Text copied!
CopyCompare
Uumeleembaa Buŋa Tere Soomoŋgo Gbilia - Maak

Maak 6

Help us?
Click on verse(s) to share them!
1Ii kolooro Jiisasnoŋ Jairuswaa gomaŋ baloŋ mesaoro gowokourutanoŋ otaaŋ iwo kema Jiisaswaa somasomarii taoŋanoŋ keugi.
2Sabat kendonoŋ karo qamakooli mirinoŋ uma Buŋa qaa kanaiŋ kuma oŋono. Kuma oŋono moma ejemba mamaganoŋ aaruŋ waliŋgoŋ kokaeŋ jegi, “Yei, gejajuju! Iwoi kuuya koi mono daeŋkaya moma jeja? Momakootoya ii mono moronoŋ kuma muro jeja? Ano aŋgoleto ku-usuŋawo kaaŋa ii mono moronoŋ inaaŋ muro borianoŋ mero asugija?
3Eja koi mono gomaŋ kokawaa motoŋqeqe ejiaga. Mariawaa meria ano Jeims, Joosef, Juuda ano Saimon yoŋoo dagiaga. Naaŋurutanoŋ batunananoŋ koi laligoju.” Nazaret yoŋonoŋ kaeŋ jegi uugianoŋ boliro iikanoŋ amamaagi.
4Amamaagi Jiisasnoŋ kokaeŋ iŋijoro, “Gejatootoo ejawaa sakiti ano tinitosaurutanoŋ mono iyaŋaa taonoŋ jejewili ama muŋkejuto, gomaŋ tosaaŋa iikanoŋ kaeŋ qaago.”
5Kaeŋ aŋgitiwaajoŋ Jiisasnoŋ ji ejemba motomotooŋgo boria qagianoŋ ama meŋ qeaŋgoŋ oŋonoto, aŋgoleto ku-usuŋawo tosaaŋa memambaajoŋ amamaaro.
6Kaeŋ kolooro momalaariŋgianoŋ mende asugiro yaŋgiseŋgiaajoŋ ama aaruro. Aaruŋ oŋomesaoŋ Nazaretwaa kosianoŋ gomaŋa gomaŋa liligoŋ Buŋa qaa kuma oŋoma laligoro. Kiaŋ.
7Jiisasnoŋ gowokouruta 12 ii oŋoono kagi kanaiŋ woi woi kuuya wasiŋ oŋono. Wasiŋ oŋoma omejiilaŋ konjoma oŋombutiwaa ku-usuŋa oŋono.
8Ii oŋoma kokaeŋ jeŋ kotoŋ oŋono, “Kana kembutiwaajoŋ taa gbarugia meŋ kembu. Iwoi tosia moŋ mende mewu. Kana samoŋgia qaago, gesogia qaago me soojaakota ii irimuŋ kasagianoŋ mende somoŋgowu.
9Kana esu saanoŋ kanagianoŋ somoŋgowu. Maleku samoŋa qaagoto, maleku motooŋgo mewu.”
10Kaeŋ jeŋ kokaeŋ iŋijoro, “Kema miri daeŋ daeŋ keubuti, mono iikanondeeŋ laligoŋ gawoŋ meŋ taoŋ ii mesaoŋ kana kembu.
11Kema laligoŋ miri moŋnoŋ keugi mende koma horoŋ oŋoma qaagia mende mogi telambelaŋgia mono kokaeŋ jeŋ qendeema oŋombu, ‘Nono oŋoo balonoŋ kaniŋ sububuŋ kana tambonananoŋ mokotaaji, ii mono riiŋ qesaaniŋ oŋoaŋgiaanoŋ eleema kemebaa.’ Kaeŋ jegi kaniagia solaŋa moma kotogi saanoŋ gomaŋ me taoŋ ii mesaoŋ toroqeŋ kembu.”
12Kaeŋ iŋijoro mesaoŋ kema ejemba uugia meleembutiwaa Buŋa qaaya ii jeŋ seiŋ laligogi.
13Laligoŋ omejiilaŋ mamaga oŋotaaŋ ji ejemba mamaga kelenoŋ oŋomoriŋ meŋ qeaŋgoŋ oŋoŋgi. Kiaŋ.
14Jiisaswaa qabuŋayanoŋ seiŋ kiŋ Herodwaa gejianoŋ kemero moro. Ejembanoŋ kokaeŋ jegi, “Jon Oomulu ejanoŋ mono koomunoŋga waama gawoŋa mero aŋgoleto ku-usuŋawo asugiŋkeja.”
15Kaeŋ jegito, tosianoŋ kokaeŋ jegi, “Ii mono Elaija.” Tosianoŋ toroqeŋ jegi, “Ii gejatootoo eja walaga yoŋoonoŋga moŋ.”
16Kaeŋ jegito, kiŋ Herodnoŋ ii moma kokaeŋ jero, “Jon Oomulu eja niinoŋ jewe aroya kotogiti, iinoŋ mono koomunoŋga waama laligoja.” Majakaka moma kaeŋ jero.
17Ii kokaembaajoŋa jero: Herodnoŋ koga Filipwaa embia Herodias oloŋ mero Jon Oomulu ejanoŋ kiŋ poŋ jeŋ muro kawaajoŋ opotoro wasiŋ oŋono kema Jon meŋ somoŋgoŋ kapuare mirinoŋ ooŋgi.
18Jonoŋ Herodwaa qaa kokaeŋ jero: “Gii qamboga oloŋ meŋ laligoŋ Kana qaa uugujaŋ.”

19Kaeŋ jero Herodiasnoŋ Jon kazi ama muŋ qegi komuwaatiwaajoŋ moroto, iikawaa kania moŋ mende mokolooro.
20Mende mokolooro Jonoŋ eja solaŋa ano soraaya toroya kolooroti, Herodnoŋ ii moma sopa somoŋgoŋ kokojinjiŋ koma reeŋreeŋ suluŋ muŋ Jombaajoŋ toroko moma laligoro. Kaeŋ laligoŋ Herodnoŋ Jombaa jetanoŋga qaa moroti, ii uuta kuugi qaa mamagaajoŋ uuwoiwoi moro. Ii kileŋ Jombaa qaaya momambaa siiŋ moro.
21Kaeŋ kolooro Herodiasnoŋ Jon qemambaa kania mende mokolooŋ laligoro iikawaa kambaŋa awaa ii kokaeŋ kaŋ kuuro: Kiŋ pombaa kolokoloo kambaŋanoŋ karo jejelombaŋ ama jawiŋ ano kawali galeŋuruta ano Galili prowinswaa jotamemeya waŋa ii koma horoŋ oŋono kouma ragi.
22Kouma ragi Herodiaswaa boratanoŋ miri iikawaa uutanoŋ kouma danis ano Herod ano iwo nene duŋ liligoŋ ragiti, iyoŋonoŋ iikawaa iimasiiŋa mamaga mogi. Kaeŋ mogi kiŋnoŋ emba saraŋ ii kokaeŋ ijoro, “Borana, gii naa iwoiwaajoŋ siiŋa mobagati, ii saanoŋ qisiŋ nona togoŋ gomaŋa.”
23Kaeŋ ijoŋ qaa ii jojopaŋ qaanoŋ jeŋ kotiiŋ kokaeŋ ijoro, “Naa iwoiwaajoŋ qisiŋ nombagati, ii mono saanoŋ gomaŋa. Iwoi ii me ii me prowins galeŋ koma oŋomakejeŋi, ii kaaŋiadeeŋ saanoŋ mendeema bakaya moŋ gombe galeŋgia koloowa.”
24Kaeŋ ijoro seleeŋgeŋ kema nemuŋa kokaeŋ qisiŋ muro, “Nemuna, nii Kiŋnoŋ naa iwoiga nombaatiwaajoŋ qisiŋ mubenaga?” Kaeŋ qisiŋ muro nemuŋanoŋ kokaeŋ meleeno, “Mono kema jena Jon Oomulu ejawaa aroya kotogi waŋa meŋ kaŋ nomba.”
25Kaeŋ meleeno iikanondeeŋ miri uutanoŋ bobogariŋ kimbaanoŋ uma kokaeŋ qisiŋ ijoro, “Ama, niinoŋ siiŋ kokaeŋ mojeŋ: Giinoŋ mono jeŋ kotona Jon Oomulu ejawaa aroya kotoŋ waŋa kondenoŋ ama meŋ kaŋ ii keteda koi nomba.”
26Kaeŋ ijoro kimbaa uutanoŋ kobooro wosoya moroto, jojopaŋ qaaya somoŋgoro somataurutanoŋ ii mogiti, iyoŋoo jaagianoŋ kamaaŋ qewabotiwaajoŋ qiqisiya gema qemambaajoŋ moma bimooŋ mesaoro.
27Mesaoŋ iikanondeeŋ opotoroya moŋ wasiŋ ijoro, “Gii mono kema Jombaa aroya kotoŋ waŋa meŋ kawa.”
28Kaeŋ ijoŋ wasiro kapuare miri gbadeyanoŋ kema aroya kotoŋ waŋa kondenoŋ ama meŋ kaŋ emba saraŋ ii muro nemuŋa muro.
29Jombaa gowokourutanoŋ iikawaa bujuya moma kema qamoya meŋ qasiriwaa jamo kobaanoŋ ama roŋ koŋgi. Kaeŋ koloorotiwaajoŋ ama kiŋ Herodnoŋ kanageŋ Jiisaswaajoŋ jero, “Jonoŋ mono koomunoŋga gbiliŋ waama laligoja.” Kiaŋ.
30Wasiwasi eja aposol yoŋonoŋ Jiisaswaanoŋ kaŋ ajorooŋ iwoi meŋ ejemba kuma oŋoŋgiti, iikawaa sunduya kuuya ijogi.
31Ijogi ejemba donoŋ donoŋ kaŋ kema aŋgi selegia tiiroto, nene newuyatiwaa kambaŋa mende kolooro. Kawaajoŋ Jiisasnoŋ gowokouruta kokaeŋ iŋijoro, “Oŋo mono niwo kagi gomaŋ gbameŋanoŋ anana siri kema laligoŋ haamo melaada mewoŋa.”
32Kaeŋ iŋijoro ejemba oŋomesaoŋ waŋgonoŋ uma gomaŋ gbameŋa moŋgeŋ iyaŋgia siri laligowombaajoŋ keŋgi.
33Keŋgi ejembanoŋ ii iima mamaganoŋ iikawaa bujuya moma taoŋ ano gomaŋ so iikanoŋa baloŋ kana bobogariŋ waladeeŋ kema iikanoŋ keugi.
34Keugi Jiisasnoŋ waŋgonoŋga kamaaŋ ejemba tuuŋ somata iŋiiro lama galeŋgia qaa tani iliŋwaliŋ qeŋ laligogi yoŋoojoŋ wosoya moro. Wosoya moma kanaiŋ Buŋa qaa kania kania kuma oŋono. Kiaŋ.
35Kaeŋ ama laligoro weeŋ jaaya tegoŋ kememambaajoŋ ano gowokourutanoŋ Jiisaswaanoŋ kaŋ kokaeŋ ijogi, “Boi. Nono gomaŋ gbameŋa kokanoŋ laligoniŋ gomaŋ tiimambaa anja.
36Kawaajoŋ gii saanoŋ ejemba koi wasiŋ oŋona gomaŋ ano miri boleboole kosere rama kenjuti, iikanoŋ kema nembanenegia sewaŋa meŋ newu.”

37Kaeŋ ijogito, kokaeŋ meleema iŋijoro, “Oŋonoŋ mono oŋoaŋgio ii nene uŋuagiwu.” Kaeŋ iŋijoro qisiŋ mugi, “Nononoŋ mono nomaeŋ ambonaga? Gawoŋ meme kambaŋ 200:waa sewaŋa (Kina 2,000) eja. Moneŋ ii meŋ kema nene bered sewaŋa meŋ uŋuagiwombaajoŋ jejaŋ me?”
38Kaeŋ qisiŋ mugi jero, “Oŋoaŋgiaanoŋ nene bered dawi raja? Ii kema iibu.” Kaeŋ jero gesogia qeŋgama jegi, “Bered 5 ano sora woi iikaanda meŋ laligojoŋ.”
39Kaeŋ jegi Jiisasnoŋ ejemba tuuŋ kokaeŋ jeŋ kotoŋ oŋono, “Ejemba kuuya, oŋo mono deema nene newombaajoŋ tuuŋ boleboole ajorooŋ lolo toŋgoŋanoŋ kemeŋ rabu.”
40Kaeŋ jeŋ kotoŋ oŋono kosere tuuŋa tuuŋa deema ragi. Tuuŋ tosia 100 ano tosia 50 kaaŋ kaaŋ kululuuŋ rama keŋgi.
41Rama keŋgi bered 5 ano sora woi ii meŋ Siwenoŋ uuro uro kotuegoŋ bered motoŋ gowokouruta oŋono ejemba tuuŋ so mendeema batugianoŋ aŋgi. Sora woi ii kaaŋiadeeŋ tuuŋ kuuya yoŋoojoŋ mendeeno.
42Mendeeno ejemba korebore neŋgo neŋ timbiriigi.
43Neŋ timbiriigi nene kitia kitia mesaogiti, ii gowoko yoŋonoŋ meŋ kululuugi konde 12 kanoŋ kemeŋ saa qero. Kaaŋagadeeŋ sora kitia ii meŋ kululuugi. Kiaŋ.
44Eja bered negiti, iyoŋoo jaŋgogia ii 5,000. Kiaŋ.
45Negi tegoro Jiisasnoŋ iikanondeeŋ gowokouruta jeŋ kotoŋ oŋoma kokaeŋ jero, “Oŋo mono waŋgonoŋ uma waladeeŋ apu aŋgoŋ kotoŋ leegeŋ Betsaida gomanoŋ kembu. Niinoŋ saanoŋ kambaŋ biiwianoŋ ejemba tuuŋ koi wasiŋ oŋomago kamaŋa.”
46Kaeŋ jeŋ yeizozogia jeŋ oŋooma baaŋanoŋ uma qama kooliro.
47Qama kooliŋ laligoro mare kolooro iyaŋodeeŋ baaŋanoŋ laligoro waŋgogianoŋ aŋgoŋ biiwianoŋ keno.
48Keno loqanoŋ qeŋ qeŋ bimbimgoŋ naŋgogi keno haamonoŋ keŋgiti, iikaaŋ baageŋa qeŋ karo bimooro majakaka somata mogi. Gomaŋ aaŋanoŋ (3-6 kilok) iikaaŋanoŋ Jiisasnoŋ kaeŋ iŋiima apu aŋgoŋ qaganoŋ riiŋ riiŋ gowokouruta oŋoonoŋ kaŋ uŋuugumambaa ano.
49Apu aŋgoŋ qaganoŋ riiŋ riiŋ karo ii iima “Kowe Soŋgorinoŋ kaja!” jeŋ kanaiŋ qama silaŋgi.
50Qama silama kuuyanoŋ ii iima toroko mogito, Jiisasnoŋ iikanondeeŋ qaa bonjonda jeŋ kokaeŋ iŋijoro, “Alauruna, mono qaqabuŋabuŋagiawo satiiŋ laligowu. Neeno kajeŋ. Toroko mende mobu.”
51Kaeŋ jeŋ yoŋoonoŋ waŋgonoŋ uro haamonoŋ goroŋ qero. Goroŋ qero jeneŋgia ororo honoŋa mende aarugi.
52Wala bered meŋ seiŋ uŋuagiroti, iikawaa kania mende moma asarigito, uugianoŋ gojono kaaŋiadeeŋ aaruŋ ragi. Kiaŋ.
53Apu aŋgoŋ kotoŋ leegeŋ Genesaret gomanoŋ keuma waŋgo mesaoŋ sakasinoŋ kemegi.
54Waŋgo mesaoŋ sakasinoŋ kemegi ejembanoŋ Jiisas iikanondeeŋ moma kotoŋ mugi.

55Moma kotoŋ muŋ qaa aŋgi meŋ bobogariŋ mindimindiri sopa gomaŋgianoŋ gomaŋ so liligogi. Liligogi moma kanaiŋ ji ejemba demberunoŋ aŋgoŋ oŋoma Jiisasnoŋ gomaŋ daeŋ laligorotiwaa so uŋuama kagi.
56Gomaŋ so, taoŋ, miri me kuuŋ mombaa uutanoŋ kenotiwaa so ji ejemba uŋuama sombeŋgianoŋ ama oŋoŋgi. Ama oŋoma Jiisaswaa selianoŋ me malekuyaa susuyanoŋ oosiriwombaajoŋ welema muŋ laligogi. Oosirigiti, kuuya yoŋonoŋ mono qeaŋgodaborogi. Kiaŋ.