18 Simon to mur taamdi, ye ighita yes mbaŋooŋa tighur nimadi izala tamtoghon poghodi ve tigham Avuvu Patabuaŋ. Tovenen izuzuun yaam pida ila padi, ve isaav ighaze:
19 “Aa, you naghaze yam agham leg tapirimim tonanan paam. Leso sei to ighaze naghur nimag izala pogho, nene pale igham Avuvu Patabuaŋ.”
20 Eemoghon Petrus ipamuul aliŋa ighaze: “Wai Simon, mbeb to Maaron ireii pait sorok, yom ughaze ugholi pa yaam? Yom pale ulalem toman yaam silva tiom tonanan!
21 Yom irau itiŋa talup ghiit pa uraat tiei tonene maau. Pasa, lolom toman ŋgar tiom, nene deŋia ila Maaron mata maau.
22 Tovenen upul ŋgar tiom samia tonanan ineeple, utoor ŋgar tiom ila pa Maaron, ve usuŋi ve ughasoni: Irau lolo isamin ghom ve ireu sosor tiom to ineep ila lolom, ma maau?
23 Pasa, you naghilaal ghom wa. Ŋgar samia izeev ghom, ve lolom igham pa tapiri to ineep tiei ne. Tauto iwaghamun ghom inimale mbeb lili.”
24 Simon ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav padi ighaze: “Wai, ighaze venen, yamru aghason Maaron payou! Leso pataŋani to asavia ne, ivot payou sob.”
25 Petrus yesuru Yoan tivotia saveeŋ to Tiina toit pa yes Samaria, ve tipalot di pa tighur ila toni. Le isob, ghoro timuul tizala pa Yerusalem. Yesuru tilaghlaagh, ve tivovotia varu poia pa ndug pida to Samaria to tineep taghon ataam dige. Tighamgham tovene le tila tivot Yerusalem.
26 Ghoro aŋela eez to Ŋgeu Tiina ila ivot to Pilip, ve isaav pani ighaze: “Umundig ve ulaagh uzila le uvot ataam tiina to Yerusalem to imbut ndug balim, ve ila peria ndug Gaza.”
27 Pilip ilooŋ saveeŋ tonene, ve imundig ila. Ila peria ataam luvuŋa, ghoro ivot to ŋgeu eez to Etiopia. Ŋgeu tonowen, iza tiina pasa, ye iŋgin mbaliiŋ tisob to garawaat tidi Kandake. Kandake, ye iŋgin taan suruvu to Etiopia.
28 Ŋgeu tonowen izala Yerusalem pa suŋuuŋ, ve suŋuuŋ tonenen isob wa. Tovenen igham karis toni, ve ighaze imuul ila pa ndug toni. Karis ilandaad, ve ye iwatwaat saveeŋ to muuŋ propet Isaia imbooda.
29 Pilip ila le ighita, ve Avuvu Patabuaŋ isaav pani ighaze: “Uŋarua karis tonowen ula, ve ulaagh tomani.”
30 Tovenen Pilip ilaan iŋarua ila. Ila igharaui, ve ilooŋ ŋgeu tonowen iwatwaat saveeŋ to propet Isaia. Tovenen Pilip ighasoni ighaze: “Ou, saveeŋ to uwatwaata ne, yom uwatag pughu, ma maau?”
31 Ye ipamuul aliŋa ighaze: “Wai, pale nawatag pughu vena? Tamtoghon eta ipaghazoŋan ghou pani, ghoro naghazooŋ pani.” Ghoro isaav pa Pilip ighaze: “Uza unum mbolem izi toman ghou.”
32 Saveeŋ waaro to ŋgeu tonowen iwatwaata, nene isaav tovene: “Ye inimale sipsip to tighami ila pa tirabi imaat. Ve tuŋia moghon ve neneeŋa inimale sipsip paghu to tikapis oro. Isavia saveeŋ eta maau.
33 Tipamayaŋini, ve tipayoonda pa savsaveeŋ. Eemoghon gabizooŋ todi deŋia maau. Sei pale inim kamos pa papaghu toni? Maau. Pasa, nepooŋ toni izi taan, nene tiŋgoora tuku moghon.”
34 Daba to Etiopia iwaat saveeŋ tonene, ghoro isaav pa Pilip ighaze: “Naghason ghom pa saveeŋ waaro tonene. Propet to imbood saveeŋ tonene, ye isavia tau, ma isavia ŋgeu ite paam?”
35 Tovenen Pilip ipamundigin saveeŋ toni itaghon saveeŋ waaro to ŋgeu tonowen iwaata, ve iseeŋga pa saveeŋ pida, ve ivotia varu poia to Yesu pani.
36 Yesuru titaghon ataam tila le peria ila ya eez. Tovenen daba tonenen imundig ve ighason Pilip ighaze: “Ughita. Ya eez tonene. Irau nagham ya, ma mbeb eta ipoon ataam payou?”
37 Pilip ipamuul aliŋa tovene: “Ighaze yom ughur ila to Yesu Krisi toman lolom, tau tonene. Yom irau ugham ya!” Ye ipamuul Pilip aliŋa ighaze: “Vee, you naghur ila naghaze Yesu Krisi, ye Maaron Natu.”
38 Tovenen isaav pa ŋgeu to indaloov karis ighaze: “Ukis karis iyoon.” Ghoro yesuru Pilip tizi pa karis ve tizila ya, ve Pilip irughuuza.