Text copied!
CopyCompare
Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ - Hibru

Hibru 10

Help us?
Click on verse(s) to share them!
1Watooŋrau tau tigham zi itaghon tutuuŋ to Mose na, ene gabua tauu mako. Ene imin gabua popoia tau murei tivot na anunuzi mon. Aghita. Ndaman isov, zeran to watooŋrau tinoknok ravuuŋ ŋgai pa rewaaŋ sosor to tamtamon. Eemon yes tau tighe tila tigharau Maaron ve tisuŋ pani na, watooŋrau tauvene irau igham zi tiduduuŋ kat ila i maata ne mako.
2Ve imin ta watooŋrau tawe ireu sosor toozi isov ilale, ve igham zi tiŋgalaaŋ kat ila Maaron maata irau saawe, kanaŋ tiyamaan tighe lezi sosor mako, ve tipul ŋgar to ravuuŋ ŋgai pa rewaaŋ sosor.
3Eemon mako. Watooŋrau tau ndaman isov tighamgham zi na, ene igham zi matazi iŋgalŋgal sosor toozi.
4Pasaa, siŋ to makau ma mekmek, ene irau ireu sosor to tamtamon mako.
5Tauta saawe tau Krisi izilam taan, i isaav pa Maaron ighe: “Ŋgar to ravuuŋ gabua imin watooŋrau tomania ŋgar to ghamuuŋ aniiŋ imin paitooŋ ghom, ene yo lolom pani mako. Eemon yo ugharaat anoŋag pataghaaŋ wa. Leso imin niag to naleep ila.
6Ve ŋgar to ghuruuŋ gabua izala artaal leso yav ighan dodolini, tomania ŋgar to ravuuŋ gabua pa rewaaŋ sosor to tamtamon, ene paam, irau lolom mako.
7Tauta nasaav naghe: ‘Maaron, ughita. Yau taug tane. Yau nalam to nataghon yo lolom. Ŋgar tau naghe naghamu, ene saveeŋa tiboode pataghaaŋ wa.’”
8Aghita. Papazoge, Krisi isavia watooŋrau tau tighamgham zi itaghon tutuuŋ to Mose na ighe: “Ŋgar to ravuuŋ gabua imin watooŋrau, tomania ŋgar to ghamuuŋ aniiŋ imin paitooŋ ghom, ve ŋgar to ghuruuŋ gabua izala artaal leso yav ighan dodolini, ve ŋgar to ravuuŋ gabua pa rewaaŋ sosor to tamtamon, ŋgar naol tane, yo lolom pa ughe tigham tauvene mako. Ŋgar tauvene, ene irau lolom mako.”
9Ra isaav muul ighe: “Maaron, ughita. Yau taug tane. Yau nalam to nataghon yo lolom.” Saveeŋ tane, ŋgara tauvene: Eez muŋgaana to watooŋrau tau i isavia imin maata na, i irav motini, ve iyoli pa eez paaghu wa.
10Tauvene Yesu Krisi iyoki tauu gha imaat pai eemon itaghon Maaron loolo to ireu sosor toit. Tauta aazne, i igham ghiit tamin tamtamon patabuyaaŋa to Maaron wa.
11Saawe ta naol ne, yes to watooŋrau tisov tiyozyooz ila artaal naagho, ve tinoknok ghamuuŋ watooŋrau raraate mon. Eemon watooŋrau toozi tawe irau ireu sosor eta mako.
12Ve Krisi, i igham watooŋrau eemon geeg to ireu sosor to tamtamon, ra izala pa sambam, ve mboole izi ila Taama Maaron niima tapir. Watooŋrau tooni tawe, tapiri igheen irau saawe. Muuŋ, aazne, ve itaghon gha ila.
13Tauvene saawe tana ve ilam, Krisi ileep izi sambam, ve isasaŋan Maaron to itatan koiŋa le tapirizi isov, o i ivaghaaz zi ila aaghe saamba.
14Watooŋrau eemon geeg tau Krisi ighamu na, ene igham tamtamon tiduduuŋ kat ila Maaron maata. Ve yes aat tileep tauvene taghon taghon gha ila. Ve aazne, i ighamgham uratoi zi leso titaghon duduŋai ŋgar patabuyaaŋ.
15Avuvu Patabuyaaŋ paam ipariaaŋ ghiit to taghur ila saveeŋ tane. Pasaa, imin maata, i isaav ighe:
16“Eez paaghu tau pale naghuru pa yes Israela, ene vene: Murei, yau pale naghur tutuuŋ tsiau igheen ariaaŋ ila lolozi, ve naboode ila ŋgar toozi paam.”
17Ra isaav muul ighe: “Ve ŋgar toozi sasaghati naol tau isapir pa tutuuŋ tsiau na, yau aat nareua ilale, ve matag iŋgali muul mako.”
18Tauvene aghita. Isaav ighe Krisi ireu sosor toit isov ilale, na watooŋrau to rewaaŋ sosor paam, ene le uraat muul mako.

19Saawe tau Yesu imaat ve iburig muul, i iloŋ ila balbaal to nugh sambam. Ve uuli tau iponpoon nugh patabuyaaŋ na, i iraŋgat perekaini, ve malmali ila peria to Maaron. Tauta gabua eta ipoon ghiit pa Maaron muul mako. Tauvene yam toŋvetaz, iit taroi pa taloŋ tala nugh tau patabuyaaŋ kat ve tala peria to Maaron sov. Pasaa, siŋ to Yesu igharaat eez paaghu pait wa. Eez tawe, ene i tauu. Pasaa, i ileep maata yaryaare ve iuluul ghiit.
21Aazne, iit leen ŋeer tiina ee to watooŋrau. I daaba tau iŋgin ruum to Maaron. Ruum tane, ene iit tamtamon tooni.
22Tauvene tala tagharau Maaron toman loloon eemon, ve taghur ila tooni ariaaŋ taghe i irau iuul ghiit. Pasaa, Maaron itir Yesu siŋ tooni izala pavoon, ve taririu pa yaa ŋgalaaŋa wa. Tauvene ŋgar toit sasaghati tau muuŋ igham ghiit tayamaan taghe tasaghat ila Maaron maata na, ene i ireua isov ilale, ve igham ghiit taŋgalaaŋ kat wa.
23Iit taghur ila saveeŋ mbuaaŋ to Maaron tau ighe i pale igham lepoogh poia pait. Tauta taghurghur mataan pa lepoogh poia tawe, ve tavovotia saveeŋa pa tamtamon. Saveeŋ mbuaaŋ tooni tawe, loloon ruru pani sov. Taghur ila ariaaŋ ve takisi tuŋia. Pa Ŋeer tau imbu saveeŋ tana, i itataghon saveeŋ tooni.
24Ve tail eez to tapaburigin zetaanŋa, leso iit tasov loloon pa tamtamon ve tagham poghani zi, ve tagham uraat popoia maata maata.
25Ve ŋgar to talup ghiit pa suŋuuŋ, ene tapuli sov. Yau nasavia saveeŋ tane pasaa, tamtamon tsiam siriv, naghozi perperia pa lupuuŋ tsiam mako. Tauvene matamim iŋgal ve aluplup gham ve avapaloti gham. Pa aghita. Saawe to Tiina toit, ene ilam igharau wa.
26Alooŋ. Isaav ighe talooŋ saveeŋ onoon to Krisi ve ŋgar toit ighazooŋ pani, eemon murei ŋgar toit iyaryaaŋ muul pa taghoniiŋ ŋgar saghati, ene aat leen watooŋrau ite paam to ireu sosor toit mako.
27Ighe tagham tauvene, iit leen eez eta muul mako. Tauvene roiŋ tiina pale igham ghiit ve talepleep, ve tasasaŋan mon pa gabizooŋ to Maaron ve atuya tau pale ighuru pait. Atuya tawe, ene yav tiina tau pale ighan yes tau tizorzoor Maaron.
28Matamim iŋgal tutuuŋ to Mose. Tutuuŋ tawe, ariaaŋa kat. Isaav ighe ŋeer eta maata veleghini ve imalaaŋ pani, ve ighe tamtamon ru, ma tol tighita, ve tipariaaŋ saveeŋ tighe i igham ŋgar tawe, i aat imaat. Irau lolozi isaghatini mako.
29Laak, isaav ighe ŋgar tauvene ivotvot pa yes tau matazi veleghin tutuuŋ to Mose, ene pale mindai pa tamtamon tau ighe maata veleghin Maaron tauu Naatu? I pale igham atuya tau saghati le saghati kat. Onoon, Krisi siŋ tooni imaliŋ, leso ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ to eez paaghu, ve igham ŋeer tana imin Maaron le. Eemon ŋeer tana ivelegh siŋ patabuyaaŋ to Krisi imin kaut sorok, ve maata iveleghin Maaron Avuvu tau poia puughu na.
30Iit tawatagh Ŋeer tau isaav ighe: “Uraat to yatuuŋ ŋgar sasaghati to tamtamon, ene yau uraat tsiau. Yau taug pale naghur atuya pazi.” Ve saveeŋ tooni ziiri ite isaav tauvene: “Ŋeer Tiina pale igabiiz tamtamon tooni ve ighur atuya pazi.”
31Tauvene iit taroi pa Maaron maata yaryaare. Pa i niima malaua. Isaav ighe ikis ghiit ve ighur atuya pait, ene pale saghatiiŋ tiina igham ghiit.
32Matamim iŋgal imuul ila pa muuŋ, saawe imin maata tau Maaron ipaghazoŋai gham pa vaaru poia na. Saawe tana, tamtamon tighur pataŋani tiina kat payam pasaa, yam ataghon Krisi. Eemon yam apul ghuruuŋ ila tsiam mako, ve ayooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani.
33Saawe siriv, tipayooz gham ila eval tiina matazi, ve tisik saveeŋ veleghiiŋ payam, ve tigham saghatin gham. Ve saawe siriv, tigham ŋgar tauvene pa zeetmimŋa paam. Tauta lolomim isaghatin zi, ve ayooz tomani zi pa badooŋ pataŋani toozi tawe.
34Ve saawe tau tikis zeetmimŋa siriv ve tighur zi tiloŋ tila ruum to yavyavuuŋ, ene paam, lolomim isaghatin zi ve auul zi. Ve saawe tau tamtamon tilat gha tiyauur gabua tsiam imin lezi na, lolomim poia mon. Pasaa, awatagh aghe: Yam lemim gabua poia tau iliiv kat pa gabua tsiam tau tiyau zi na. Gabua tawe, ene gabua tauu, ve igheen le alok.
35Tauvene ŋgar tsiam tau aroi mako ve ayooz ariaaŋ pa ghuruuŋ ila tsiam na, apuli sov. Pa ighe akis ŋgar tana, ene pale aghita atuya tiina tau poia kat.
36Tauvene yam aat ayooz ariaaŋ, ve ataghon Maaron loolo. Leso aghita saveeŋ mbuaaŋ tooni anooŋa.
37Pasaa, Maaron saveeŋ tooni isaav tauvene. Ighe: “Ŋeer tau ighe ilam na, malau mako pale ilam ivot. Irau izuar mako.

38Ve tamtamon tsiau tau titaghon ŋgar duduuŋa na, ene pale ghuruuŋ ila toozi igham pooz pa lepoogh toozi.” Eemon isaav ighe tamtamon eta iroi, ve loolo ighurghur ighe ighur muuri payau, ene aat lolog poia pani mako.”
39Ve iit tamin yes tau tiroi ve tighur murizi pa Maaron gha tilalez ne mako. Iit tamtamon to takis ghuruuŋ ila toit tuŋia, leso taleep mataan yaryaare le alok.