Text copied!
CopyCompare
RI DIOS NCH'O PA KACH'ABÜL CHEKE - 1 Corintios

1 Corintios 11

Help us?
Click on verse(s) to share them!
1Tibana' c'a cachi'el ri ninbün yin, roma yin ninbün-vi ri cachi'el xbün ri Cristo.
2Hermanos, utz vi c'a ri ibanun roma chupan ronojel ri ic'aslen yinc'o-vi chi'ic'u'x. Rix nibün-vi ri nbin can chive. Ic'ulun can jabel ri tijonic ri xinya' yin chive.
3Pero yin ninjo' chuka' que rix nivetamaj que ri Cristo jari' ri jolomaj ri c'o pa quivi' ri achi'a', y ri achi'a' jari' ri jolomaj ri yec'o pa quivi' ri quixjaylal. Pero ja ri Dios ri más nim y ja rija' ri jolomaj c'o pari' ri Cristo.
4Tok roj achi'a' nkabün c'a orar, y chuka' tok nkabij ri ruk'alajrisan ri Dios cheke, man jun c'a ri tikaya' pa kajolon richin nkatz'apij. Pa ruq'uexel ri' xa tikelesaj-e ri achique ri kacusan. Roma si xa man quiri' tüj nkabün, nkakasaj c'a ruk'ij ri jolomaj ri c'o pa kavi' roj.
5Ja chic c'a ri ixoki' tok nquibün orar, y chuka' tok nquibij ri ruk'alajrisan ri Dios cheque, tiquitz'apij c'a quijolon riq'uin jun c'ul. Roma si xa man nquibün tüj quiri', nquikasaj ruk'ij ri jolomaj ri c'o pa quivi' rije'. Y chuka' ri man nquitz'apij tüj quijolon, junan riq'uin ri juc'un ta e ronojel ri rusmal quivi'.
6Y si yec'o ixoki' ri man ncajo' tüj nquitz'apij quijolon, tiquikupij-e ri rusmal quivi'. Pero si nyeq'uix nquikupij-e ri rusmal quivi', si nyeq'uix nquisocaj-e ronojel ri rusmal quivi', tiquitz'apij c'a ri quijolon.
7Roj achi'a' man utz tüj que nkatz'apij ri kajolon, roma roj ruvachbül vi ri Dios y nkac'ut ri ruk'ij rija', y ri ixoki' nquic'ut ri quik'ij ri cachijlal.
8Roma ri nabey achi, ja vi c'a ri Dios ri xbanun richin, y xa man c'a riq'uin tüj jun ixok xpu'u-vi. Jac'a tok xbün ri nabey ixok, ri Dios xucusaj c'a jun rubakil ri achi.
9Ri Dios xbün-vi c'a ri ixok roma xutz'et que nc'atzin chin ri achi, y xa man ja tüj ri achi xbün roma nc'atzin ta chin ri ixok.
10Romari' ri ixoki' tiquitz'apij c'a quijolon, richin nq'uic'ut que nquitakej-vi quitzij ri cachijlal. C'uluman que nquibün quiri', roma ri ángeles ye quitz'eton-pe.
11Pero chuvüch ri Ajaf Dios xa man jun ri más ta c'o ruk'ij: chi achi chi ixok roj junan chuvüch rija'. Ri ixok nc'atzin-vi c'a chin ri achi y quiri' chuka' ri achi nc'atzin chin ri ixok.
12Y ketzij na vi que ri ixok xban riq'uin jun rubakil ri achi, pero chuka' ri achi npu'u riq'uin ri ixok. Man jun c'a ri más ta c'o ruk'ij. Man jun c'a ri man ta riq'uin ri Dios petenük-vi.
13Tinucu' c'a jabel. ¿C'uluman comi que ri ixok man nutz'apij tüj rujolon tok nch'o riq'uin ri Dios pan oración? Man c'uluman tüj.
14¿Man k'alüj tüj comi que ri achi richin vi que man utz tüj nbün chin que nimak' rakün rusmal ruvi'?
15Pero chin jun ixok c'uluman-vi que nimak' rakün rusmal ruvi'. Roma ri rusmal ruvi' yo'on-vi c'a chin richin que nutz'apij rujolon.
16Y riq'uin ba' yec'o hermanos ri man junan tüj kana'oj quiq'uin, pero yin ninbij c'a cheque rije' que ri tijonic ri c'ate xinya-e chive, xa ja vi. Yin y ri ye vachibil quiri' nkabij. Y quiri' chuka' nquibij conojel ri hermanos ri nquimol-qui' pa rubi' ri Dios achique na lugar.
17Y ri ninjo' ninbij chive vocomi, riq'uin ba' pokonül ba' nivac'axaj, roma man utz tüj ri nyixtajin chubanic. Xa man c'a nicukubala' tüj ivánima. Pa ruq'uexel que c'o utz nuc'ün-pe chive tok nimol-ivi', xa ruyon itzel ri nye'ic'ulu-pe chive.
18Ri nabey ri ninjo' ninbij chive, ja ri ninvac'axaj pan ivi' que tok rix nimol-ivi', xa man junan tüj ivüch. Xa ijachalon-ivi'. Y yin ninbij que riq'uin ba' ketzij ri nbix chuve.

19Pero chivüch rix nc'atzin que quiri' nbanatüj, nc'atzin que ijachalon-ivi', roma xaxe quiri' nyek'alajin ri achique chi'icojol rix ri ketzij que quitaken ri Cristo o xa man quitaken tüj.
20Y tok rix nibij que nimol-ivi' richin que nic'uxla'aj ri rucamic ri Ajaf Jesucristo, nibün-vi c'a ri nima-va'in, pero xa man quiri' tüj chic ri nbün chivüch.
21Roma tok nimol-ivi' richin ri', yec'o hermanos ri xa nquic'ux yan ka ri quic'uan-apu y man nquiya' tüj can ba' cheque ri hermanos ri manak quichajin. Y ri quiri', yec'o c'a ri xa man jun nquic'ux can, y yec'o c'a ri nc'o ruvi' ri nquic'ux. Yec'o ri man jun tz'uj ruya'al-uva nquitij can, jac'a cheque ri ch'aka yec'o hasta nyek'abür-e.
22¿Manak comi ivacho richin que chiri' ta nyixva-vi? ¿O chivüch rix xa man jun oc quik'ij ri ch'aka chic hermanos, ri nquimol-qui' junan iviq'uin rix richin que niya' ruk'ij ri Dios? ¿Y achique chuka' roma tok nye'iq'uixbisaj ri hermanos ri xa manak quichajin? ¿Nijo' c'a rix que riq'uin ri nyixbanun ri', yin ninya' ta ik'ij? ¿Rix nijo' que ninbij chive que jabel ri nyixtajin chubanic? Yin ninnuc que man utz tüj.
23Yin man quiri' tüj c'a ri tijonic ri nuyo'on chive. Ri tijonic ri nuyo'on chive, ja vi ri Ajaf ri xyo'on chuve. Y ri tijonic ri' nbij c'a: Que ri Ajaf Jesús tok njach yan e pa quik'a' ri vinük, chupan ri ak'a' ri' rija' xberuli'ej c'a pe jun caxlan-vüy.
24Y tok rija' rumatioxin chic chin ri Dios, xuper ri caxlan-vüy, y xbij cheque ri rachibila': Tic'ama' y tic'ux ri caxlan-vüy re', roma jare' ri nuch'acul ri napon pa camic richin nyixcolotüj. Tic'ux c'a, richin nquinic'uxla'aj vichin.
25Y tok quic'uxun chic ri quivay, ri Jesús xutz'om c'a chuka' ri vaso ri c'o ruya'al-uva chupan, y xbij: Ri ruya'al-uva re', jare' ri nuquiq'uel ri nbiyin tok nquicom. Riq'uin c'a ri nuquiq'uel re', jare' xtzakon ri c'ac'a' trato ri rujo'on-pe ri Dios que nbün quiq'uin ri vinük. Titija' c'a ri ruya'al-uva, richin nquinic'uxla'aj, y ronojel mul ri quiri' nibün, xa tibana' c'a richin nquinic'uxla'aj xbij ri Jesús.
26Romari' tok roj nkac'ux c'a ri caxlan-vüy y nkatij chuka' ri ruya'al-uva, ja vi c'a ri rucamic ri Ajaf ri nkak'alajrisaj, y quiri' nkabün-apu, c'a tok napon ri k'ij que npu'u jun bey chic rija'.
27Romari' si xa man nkaya' tüj ruk'ij ri Ajaf tok nkac'ux ri caxlan-vüy y ri ruya'al-uva richin nkac'uxla'aj richin rija', nkumacun. Chirij c'a ri ruch'acul y ri ruquiq'uel rija' nkumacun-vi.
28Nabey, tikana' ka ki' si utz benük ri kac'aslen chuvüch ri Dios, y c'ateri' c'a tikac'ux ri caxlan-vüy y tikatija' ri ruya'al-uva.
29Roma si xa man richin tüj que nkac'uxla'aj ri rucamic ri Ajaf Jesucristo tok nkac'ux ri caxlan-vüy y nkatij ri ruya'al-uva, xa c'o na vi c'a ri castigo pa kavi'.
30Y romari' ye q'uiy chive rix ri manak cuchuk'a', ye yava'i', y hasta yec'o xecom yan e.
31Y ri Dios man ta jun ri nbün que nka-ka pa kavi', xa ta roj ketaman ri nkubanun y nkatij kak'ij richin que más utz c'aslen nkac'uaj chuvüch.
32Pero q'uiy mul ri Ajaf Dios ncatz'inej que c'o ri nuya-pe pa kavi', richin nkurutijoj riq'uin pokonül y man ta nka-ka ri nimalüj castigo pa kavi', cachi'el ri nquic'ulachij ri vinük ri c'a quiyo'on na cánima riq'uin ri ruch'ulef.
33Roma c'a ri' hermanos, tivoyobela' c'a ivi' tok nimol-ivi' richin nibün ri va'in c'uxla'anic richin ri rucamic ri Ajaf Jesucristo.
34Pero si juis nyixnum, más ta utz que ja pa tak ivacho nyixva-vi-pe. Yin ninbij ronojel re' chive roma man ninjo' tüj que rix nibün ri man c'uluman tüj tok nimol-ivi' y romari' tok c'o npu'u pan ivi'. Y c'o ch'aka chic tijonic cachi'el re' ri nc'atzinej que ninya' chive, pero xa ja c'a tok nquinapon na c'a iviq'uin, c'ateri' tok ninya' ri tijonic ri' chive.