ocõo bairo jã caĩ buiowĩ Jesu:
2—Pʉga rʉmʉ bero pascua na caĩri boje rʉmʉ anigaro, mere mʉja maji, mani ñicʉ jãare Ejiptopʉ capopiye tamʉorãre Dio na cʉ canetoo bojariquere mani catʉgooñapa rʉmʉ. Ti boje rʉmʉ cãno yʉre ñegarãma. Yucʉ tẽorica pãipʉ cʉ papua jĩaña ĩrã yʉre ñegarãma, jã caĩwĩ Jesu.
3Ti paʉ cãno majuu sacerdote maja ʉparã, aperã cabʉcʉrã judío majare carotirã caneñapoyuparã. Sacerdote maja ʉpaʉ majuu Caifá cawamecʉcʉ ya wiipʉ caneñapoyuparã.
4Caifá ya wiipʉ neñapo, yajioropʉ Jesure ñeri cʉ na cajĩapere caame wadapeniñuparã.
5“Cʉ ñebana quena boje rʉmʉ cãno cʉ̃re mani ñequẽna. Camaja capaarã catʉjʉra ejarã cʉ mairã mani awaja tutiborãma,” caame ĩñuparã.
6Betania na caĩri macapʉ Simón cawamecʉcʉ ya wiipʉ cãmi Jesu yua. Simón caajeri boaʉ cãnacʉ cãmi.
7To bairi Simón ya wiipʉ Jesu cʉ caʉga ruiro jĩcao cãromio cʉ tʉpʉ caejawõ. Caneamó carupa rʉ alabastro cawamecʉti rʉ werica rʉ caroaro cajʉti ñuurije, pairo cawapacʉtie cajañari rʉ. Tiere neatí, Jesu rʉpoare capio peówõ.
8To bairo co cáto tʉjʉrã Jesu buerã jã capunijini tʉgooñawʉ cõre: —¿Nope ĩo to bairo pairo majuu cawapa pacarije to cãnibato quena cawatoana co pio recõati?
9Aperãre co cajoata pairo majuu wapa jooboricarãma. Niyeru na cawapayeboriquere cabopacarãre na cajoope pairo aniboricaro, jã caame ĩwʉ.
10To bairo jã caame ĩrijere majiri, ocõo bairo jã caĩwĩ Jesu: —¿Nope ĩrã cõre mʉja ĩ patowãcooti? Caroaro yʉre áamo.
11Cabopacarã mʉja tʉpʉ anicõa aninucugarãma mʉja caboori paʉ na mʉja cátinemoparã. Yʉ maca mʉja mena yoaro yʉ aniquetigʉ.
12To bairi atie caroa cajʉti ñuurijere yʉre pio peómo, yʉ cabai yajiro bero yʉ rupaʉ na cayaaparo jʉgoye na cátipere iñoo.
13Cariape mʉjaare yʉ ĩ: Ati yepa nipetiropʉ yʉ ye quetire cabuio teñarã yʉre co cátaje quenare buiogarãma. Yʉre co cátajere majiritiquetigarãma. Cabero macana quena caroaro yʉre co cátajere ame buiogarãma, jã caĩwĩ Jesu.
14Cabero Judas Iscariote cawamecʉcʉ Jesu buerã mena macacʉ jĩcaʉ sacerdote maja ʉparã tʉpʉ cáaájupʉ.
15Na tʉpʉ aá: —¿Noo cõo yʉ mʉja wapayebocʉti, Jesure na ñeato ĩi mʉjaare yʉ cabuioata? na caĩ jeniñañupʉ Judas. To bairo na cʉ caĩ jeniñaro treinta cuiri caajiyari cuiri cõoña, cʉ cajooyuparã, bapari cãnacã muipu camajocʉ cʉ capaa wapatarije cõo majuu.
16Cʉ na cajooro bero, Jesure na ñeato ĩi nare cʉ cabuioparore cacoteyupʉ Judas.
17Cabero pascua boje rʉmʉ pan cawauorije caajuya manie judío maja na caʉga jʉgori rʉmʉ cãmʉ yua. To bairi Jesu buerã cʉ tʉpʉ atí, cʉ jã caĩ jeniñawʉ: —¿Noopʉ pascua macaje mʉ caʉgapere jã caquenoo jʉgoyeyepe mʉ booti? cʉ̃re jã caĩ jeniñawʉ.
18To bairo cʉ jã caĩ jeniñaro: —Macapʉ aánaja jĩcaʉ mʉjaare yʉ caĩi ya wiipʉ. Cʉ ya wiipʉ ejarã, ocõo bairo cʉ̃re mʉja ĩgarã: “Manire cabuei mʉre ĩ joomi. ‘Dio rooro yʉ catamʉopere yʉre cʉ cacũrica paʉ ejatʉga mere. Yʉ buerã mena mʉ ya wiipʉ pascua macajere caʉgaparã jã ã,’ mʉ ĩ joomi manire cabuei,” cʉ ĩña.
19To bairi aá, cʉ caĩrore bairona jã cápʉ́. Topʉ pascua jã caʉgapere jã caquenoowʉ.
20Canaiori paʉ cãno cʉ buerã jã mena caʉga ruiwĩ Jesu yua.
21Jã caʉga ruiri paʉna ocõo bairo jã caĩwĩ Jesu: —Jĩcaʉ mʉja mena macacʉ yʉre catʉjʉ teerãre yʉre wadajãgʉmi, yʉre na ñeato ĩi. Cariape mʉjaare yʉ ĩ buio.
22To bairo jãre cʉ caĩro seeto jã catʉgooñarique paiwʉ. To bairo tʉgooñarique pairã: —¿Yʉna yʉ baiquetibacʉati? To cãnacãʉna cʉ̃re jã caĩ jeniña peticoapʉ.
23To bairo cʉ jã caĩ jeniñaro: —Yʉ mena jotʉ bapa cayoje ʉgaʉ ãmi yʉre catʉjʉ teerãre cawadajãpaʉ.
24Yʉ cabaipe tirʉmʉpʉ Dio ye quetire cabuioricarã na caĩricarore bairona cabaipaʉ yʉ ã. To bairo cabaipaʉ yʉ cãnibato quena rooro majuu baigaro cʉ̃re yʉ catʉjʉ tutirãre yʉre cʉ cawadajãrije wapa. Cʉ cabuiaquẽpata ñuucõaboricaro cʉ̃re.
25To bairi Judas, Jesure catʉjʉ teerãre cawadajãpaʉ cʉ quena Jesure ocõo bairo caĩ jeniñawĩ: —¿Yʉna yʉ baiquetibacʉati? To bairo cʉ caĩ jeniñaro: —Mʉna mʉ ã, cʉ caĩwĩ Jesu Judare.
26Jã caʉgari paʉna Jesu jĩca pãre ne, Diore cʉ cajeni nʉcʉbʉgowĩ. Jeni nʉcʉbʉgo, pan pe bate, jãre cajoowĩ cʉ buerãre. —Atiere ne ʉgaya. Yʉ rupaʉ ã, jã caĩwĩ.
27Cabero etirica bapare ne, Diore cajeni nʉcʉbʉgowĩ Jesu tunu. Jeni nʉcʉbʉgo, jãre joo: —Mʉja nipetirã etiya mʉjaa.
28Atie yʉ rií ã. Yʉ rií re yajigʉ, camaja capaarã caroorije na cátiere na wapayebojaʉ. To bairo yʉ carií re yaji wapayebojaro camaja caroorije na cátajere majiriogʉmi Dio cʉ̃re cajeni nʉcʉbʉgorãre. To bairo mʉjaare yʉ caĩ cũri wamere tʉgooñari etiya.
29Cariape mʉjaare yʉ ĩ. Atie ʉje miji wẽ rica ocore yʉ etinemoquetigʉ yʉ Pacʉ Ʉpaʉ yʉre cʉ cajõoparo jʉgoye. Mʉja mena yʉ etinemogʉ ti rʉmʉ Ʉpaʉ yʉ cãnopʉ, jã caĩ buiowĩ Jesu cʉ buerãre.
30Cabero Diore jã cawariñuu bajawʉ. Baja yaparo Olivo na caĩricʉpʉ jã cáaápʉ.
31Jã cáaáto ocõo bairo jã caĩwĩ Jesu: —Uwibana ati ñamire yʉre mʉja ruti aáweo peticoagarã. To bairona cabaipere caĩ ucayupi tirʉmʉpʉ macacʉ Dio wadarica tutipʉ: “Oveja Ʉpaʉre cʉ jĩagarãma. Cʉ na cajĩaro oveja aá bategarãma,” caĩ ucayupi. To bairo na cáaá baterore bairona mʉja quena rutiri mʉja aá bategarã yʉre na cajĩaro, uwibana.
32Cariacoatacʉ anibacʉ quena yʉ catí tunucoagʉ. Catí tunu, mʉja jʉgoye yʉ aágʉ Galilea yepapʉ, mʉjaare yuʉ aácʉ, jã caĩwĩ Jesu.
33To bairo jã cʉ caĩro ocõo bairo cʉ caĩwĩ Pedro: —Aperã nipetirã uwibana mʉre na caruti aáweorije to cãnibato quena yʉ ruti aáweoquetigʉ yʉa, cʉ caĩwĩ Pedro.
34To bairo cʉ caĩro: —Cariape mʉ yʉ ĩ. Ati ñamina cabujuri paʉ jʉgoye ãbocʉ cʉ cawadaparo jʉgoye itiani, “Cʉ yaʉ mee yʉ ã, cʉ yʉ majiquẽe,” mʉ ĩtogʉ, cʉ caĩwĩ Jesu Pedrore.
35To bairo cʉ caĩro: —Mʉ mena yʉre na cajĩa rocarije to cãnibato quena, “Jesure yʉ majiquẽe,” yʉ ĩqueti majuucõagʉ, cʉ caĩwĩ Pedro. Aperã cʉ buerã nipetirã to bairo jeto jã caĩwʉ Jesure.
36To bairi Jesu mena jã caejawʉ Getsemaní na caĩri paʉpʉ oterica paʉ. Jã caejaro cʉ buerãre ocõo bairo jã caĩwĩ Jesu: —Atona rui coteya i paʉpʉ Diore yʉ cajeni nʉcʉbʉgoʉ aátoye, jã caĩwĩ.
37To bairo ĩ, na capi aámi cʉ mena Pedrore, Sebedeo punaa na pʉgarã quenare. Topʉ aá, seeto majuu tʉgooñarique pai cayapapua jʉgóyupʉ.
38To bairo tʉgooñarique pairi ocõo bairo na caĩñupʉ: —Yʉ bai yajicoabo seeto tʉgooñarique pai netobacʉ. Atona yʉ coteya caniquẽnana, na caĩbami Jesu.
39To bairo na ĩ, na jʉgoyeacã aá, yepapʉ mubia cumu eja, ocõo bairo caĩ jeniñupʉ Diore: —Caacʉ, yʉ capopiye tamʉope mʉ cabooata to cabaiquẽto ája. Mʉ jeto mʉ maji. Yʉ maca yʉ capopiye tamʉope yʉ cabooquẽtie to cãnibato quena mʉ caboorije maca to baiato, caĩ jeniñupʉ Diore.
40Diore jeni yaparo tunu aá, cʉ buerãre catʉjʉyupʉ cacani cuñarãre. Cacani cuñarãre na tʉjʉ, ocõo bairo cʉ caĩñupʉ Pedrore: —¿Jĩca hora yoaroacã meena caniquẽnana mʉja cote majiquẽeti?
41Caniquẽnana cotecõaña. Diore cʉ jeniya, Sataná cʉ caboorije macare jã áti wadajãremi ĩrã. Mʉja yeripʉre yʉ mʉja cáaá weogaquẽtie to cãnibato quena mʉja rupaʉri macare mʉja ocabʉtiquẽe, na caĩñupʉ.
42To bairo na ĩ, cʉ caĩricarore bairona Diore cajeni nʉcʉbʉgoʉ aájupʉ tunu: —Caacʉ, atie yʉ capopiye tamʉope yʉre mʉ canetoo bojagaquẽpata mʉ caboorije maca to baiato, caĩ jeniñupʉ tunu.
43Diore cʉ cajenitoye Pedro jãa cacanicoajuparã tunu, wʉgoa to caejaro maca. To bairi Jesu Diore ĩ jeni yaparo catunucoajupʉ Pedro jãa tʉpʉ. Tunu eja, na cacani cuñaro na catʉjʉyupʉ tunu.
44To bairona nare aáweocõari tunu, na jʉgoyeacã to bairona Diore cajeni nʉcʉbʉgoyupʉ.
45Ĩ jeni yaparo catunucoajupʉ Pedro jãa tʉpʉ. Na tʉpʉ eja, ocõo bairo na caĩñupʉ: —To cõona caniña. Dio rooro yʉ catamʉopere yʉre cʉ cacũrica paʉ majuu ejatʉga mere. Caroorãre yʉ jooma, cʉ ñeña ĩrã.
46Yopiya. Jitá. Mere ejatʉgami yʉre cañe rotii, yʉ mena macacʉ cãnibatacʉna, na caĩñupʉ Jesu na itiarãre Pedro jãare.
47To bairo Jesu cʉ caĩ ãnona caejawĩ Judas yua, jã mena macacʉ cãnibatacʉ. Na cajʉgo ejawĩ Judas aperã camaja capãarãre jarerica pãiri, yucʉrire cacʉgorã, caroaro wamooricarã mena. Sacerdote maja ʉparã, aperã cabʉcʉrã judío majare carotirã Jesure cʉ na cañe rotiricarã cãma.
48Na caejaparo jʉgoye Judas na caĩ buio jʉgoyeyeyupʉ cʉ cajʉgo aánare, Jesure na catʉjʉ majiparore bairo ĩi: —Jesu cʉ cãni paʉpʉ ejaʉ cʉ yʉ pabario jeniñagʉ. To bairo cʉ yʉ cáto tʉjʉrã cʉ mʉja ñegarã, na caĩ buio jʉgoyeyeyupʉ Judas.
49To bairo Judas na cʉ caĩ buio jʉgoye yericarore bairona cámí. To bairi Jesu tʉpʉ atí: —¡Mʉ anibapari, Ʉpaʉ! cʉ jeniñari cʉ capabariowĩ Judas.
50To bairo cʉ cáto: —¿Ñeere átii acʉ́ mʉ atí, Judas? cʉ caĩ jeniñawĩ Jesu Judare. Jesure cʉ catʉjʉ teerã na cajooricarã Judas cʉ capabarioro tʉjʉrã cʉ cañewã Jesure yua.
51To bairo cʉ na cañeri paʉna Jesu mena macacʉ jĩcaʉ jarerica pãire tʉ̃ga we roca joo átiri sacerdote maja ʉpaʉ capaabojari majocʉre, cʉ amoorore capa ta ñoocõa joowĩ.
52To bairo cʉ cáto ocõo bairo cʉ caĩwĩ Jesu: —Mʉ jarerica pãi quenoo cũña. Noa jarerica pãi mena caame quẽrãre na jĩagarãma aperã tunu jarerica pãi menana.
53¿Dio yʉre cʉ cátinemo majirijere mʉ tʉgooñaquẽeti? Yʉ Pacʉre cʉ yʉ cajeniata ángel maja capãarã majuu yʉre camotaboja rotii, na jooboʉmi. ¿Tiere mʉ majiquẽeti?
54To bairo to cãnibato quena cʉ yʉ jeniquẽe. Yʉre ñerã Dio ye quetire buiori maja tirʉmʉpʉ macana na caĩ ucaricarore bairona yʉre átigarãma. Dio cʉ caĩ cũrica wamere bairona yʉre átigarãma ati maja. To bairona caĩwĩ Jesu sacerdote maja ʉpaʉ capaabojari majocʉre cʉ amoorore Pedro cʉ capa ta ñooro tʉjʉri.
55To bairo cʉ ĩ, camaja paarãacã cʉ̃re cañerã ejaricarãre ocõo bairo na caĩwĩ Jesu: —¿Nope ĩrã jarerica pãiri mena, yucʉ rʉcari mena caroaro wamooricarã jee rutiri majocʉre ánare bairona yʉre mʉja ñerã ejati? To cãnacã rʉmʉ Dio wiipʉ camajare yʉ cabuiorije to cãnibato quena yʉre mʉja cañequetinucuwʉ.
56Dio ye quetire cabuioricarã tirʉmʉpʉ macana na caĩ ucariquere bairona yʉre mʉja áa. “Na caĩ buio jʉgoye yeriquere bairona jã áa,” ĩ majiquetibana quena to bairona yʉre mʉja áa, caĩwĩ Jesu. Ti paʉna cʉ buerã Jesure cʉ jã caruti weo peticoapʉ.
57To bairi Jesure cʉ ñe aána cane ejayuparã sacerdote maja ʉpaʉ majuu ya wiipʉ, Caifá cawamecʉcʉ tʉpʉ. Topʉ caneñapoyuparã judío majare cabuerã, aperã cabʉcʉrã carotirã mena.
58Pedro maca cayoaropʉ catʉjʉ ʉja aájupʉ. Sacerdote maja ʉpaʉ ya wii macá yepapʉ eja, caruiyupʉ Pedro ti wiire cacoterã mena, ¿dope bairo to bairoati? ĩ tʉjʉgʉ.
59To bairo cʉ cabairo sacerdote maja ʉparã, aperã carotirã topʉ caneñaporã, ¿di wame caroorije cʉ cájupari? caĩ wadapeni macabajuparã. ¿Dope bairo cʉ cátaje wapa cʉ mani jĩarãati? ĩrã caame jeniñabajuparã.
60To bairi capãarã Jesure caĩ wadajãrã cãñuparã. To bairo na ĩ buiobana quena cariape jĩcaro mena caĩrã camañuparã. Aperã ricati, aperã ricati to bairo jeto caĩtoyuparã naa. Cabero aperã pʉgarã ocõo bairo caĩ wadajãñuparã Jesure:
61—Ani cʉ caĩriquere jã caapiwʉ. “Dio ya wiire yʉ we rocagʉ. We rocabacʉ quena itia rʉmʉ bero yʉ wajoa nʉcogʉ ape wiire yʉ camajirije mena tunu,” caĩwĩ Jesu, caĩñuparã na pʉgarã.
62To bairo na caĩrijere apii sacerdote maja ʉpaʉ Caifá cawamecʉcʉ wamʉnʉca, ocõo bairo caĩñupʉ Jesure: —¿Nare mʉ yʉgaquẽeti? ¿Dope bairo ĩrã na ĩti mʉre? Jesure cʉ caĩ jeniñabajupʉ Caifá.
63Jesu maca cʉ caĩ yʉquẽjupʉ. To bairi Caifá cʉ caĩnemoñupʉ tunu: —Dio to cãnacã rʉmʉ cãnicõa aninucuʉ cʉ carotiro mena mʉ yʉ buio roti jãre. Cariapena jãre ĩ buiocõaña. Tirʉmʉpʉ macana Dio ye quetire cabuio jʉgoyeyericarã, “Atígʉmi jĩcaʉ Cristo na caĩi Dio cʉ cajoʉ,” caĩ ucayupa. To bairo Dio cʉ cajoʉ na caĩricʉna, ¿Dio Macʉna mʉ ãti? Jesure cʉ caĩ jeniñañupʉ Caifá.
64To bairo cʉ caĩ jeniñaro: —Cʉna yʉ ã mʉ caĩrore bairona. Cariape mʉjaare yʉ ĩ. Dio cʉ cajooricʉ aniri ape rʉmʉripʉ cʉ tʉna ruiri cʉ mena carotii yʉ anigʉ. Ati yepapʉ yʉ rui atígʉ bujeri bʉrʉri watoapʉ. To bairo cáacʉ́re yʉre mʉja tʉjʉ mʉgojogarã, caĩñupʉ Jesu.
65To bairo Jesu cʉ caĩro apii cʉ majuuna cʉ jutii cabui macajere catʉ̃ga wooyupʉ Caifá, cʉ caapi punijinirijere iñoʉ: —Nope ĩrã caroorije cʉ cáti buicʉtiere aperã cabuioboparãre na mani jeniñanemoquẽna. Rooro Diore cʉ caĩrijere mʉja apiwʉ mere, “Dio Macʉna yʉ ã,” cʉ caĩtorijere.
66¿Dope bairo cʉ̃re mʉja tʉgooñati? caĩñupʉ Caifá sacerdote maja ʉpaʉ cʉ ya wiipʉ caneñaporãre. To bairo cʉ caĩro: —Cʉ cajĩa rocacõape ã, to bairije Diore rooro cʉ caĩeje wapa, cʉ caĩñuparã.
67To bairo ĩrã, jĩcaarã to catʉjʉnucurã cʉ riyare caʉco eo bate tuyuparã Jesure yua. Aperã na wamori mena cʉ cañojeñuparã. Aperã juti ajero mena cʉ riyare biperi, cʉ bape, ocõo bairo cʉ caĩñuparã:
68—¿Ni maca mʉre cʉ baperi? Dio cʉ cajooricʉna mʉ cãmata jã ĩ bʉgaya, camajii mʉ cãmata, cʉ caĩ epeyuparã Jesure.
69To bairo rooro Jesure na caĩ ani paʉna Pedro macá yepapʉ caruiyupʉ. Topʉ cʉ caruiro jĩcao ti wiipʉ paa coteri majoco cʉ tʉpʉ atí, ocõo bairo cʉ caĩñupo Pedrore: —Mʉ quena Jesu Galilea yepa macacʉ mena mʉ cãninucuwʉ.
70To bairo co caĩro apii: —Yʉ aniquẽe. Mʉ caĩri wamere yʉ majiquẽe, caĩñupʉ Pedro to cãna nipetirã na caapijoropʉ.
71To bairo ĩ yaparo wii na cajanijã amojorerica janiro jopepʉ cáaájupʉ. Topʉ catʉjʉnucuñupʉ. Topʉ cʉ catʉjʉnucuro apeo cʉ tʉjʉri ocõo bairo caĩñupo to cãnare: Jĩ quena Jesu Nasaré macacʉ menana cãninucuwĩ.
72To bairo co caĩro apii caĩtoyupʉ Pedro tunu: —Dio mena yʉ ĩ, jĩire cʉ yʉ majiquẽe, caĩtoyupʉ Pedro tunu.
73Petoacã bero aperã to catʉjʉnucurã Pedro tʉpʉ atí, ocõo bairo cʉ caĩñuparã aperã to catʉjʉnucurã: —Mʉ quena Jesu mena macacʉ mʉ ãnacʉ, jocarã mee jã ĩ. Mʉ cawadarijepʉre jã api maji, Pedrore cʉ caĩñuparã.
74To bairo cʉ na caĩro roorije na ĩri ocõo bairo na caĩñupʉ: —Cʉ yʉ majiqueti majuucõa jĩire, Dio mena mʉjaare yʉ ĩ, caĩtoyupʉ Pedro. To bairo cʉ caĩrona ãbocʉ cawadacoajupʉ yua.
75To bairo ãbocʉ cʉ cawadarijere apiri Pedro catʉgooña bʉgayupʉ. “Ãbocʉ cʉ cawadaparo jʉgoye itiani, ‘Jesure cʉ yʉ majiquẽe,’ na mʉ ĩtogʉ,” Jesu cʉ caĩriquere catʉgooña bʉgayupʉ. Tʉgooña bʉga, buti, seeto caotiyupʉ Pedro tʉgooñarique pairique mena.