Text copied!
CopyCompare
Dio Wadarique - Marcos

Marcos 6

Help us?
Click on verse(s) to share them!
1Jesu Capernaupʉ cãnacʉ cʉ ya macapʉ catunu aájupʉ. Cʉ buerã quena cʉ mena cáaájuparã.
2To bairi judío maja na cayerijãri rʉmʉ cãno Jesu na caneñapo bueri wiipʉ Dio ye quetire na cabuio jʉgoyupʉ. Camaja capãarã cʉ cabuiorijere apirã caapi acʉacoajuparã. Api acʉari ocõo bairo caame ĩñuparã: —¿Noopʉ atie cʉ cabuio majirijere cʉ camajiñupari? ¿Dope bairo majuu to bairije cáti majiña maniere cʉ cáti majiñupari?
3Atona cãninucuecʉna ãmi. Yucʉ pãirire capaanucuecʉ, María macʉna ãmi. Jacobo, José, Juda, Simón na jʉgocʉna ãmi. Cʉ bairã romiri quena mani tʉna aninucuma, caame ĩñuparã. To bairo ĩ tʉgooñarã cʉ caapi nʉcʉbʉgogaquẽjuparã.
4To bairo cʉ̃re na canʉcʉbʉgogaquẽto tʉjʉʉ ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu: —Jĩcaʉ Dio ye quetire buiori majocʉ ũcʉ aperopʉ cʉ cabuio teñaro to macana cʉ api nʉcʉbʉgorãma. Cʉ ya maca macana maca, cʉ yarã majuu, cʉ ya wii macana jeto cʉ nʉcʉbʉgoquẽnama, caĩñupʉ Jesu.
5To bairi topʉ cʉ cabʉcʉarica macapʉ capee cáti majiña mani wame cáti iñooquẽjupʉ, cʉ̃re na caapi nʉcʉbʉgoquẽto tʉgooñarique paibacʉ. Jĩcaarãacã jetore cariarãre na ñiga peori na canetoo catioyupʉ baii pʉa. Cabero to tʉacã cãni macaripʉ cʉ ye quetire cabuio teñanucuñupʉ.
7Cabero Jesu cʉ buerã doce cãnacãʉre cʉ tʉpʉ neori pʉgarãri jeto cʉ ye quetire na cabuio teña roti jʉgoyupʉ. To bairi camaja na yeripʉ cawãtia jañarãre na cabuu reboja majipe quenare na cajooyupʉ.
8Apeye unie na cacʉgorijere na cajee aá rotiquẽjupʉ. Wajopoa uno, ʉgarique, niyeru quenare na cajee aá rotiquẽjupʉ. Tuericʉ jetore na cane aá rotiyupʉ.
9Rʉpo jutii na cacʉtarije jeto, na jutii na cajañarije jeto menare na cajooyupʉ. Na cawajoa jañape macare na cajee aá rotiquẽjupʉ.
10Ocõo bairo na caĩñupʉ: —Caroaro mʉjaare cãni rotii ũcʉ ya wiipʉ jãa ejarã ti wiipʉna anicõaña ti macapʉ mʉja cãni rʉmʉri cõo.
11Noo mʉjaare aperã na cabooquẽto, Dio ye quetire mʉja cabuioro na caapigaquẽto topʉ mʉja buti weogarã. Buti aána mʉja rʉporipʉre jita catujarijere pa bate reya. To bairo ána, mʉjaare jã cabuioro mʉja caapigaquẽtore bairona mʉja booquẽemi Dio, na ĩ iñoorã mʉja átigarã. Cariapena mʉjaare yʉ ĩ. Dio camajare cʉ cabejepa rʉmʉ cãno ti maca macanare mʉjaare cabooquetanare seeto na popiyeyegʉmi. Sodoma, Gomora macana tirʉmʉpʉ macanare cʉ capopiyeyericaro netoro na popiyeyegʉmi Dio, caĩñupʉ Jesu.
12To bairo cʉ caĩro bero cáaácoajuparã yua. Aá, camajare, “Caroorijere mʉja cátinucurijere tʉgooña jʉtiriti wajoaya,” caĩ buio teñanucuñuparã.
13To bairi capãarã camajare na yeripʉ cawãtia jañarã quenare care buubojayuparã, Dio cʉ catutuarije mena. Capãarã cariayecʉna quenare ʉje mena wareri na canetoo cationucuñuparã.
14To bairi camaja nipetirã Jesu cariarãre canetoo catiorijere caqueti apiyuparã. To bairi Ʉpaʉ Herode quena caqueti apiyupʉ. Tiere queti apiri ocõo bairo caĩñupʉ: —Juan camajare bautisari majocʉ na carʉpoa pa ta rocaricʉpʉ anibacʉ quena tunu catiricʉmi. Catunu catiricʉ aniri capee majuu áti iñoo netonucuʉmi, caĩñuparã jĩcaarã.
15Aperã maca ocõo bairo caĩñuparã: —Aniquẽcʉmi. Tirʉmʉpʉ macacʉpʉ Dio ye queti buiori majocʉ Elías cãniñaricʉ tunu catiricʉmi, caĩñuparã. Aperã maca: —Cʉ quena tirʉmʉpʉ macana Dio ye quetire buiori majare bairona cabaii ãcʉmi, caĩñuparã.
16To bairo na caĩro apii Herode maca ocõo bairo caĩñupʉ: —Tirʉmʉpʉ yʉ carʉpoa pa ta roca rotiricʉna ãcʉmi. Juan bautisari majocʉna tunu catiricʉmi, caĩnucucõañupʉ Herode.
17Herode to jʉgoyepʉ Herodía cawamecʉco jʉgori Juãre presopʉ cʉ cañe aá rotiyupʉ. Co Herodía cʉ bai Felipe cawamecʉcʉ nʉmo cãñupo. To bairo co cãnibato quena Herode maca co caneñupʉ. To bairo cʉ cáto tʉjʉri Juan bautisari majocʉ Herodere ocõo bairo cʉ caĩñupʉ:
18—Mʉ bai nʉmore nʉmo cʉtiqueticõaña. To bairi mʉ cátie ñuuquẽe, caĩñupʉ.
19To bairo cʉ caĩnucurije wapa Herodía Juãre seeto tʉjʉ punijiniri Herodere, “Mʉ polisíare cʉ jĩa rotiya Juãre,” caĩbajupo. To bairo ĩbaco quena dope bairo cáti majiquẽjupo.

20Herode maca Juãre, “Cañuʉ ãmi, caroorije mácʉ ãmi,” caĩ tʉgooña nʉcʉbʉgoyupʉ. To bairo ĩ tʉgooña nʉcʉbʉgori Juãre rooro na cáti rotiquẽjupʉ. Juan cʉ cabuiorijere api acʉari, “¿Dope bairo ĩgʉ cʉ ĩti?” caĩ tʉgooñañupʉ. To bairo ĩ tʉgooñabacʉ quena caroaro cʉ caapiganucuñupʉ.
21Cabero Herode cʉ cabuiarica rʉmʉ cãno boje rʉmʉ caquenooñupʉ. Boje rʉmʉ quenoo, cʉ mena macana cʉ ẽoro carotirã, cʉ yarã polisía maja ʉparãre, aperã Galilea yepa macana cãni majuurã quenare na capi neoñupʉ, yʉ boje rʉmʉ tʉjʉrã ajá ĩi. To bairo cabairi paʉ Herodía Juãre co cajĩa rotipere catʉgooña bʉgayupo.
22To bairi Herode cʉ capi neoricarã nipetirore na cajʉgo ʉgayupʉ. Na caʉgari paʉ Herodía maco jãa ejari na cabaja iñooñupo. Co cabaja iñoorijere Herode jãa aperã cʉ mena caruirã seeto majuu catʉjʉ wariñuuñuparã. Tiere tʉjʉ wariñuuri Herode ocõo bairo co caĩñupʉ Herodía macore: —Noo mʉ caboorije, yʉre mʉ cajenigari wamere mʉ yʉ joogʉ.
23To bairi cʉ capiricarã na caapiropʉ: —Ĩtoricaro mano ĩi mʉ yʉ ĩ, to bairi yʉ carotiri yepa quenare mʉ cajeniata carecomaca mena mʉ yʉ joo maji, co caĩñupʉ.
24To bairo cʉ caĩro apio, co paco tʉpʉ aá, cõre cajeniñañupo: —¿Ñee unie macare cʉ̃re yʉ jenioati? caĩñupo. To bairo co caĩro apio ocõo bairo co caĩñupo co paco maca: —Juan bautisari majocʉ rʉpoare pa ta neri na ne aparo, cʉ ĩ jeniya, caĩñupo.
25To bairo co caĩro nemoona Herode tʉpʉ jãa ejari ocõo bairo cʉ caĩñupo: —Yucʉacã yoaro mee Juan bautisari majocʉ rʉpoare pa tari jotʉ bapa mena ne jãri yʉre na joato, caĩñupo.
26To bairo co caĩro apii Ʉpaʉ Herode seeto majuu catʉgooña jʉtiritiyupʉ. Nipetirã topʉ caneñaporã na caapiro, “Mʉ caboori wame yʉ mʉ cajeniata mʉ yʉ joogʉ,” caĩricʉ aniri dope bairo caĩto majiquẽjupʉ.
27To bairi, “Yʉ jooquẽe,” caĩ majiquẽjupʉ. To bairi nemoona Ʉpaʉ Herode cʉ polisíare Juan rʉpoare capa ta neatí rotiyupʉ.
28To bairi polisía preso wiipʉ aá, Juan rʉpoare pa ta, jotʉ bapapʉ ne jã atíri Herodía macore co cajooyupʉ. Cõre cʉ cajooro co maca co pacore cajoo netoñupo yua.
29Juãre to bairo na cáti rocariquere queti apiri cʉ cabuiorijere caapiʉjanucuricarã atí, cʉ rupaʉ ãnatore ne aá, cʉ cayaa rocayuparã.
30Cabero Jesu cʉ cabuio teña rotiricarã tunu ejarã nipetiro na cátajere, na cabuio teñarique quenare cʉ cabuioyuparã.
31Na cabuio yaparoro Jesu nare: —Jitá, petoacã mani yerijãgarã camaja na camanopʉ, caĩñupʉ. Camaja capãarã na tʉpʉre nairo majuu na caejaro dope bairo cáti ʉga majiquẽjuparã.
32To bairi Jesu cʉ buerã mena na jeto cumua mena eja jãa, camaja manopʉ cáaácoajuparã.
33Camaja capãarã topʉ na cáaáto catʉjʉyuparã. To bairi Jesure tʉjʉ majiri cʉ cáaátopʉ macaa macana cãno cõo mapʉ nipetiro caatʉ jʉgocoajuparã, na capeña ejaparopʉre aána.
34To bairi Jesu topʉ roca tu, ma eja, na paarãacãre catʉjʉyupʉ. Na tʉjʉri na cabopaca tʉjʉyupʉ, oveja nuricarã nare cacotei manare bairona cãna na cãno maca. To bairi capee wameri na caĩ buio jʉgoyupʉ.
35To bairi ñamicaa cãno cʉ buerã cʉ tʉpʉ aáti ocõo bairo cʉ caĩñuparã: —Naio aáto bai. Atopʉre maca maa.
36To bairi camajare to cõona na tunu aá rotiya. Topʉ tunu aáti macaripʉ na wapaye ʉgara aáparo.
37To bairo na caĩro apii Jesu na caĩñupʉ cʉ buerãre: —Mʉjaana ʉgarique na nuña. To bairo cʉ caĩro na maca cʉ caĩñuparã: —¿Pairo, dosciento rʉmʉri wapataricaro cõo mena pan rupaarire jã wapayera aánaati, nare nugarã? caĩñuparã.

38To bairo na caĩro: —Tʉjʉñaja. ¿Mʉjaa noo cãnacã pan rupaari mʉja cʉgoti? caĩ jeniñañupʉ Jesu. To bairo cʉ caĩro tʉjʉri bero cʉ cabuioyuparã: —Jĩca wamo cãnacã rupaa ã. To bairi wai quena pʉgarã ãma, cʉ caĩñuparã.
39To bairo na caĩro apii camaja na cãno cõo ricati poari jeto caroa ta yepa cãnopʉ na carui rotiyupʉ Jesu.
40To bairi jĩca poarire cien majuu camaja caruiyuparã. Ape poarire cincuenta majuu camaja caruiyuparã.
41To bairi Jesu pan rupaarire, na wai pʉgarãre neri jõ bui maca tʉjʉ mʉgori Dio cʉ Pacʉre caĩ wariñuu nʉcʉbʉgoyupʉ. To bairo ĩ yaparo pan rupaarire pe mʉto, cʉ buerã na cajooyupʉ, camajare na bate rotii. Wai quenare to bairona pe mʉto, na cabate rotiyupʉ.
42To bairo cʉ cátiere camaja nipetiro caʉga yapicoajuparã.
43Na caʉga yapi rʉgarije doce piiri jiraro majuu cajee neoñuparã.
44Tiere caʉgaricarã cinco mil majuu cãñuparã caʉmʉa jeto ãnaa. Cãromia, cawimarã cacõoñaquẽjuparã.
45Jesu camajare ʉgarique na nuri bero cʉ buerãre: —Cumuare peña jʉgoya. Ĩ nʉgoa Betsaidapʉ mʉja ani yuuwa camajare yʉ cáaátaje uitoye, na caĩñupʉ.
46To bairo cʉ buerãre ĩi, camaja paarãacãre na aátaje ui yaparo ʉ̃taʉpʉ cawamʉ aájupʉ, Diore cʉ ĩ jeni nʉcʉbʉgoʉ aácʉ.
47Canaiori paʉ bero Jesu buerã cumua mena ʉtabʉcʉra recomacapʉ capajayuparã. Jesu maca jõ boepʉ jĩcaʉna cãnicõañupʉ.
48Seeto wino capapuro popiye catamʉoñuparã, apero maca capapu jooro cariape maca we aágarã. To bairi Jesu cumuare na cawe eja atí majiquẽto catʉjʉyupʉ. To bairi cabujuparo jʉgoye na tʉpʉ aácʉ oco buina cáaácoajupʉ. Nare neto aácʉ cabaibajupʉ.
49To bairo oco bui cʉ cáatí nutuato tʉjʉrã, cabai yajiricʉ wãti ãcʉmi ĩrã catʉjʉ acʉa awajayuparã.
50Na nipetiro cʉ catʉjʉ acʉa awajayuparã. To bairo na caĩ awajaro apii Jesu nemoona ocõo bairo na caĩñupʉ: —Uwiqueticõaña. Yʉna yʉ ã, mʉja ʉpaʉna. Tʉgooña uwi acʉaqueticõaña, na caĩñupʉ.
51To bairo na ĩri bero na mena cumuapʉre caeja jãañupʉ. Cʉ caeja jãari paʉna wino capapu janacoajupe. Wino capapu janaro tʉjʉrã seeto catʉjʉ acʉacoajuparã.
52Cajʉgoye pan rupaarire Jesu cʉ cáti bʉoriquere catʉjʉricarã anibana quena cʉ cáti maji netorijere catʉgooña majiquẽjuparã. Na yeri mena catʉgooña puoquẽjuparã.
53To bairo bairi bero peña, Genesaret cawamecʉtopʉ capeña ejayuparã. Topʉ ejarã na cumuare jia tu poo, camaa nʉcañuparã.
54Topʉ na camaa nʉcari paʉ to macana nemoona Jesure catʉjʉ majiñuparã.
55To bairi nipetiropʉ atʉ aá, ti yepa macana cariaye cʉnare na cajee atí rotiyuparã. To bairo na caĩro apirã cariaye cʉnare na cacuñarije mena, “Topʉ ãmi Jesu,” camaja na caĩropʉ na cajee ejayuparã.

56To bairi Jesu noo cʉ cãnopʉ macaripʉ, macari tʉjaropʉ cariaye cʉnare jee atí, macari recomacapʉ na cũri, Jesure ocõo bairo cʉ caĩ jeninucuñuparã: —Mʉ jutiro yapa jetore jã pañagarã. To bairo átiri jã netogarã, cʉ caĩñuparã. To bairi cʉ jutiro yapare capañaricarã caneto petiyuparã na cariaye cʉtiere yua.