8 Ndita pida to ruum todi igharau, ve tamtoghon to muuŋ tighita ŋgeu tonenen isuŋsuŋ tamtoghon pa le mbeb, yes tighita ŋgeu tonenen, le ruŋadi iza pani tighaze: “Wai, ŋgeu mata pisi to muuŋ inepneep ve isuŋsuŋ tamtoghon pa le mbeb, tau tonene?”
9 Pida tighaze: “Vee! Ye tau tonene.” Ve pida tighaze: “Maau. Nene avaat ŋgeu ite paam to yesuru naghodi raraate.” Ve ŋgeu tonenen inok saveeŋ ighaze: “Maau. You taug tonene!”
10 Tovenen tighasoni tighaze: “Wai, vena to matam poia ve ughita ndug?”
11 Ye ipamuul aliŋadi ighaze: “Ŋgeu to iza Yesu, ye itoor taan toman ŋazuba ve ikumi ila matag, ghoro isaav payou ighaze “Ula ya naliu Siloam, ve umen matam.” Tovenen nataghon aliŋa ve nala namen matag, ve rikia moghon matag poia ve naghita ndug.”
12 Tovenen tighasoni muul tighaze: “Ŋgeu tonowen, tau sine?” Ye isaav padi ighaze: “Ii, you nakankaan pani.”
13 Ghoro tigham ŋgeu tonenen ve tila to ndiran tutuuŋa pida.
14 Pasa, sawa to Yesu igharaat mata, nene umbom patabuaŋ.
15 Tovenen ndiran tutuuŋa tonowen anadi tighason ŋgeu tonenen tighaze: “Sa ivot payom, to matam poia ne?” Ye isaav padi ighaze: “Ŋgeu to iza Yesu, ye itoor taan toman ŋazuba, ve ikumi ila matag, ghoro nala nameni. Tauto aazne, matag poia ve naghita ndug.”
16 Ndiran tutuuŋa tonenen tilooŋ saveeŋ toni tonene, ve tamtoghon todi pida tisaav tighaze: “Iit tawatag: Ŋgeu tonowen, Maaron imbaaŋa inim maau. Pasa, ye itaghon tutuuŋ to umbom patabuaŋ maau.” Ve pida tighaze: “Maau. Ye ighamgham mbeb gharatooŋadi katindi to tipatooŋa tighaze Maaron ineep tomani pa uraat toni. Ighaze ye tamtoghon samia, nene irau igham mbeb tovene maau.” Tauto tivalag taudi.
17 Tovenen tighason ŋgeu to Yesu igharaat mata ne muul tighaze: “Laak, yom to ye igharaat matam, ugham ŋgar pani vena?” Ye ipamuul aliŋadi ighaze: “Ye avaat propet eez to Maaron.”
18 Onoon, ŋgeu tonenen, tina ipoopa mata pisi, ve Yesu igharaat mata. Eemoghon ndiran tutuuŋa tonenen tighur ila maau. Tovenen tipoi tama yesuru tina tinim paam,
19 ve tighason di tighaze: “Laak, natumim to yamru aghaze apoopa mata pisi ne, tau tonene? Pughu vena to aazne mata poia ve ighita ndug?”
20 Tama ve tina tipamuul aliŋadi tighaze: “Ŋgeu tonene, yeru niwatagi. Nene natumai. Ve niwatag nighaze nipoopa mata pisi.
21 Eemoghon ataam to aazne mata poia, ve sei to igharaat mata, nene nikankaan pani. Ye pain maau. Ye olman. Aghasoni, ghoro tau ipaes payam.”
22 Yesuru tisaav tovene pasa, timatughez pa daba to yes Yuda. Pasa, yes timbua saveeŋ wa: Ighaze tamtoghon eta isaav tovene: ye ighur ila to Yesu ighaze ye Mesia, nene pale tizuruni pa lupuuŋ todi, ve ila ineep pumuri. Irau ilup toman di pa suŋuuŋ ma uraat todi pida muul maau.
23 Tauto tama ve tina tisaav padi tighaze: “Ye pain maau. Ye olman. Taumim aghasoni.”
24 Tovenen tipoi ŋgeu tonenen imuul inim, ve tisaav ariaŋa pani tighaze: “Yom irau upait Maaron iza, ve usavia saveeŋ onoon payei ila ye mata. Yei niwatag: Yesu tonowen, ye ŋgeu to ghamuuŋ sosor!”
25 Ŋgeu tonenen ipamuul aliŋadi ighaze: “Ye ŋgeu to ghamuuŋ sosor, ma ŋgeu poia, nene you nawatagi maau. Ve mbeb ee moghon to you nawatagi, nene vene: Muuŋ, matag pisi. Ve aazne, matag poia ve naghita ndug.”
26 Tovenen tighasoni muul tighaze: “Ye igham vena payom? Igharaat matam vena?”
27 Ye ipamuul aliŋadi ighaze: “Saveeŋ, tauto nasavia payam wa. Eemoghon yam alooŋ ghou maau. Pughu vena to anoknok ghasoniiŋ ghou pa mbeb tonene? Yam paam aghaze le anim taghoniiŋa toni?”
28 Tilooŋ aliŋa tonene, le igham di atedi yabyab kat. Tovenen tipiyaav saveeŋ velegiiŋ pani tighaze: “Yom to ŋgeu tonowen taghoniiŋa toni. Eemoghon yei, ghoro nitaghon ŋgar to Mose.
29 Pasa, yei niwatag: Mose ivotia saveeŋ to ilooŋa ila Maaron tau avo. Eemoghon ŋgeu tonowen, yei nikankaan pani toman uraat toni. Ineep sine to inim?”
30 Ŋgeu to muuŋ mata pisi, ipamuul aliŋadi ighaze: “Wai, nalooŋ saveeŋ tiam le ruŋag iza pani! Ŋgeu tonowen igharaat matag, ve yam aghaze akankaan pani: Ineep sine to inim?