Text copied!
CopyCompare
MARO KINDENI KAWA ŊGUA - Matai

Matai 18

Help us?
Click on verse(s) to share them!
1Lâ zo ŋinde kinzi pâri-tamâta simâ pa Yesu, aku sikasoŋa tu, “Ea imo mbâna-mbâna panzi tamâta ŋinde Maro Kindeni ikai maro panzi.”
2Ŋineŋga Yesu isarâwa pa lâlu kiri-mwata toŋge tu imâ, aku iŋgunu imandi pâri-tamâta naonzi.
3Ŋineŋga Yesu ipainzi tu, “Naŋa aporo mao nâ pami; Maro Kindeni ikai maro panzi tamâta ea sitogonzi lâlu kiri-kiri mine. Mine nde miki kaloŋo ŋga; ambo miki ma kapalele ilomi kalomi tia, ande miki ma kakura tu kamo Maro Kindeni ne ŋgumbi ilo, ande tia.
4Ambo tamâta toŋge ipatawa tamwata tini, itogo lâlu kiri-mwata ŋine uru iveta mine, ande tamâta ŋinde ma imo mbâna-mbâna panzi tamâta Maro Kindeni ikai maro panzi ŋinde.
5Ambo tamâta toŋge kalo tawana naŋa kala iveta kie ara pa lâlu mota toŋge itogo lâlu ŋai, ande i iveta kie ara pa naŋa tona.”
6Ŋineŋga Yesu iporo tu, “Ambo tamâta toŋge ma iyaula i tini pinde ne kalo-tawana, kala ipu muli pa naŋa, ande ŋinde nde mâsi sakamao ndo. Ara ŋana kinzi nia ndoyo ma sipa mira ŋalae toŋge lâ tamâta ŋinde ŋandola tâ ku sitambira indue tâi geza-geza ilo mbo inu tâi mbo imâte tâ. Ŋana tu ambo kinzi muŋga siveta mine papa, ande i ma ikura tu iyaula tini pinde ŋinde ne kalo-tawana, ande ma tia.
7Vetâŋa sakamao ma ipâŋga panzi tamâta ŋinde uru siveta tamâta pinde sipile nenzi kalo-tawana. Mao nâ, vetâŋa pinde ma ipâŋga panzi tamâta ku isowe ilonzi kalonzi ŋana siveta kiesaka kâ. Andeta vetâŋa sakamao ndo ma ipâŋga pa tamâta ea iveta vetâŋa ŋinde ipâŋga.
8Ambo noko mbalau tâku kie ilaŋeno kala kuveta kiesaka, ande ara ŋana noko ma kutoto ŋinde piti ku kutambira ilâ. Ambo noko mbalau taitu nâ, tâku kie taitu nâ, ande ŋinde nde ara koŋa tia; andeta muli ŋga, noko ma kumo via ku kumo nâ. Taitu kuloŋo ŋga; ambo noko kie-mbalau rua, andeta muli Maro Kindeni ma itambirano kulâ yââ ŋalae ne mbââ ilo, ande ŋinde nde ara tia ndo kanaŋo.
9Aku mine nâ, ambo noko mata toŋge ilaŋeno kala kuveta kiesaka, ande ara ŋana kupasiki mata ŋinde piti ku kutambira ilâ. Ambo noko mata taitu nâ, ande ŋinde nde ara koŋa tia; andeta muli, noko ma kumo via ku kumo nâ. Taitu kuloŋo ŋga; ambo noko mata rua, andeta muli Maro Kindeni ma itambirano kulâ yââ ŋalae ne mbââ ilo, ande ŋinde nde ara tia ndo kanaŋo.
10Miki kapakatona sondo ŋga! Tia ma miki kamoranzi tamâta pinde, nenzi kalo-tawana itogo lâlu nenzi kalo-tawana mine, aku ma ilomi tu, ‘Kinzi nde tamâta kaa nâ’. Naŋa apaimi tu lâ samba ilo, kinzi kalo-tawana tamâta ŋinde nenzi aŋelo nde uru simandi naŋa Mama nao ikura zo zo.”
11“Naŋa Tamâta Natu amâ ŋana akainzi tamâta muŋga sisapiri kala soka potomule ŋinde piti lâ kondoma ilo.”
12Ŋineŋga Yesu itambira ŋgua panzi ne pâri-tamâta mine tu, “Miki ilomi mana. Ambo tamâta toŋge ne ‘lama’ kambwaŋenzi tamâta ŋalae taitu (100) simo, andeta lama toŋge isapiri ku nao tia lâ, ande i ma iveta mana. Naŋa apaimi tu i ma ipilenzi lama ŋgu ŋalae simo tuu kulu, aku ma ilâ mbo iroroto ŋana lama taitu ŋinde ŋga.
13Naŋa aporo mao nâ pami, ambo iroto ŋana lee isânda kulu lâ, ande i ma indeka pâta ku wisi puu ndue. I ma indeka ŋalae koŋa tia ŋananzi lama 99 ŋinde ŋandai sisapiri ŋga; ambo taitu i ma indeka ŋalae tina ŋana lama ŋinde muŋga isapiri ŋineŋga isânda kulu lâ.
14Aku mine nâ, miki Tamami imo samba ilo ŋinde nde tini pwâka tu kalo-tawana tamâta toŋge ma ipile ne kalo-tawana ku imo niaka.”
15Ŋineŋga Yesu ipainzi ne pâri-tamâta tu, “Ambo kalo-tawana tamâta toŋge iveta soki pano, ande kulâ papa aku simbomi rua nâ kaporo ŋgua ŋana kaveta ŋinde sondo kâ. Ambo i kalo sukâŋa ku iporo tu, ‘Mao nâ, aveta soki pano’, ande ara, miki rua ma kamo nambwe-nambwe kilo.
16Taitu kaloŋo ŋga; ambo iporo tu, ‘Naŋa ŋandai aveta soki toŋge ŋga’, ande ara, noko ma pwainzi kalo-tawana tamâta taitu tâku rua, ikura Mose ne ŋgua tukuŋa mine, aku kalâ kaporo pa tamâta ŋinde kilo. Ŋana tu Mose ne ŋgua tukuŋa ikeno mine tu, ‘Ara ŋana kinzi tamâta rua tâku ŋato ma sisuka ŋgua noko kusowe lâ tamâta toŋge tini’.
17Ambo noko ma kuveta mine, andeta tamâta ŋinde ipatiâmo ku iporo kilo tu, ‘Naŋa ŋandai aveta soki toŋge ŋga’, ande ara, kulâ kumandi ŋgu naonzi ku kuporo ŋgua ŋine pwataki panzi siloŋo. Ambo i tini pwâka tu iloŋo ŋgu nenzi ŋgua, ande noko ma tini piti ndo ŋana i kâ, itogo uru tini piti ŋananzi tinikoa wa kinzi tamâta sakamao ŋana mbumbu kaiŋa kâ.
18Naŋa aporo mao nâ pami; vetâŋa ndia rârâni miki kandi ŋana lâ tâno kulu, ande Maro Kindeni ma indi ŋana mine nâ lâ samba ilo. Aŋga vetâŋa ndia rârâni miki kasâu ŋana lâ tâno kulu, ŋinde Maro Kindeni ma isâu ŋana mine nâ lâ samba ilo.

19Naŋa apaimi kilo tu ambo kinzi kalo-tawana tamâta rua nâ ilonzi taitu ku sikai noŋa pa naŋa Mama imo samba ilo ŋinde tu ma iveta vetâŋa toŋge panzi, ande i ma iveta ikura kinzi rua nenzi noŋa mine.
20Ŋana tu lâ zo ndia kinzi kalo-tawana tamâta ŋato tâku rua simâ taitu sipasau ŋana siwâŋgi pa naŋa, ande naŋa warakâŋgu ma amâ amo kunzi.”
21Lâ zo ŋinde, Petero imâ pa Yesu ku ikasoŋa tu, “Maro Ŋalae, ambo kalo-tawana tamâta toŋge uru iveta soki pa naŋa, ande naŋa ma apile i ne vetâŋa soki ŋinde mbwaniŋgu ŋapia. Ambo naŋa ma aveta mine mbwaniŋgu lima kanaŋo rua, ande ŋinde ma ikura, tiya?”
22Andeta Yesu itu lâ Petero kawa tu, “Naŋa apaino tu noko ma kuveta mine mbwani lima kanaŋo rua nâ nde tia; noko ma kuveta mine ikura mbwani tamâta ŋalae lima (500).
23Noko kuloŋo ŋga; Maro Kindeni ne mâsi ŋana ikai maro panzi tamâta kâ, ande itogo koipu ŋalae toŋge. Koipu ŋinde ilo tu i ne wurâta tamâta rârâni ma sikatu mbuku papa i taulo imâ.
24Kinzi simâ ŋana sikatu mbuku kâ, ŋineŋga sikai tamâta toŋge simâ, i muŋga ikai mbumbu 10,000 saŋe koipu ŋinde.
25Tamâta ŋinde ikura tu ikatu mbuku ŋinde tia ndo. Mine kala koipu ŋalae ipainzi ne tamâta pinde tu sikai wurâta tamâta ŋinde tavanzi kaiwa-natu, aku sionzi silâ pa tamâta ŋalae toŋge tu ma ikainzi ŋana siveta wurâta koa tia nâ papa. Aku ipainzi tu ma sio tamâta ŋinde ne luma tava ne kelekele ndoni ilâ panzi tamâta tu siko tona, ŋana ma sikai mbaliŋa ŋana sikatu mbuku kâ.
26Andeta wurâta tamâta ŋinde iloŋo ŋgua ŋinde, aku ipare tuku lâ koipu ŋalae kie tini laiti, aku ino mine tu, ‘Kalo sukâŋa ŋanana, aku kundamwana ŋga. Muli ŋga naŋa ma atu ŋana mbumbu ndoni muŋga akai saŋeno ŋinde.’
27Ŋineŋga koipu ŋalae kalo sukâŋa ŋana ku ipai tu, ‘Akai naneŋgu mbuku piti lâ noko tini; kuyâti kulâ.’
28Ayo, ŋineŋga wurâta tamâta ndainani nâ iyâti ilâ pa nia yo, andeta isânda nuwala toŋge kulu, i ne mbuku peko mwata nâ ikeno papa. Aku mbau ilâ ikai nuwala ŋandola kaika, ku ipai tu, ‘Noko ma kutu ŋana mbumbu rârâni ŋinde muŋga mbo noko pwai saŋe naŋa!’
29I nuwala ŋinde nde iloŋo ŋgua ŋinde, ku ipare tuku ipai wurâta tamâta ŋinde mine tu, ‘Kalo sukâŋa ŋanana, aku kundamwana ŋga. Muli ŋga naŋa ma atu ŋana mbumbu ndoni muŋga akai saŋeno ŋinde.’
30Andeta wurâta tamâta ŋinde wisi nâna ku io nuwala ilâ luma sakamao ilo lee, mambo ikatu mbuku ikura lâ.
31Kinzi rua nawalanzi pinde simora tamâta ŋinde iveta mâsi mine, aku ilonzi kura tia. Mine nde silâ siporo ŋgua ŋinde rârâni papa nenzi koipu ŋalae.
32Aku marumbu; koipu ŋinde isarâwa pa wurâta tamâta ŋinde imâ, aku ipai tu, ‘Noko wurâta tamâta sakamao! Noko muŋga kuno naŋa, aku akai neŋgu mbuku rârâni piti lâ noko tini.
33Mao nâ, naŋa muŋga kaloŋgu sukâŋa ŋalae tina ŋanano. Mine nde ŋana sâ kâ ŋga noko ŋandai kalo sukâŋa ŋana noko nuwala kâ, a?’
34Ŋineŋga koipu ŋalae wisi nâna, aku io wurâta tamâta ŋinde ilâ luma sakamao ilo. Aku ipainzi luma ŋinde ne wurâta tamâta tu ma nâna silua lee, ikura lâ zo ndia ikatu mbuku rârâni.”
35Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga ipainzi ne pâri-tamâta mine tu, “Aku mine nâ, ambo kalo-tawana tamâta toŋge iveta soki pano, aku noko tini mwasa papa tia kala kupile i ne vetâŋa soki ŋinde tia, ande Maro Kindeni ma iveta mâsi kie taituni pano, ikura koipu ŋalae ŋinde iveta papa ne wurâta tamâta mine.”