Text copied!
Bibles in Mutu

Uraat To Yes Mbaŋooŋa 7:2-48 in Mutu

Help us?

Uraat To Yes Mbaŋooŋa 7:2-48 in Maaron Saveeŋ Toni Patabuaŋ

2 Stepanus ipamuul aliŋa ighaze: “Yam nditamaŋ ve toŋvetaz tiou, alooŋ saveeŋ tiou tonene ve agham ŋgar pani pooi. Muuŋ kat, sawa to timbuud Abaram ila ineep izi ndug Aran sone, ve inepneep izi taan suruvu to Mesopotamia, Maaron toit to iza tiina pa tapiri ve poia toni ne ivot toni,
3 ve isaav pani ighaze: ‘Umundig, upul taan tiom toman siŋ tiom, ve ula. You pale napatooŋ ghom pa taan to naghaze uneep pani.’
4 “Tovenen Abaram ipul Mesopotamia to taan to yes Kaldia, ve ila ivot ndug Aran, ve ighur ina to nepooŋ tonowe. Tama Tera imaat, ve muri ghoro, Maaron ipamundigin Abaram muul ve ilaagh inim ivot taan to aazne iit tanepneep pani ne.
5 Maaron igham taan rita inim Abaram le kat ne maau. Eemoghon sawa to Abaram le natu eta sone, Maaron imbua saveeŋ tomani ighaze ye pale igham taan tonene pani ve papaghu toni to muri pale tivot muri ne paam. Leso inim ledi kat.
6 Ve Maaron ipaghazoŋan Abaram pa mbeb pida to muri pale tivot ighaze: ‘Papaghu tiom pale tila tineep tinim loomba izi taan ite. Ve taan tonowen tamtoghona pale tigham di tinim mbesooŋa sorok, ve tigham samin di irau ndaman 400.
7 Eemoghon muri, you pale naghur atia iŋarua taan tonowen tamtoghona pa ŋgar todi samia, ve nagham papaghu tiom tipul taan tonowen, ve timuul tinim. Leso tisuŋ ve timbees payou izi sualen.’
8 “Ghoro Maaron isaav pa Abaram ighaze ŋgar to zirooŋ nditamoot pale inim ghilalooŋ pa saveeŋ mbuaaŋ to yesuru. Tovenen sawa to Abaram azuwa ipoop Isak, ve mboŋi inim liim ve tol, ghoro tama iziri. Muri ghoro, Isak yesuru azuwa tipoop Yakop, ve Yakop toman ndizuwa tipoop ndinatudi saaŋgul ve ru to iit Israela tavot ila todi.
9 “Yakop ndinatu tighita tamandi lolo pa tazidi Yosep kat, le ireu lolodi. Tauto tigholia ila to tamtoghon pida, ve anadi tighami tila Isip, ve inim mbesooŋa sorok izi tonowe. Eemoghon Maaron ineep tomani,
10 ve igham mulini pa pataŋani toni tisob. Sawa to tigham Yosep ila iyoon ila kinik to Isip mata, Maaron igham kinik lolo pani, ve ighilaala ighaze ye le ŋgar tiina. Tauto ighuri inim ŋginiiŋ pa ruum toni toman mbeb toni tisob, ve taan isob to Isip paam.
11 “Mala maau ve pitool tiina ivot irau taan isob to Isip ve Kanaan, ve igham di tineep sami kat. Iit Israela nditimbuud paam, tikaal adi aniiŋ le maau.
12 Eemoghon sawa to Yakop ilooŋ tighaze aniiŋ wit inepneep izi Isip, ye imbaaŋ ndinatu tila tighol adi aniiŋ, ve timuul tinim to tamandi. Nene laghooŋ to tighami muuŋ.
13 Tinepneep le aniiŋ todi isob, ghoro tizila Isip muul inim pae ru. Sawa tonenen, Yosep ivotia tau pa nditogha ve tazi. Ve kinik to Isip paam ilooŋ tighaze Yosep siŋ toni pida to tinim tinepneep.
14 Ghoro Yosep imbaaŋ ila pa tama Yakop ighaze yesŋa tamtoghon toni tisob tiyouyou, ve tizi tinim toni. Tamtoghon to timundig ve tizila Isip ne, yes irau tamoot tol saaŋgul ve liim (75).
15 Tovenen Yakop toman tamtoghon toni tizila Isip, ve yesŋa ndinatu tisob timatmaat izi tonowe.
16 Eemoghon titavia di izi Isip maau. Tigham patudi, ve timuul tila pa ndug Sekem, ghoro tighur di tilooŋ tila yaam saambu to Amor ndinatu to Abaram igholi pa yaam silva pida.
17 “Saveeŋ to Maaron imbua toman Abaram, nene sawa inim igharau pa anoŋa ivot. Ve sawa tonenen, nditimbuud to tineep izi Isip, timasa tinim ival le ival kat.
18 Ghoro kinik paghu ana igham pooz pa Isip. Kinik tonowen ilooŋ Yosep varu pa uraat toni rita maau.
19 Ye iwatombanon nditimbuud, ve igham samin di kat. Ve isaav ariaŋa padi ighaze ndinatudi papaghu to ŋgaramus tipoop di, yes irau tipul di tineepledi. Leso timatmaat.
20 “Sawa tonenen, Mose tina ipoopa. Maaron ighita Mose ye pain paghuna kat ve lolo pani. Tina ve tama tiŋgini izi ruum todi irau kaiyo tol,
21 le pain tuŋia ve irau tiŋgooza muul maau. Ghoro tighami tila, ve tipuli izi ya Nil paŋa. Eemoghon kinik natu liva ilaagh ila le ighita. Tauto ighami inim le, ve iŋgini inimale ye tau natu.
22 Mose itub inim olman, ve tipatooti pa Isipa ŋgar todi to naol ne. Ye ŋgeu ariaŋa eez. Ve saveeŋ toni paam, toman tapiri.
23 “Ye inepneep le ndaman toni irau tamoot ru (40), ghoro igham ŋgar ighaze ila iŋgig yes Israela to tau siŋ toni.
24 Eemoghon sawa to ila ivot todi, ye ighita ŋgeu eez to Isip igham samin ŋgeu eez to Israel. Tovenen ilaan ila ivool to ŋgeu tonowen, ve irab Isip taamdi tonowen imaat inimale yatuuŋ sosor toni.
25 Mose mata iŋgal ighaze tamtoghon toni Israel avaat tighilaala tighaze Maaron ighuri pa igham mulin di pa pataŋani todi. Eemoghon ŋgar todi ivot pa mbeb tonenen sone.
26 “Mboŋ ndugizau, ghoro Mose imuul ila le ighita Israela ru anadi tiparab. Tovenen itoova pa isuul di pa malmal ve ilup di. Ve isaav padi ighaze: ‘Wai, yamru toŋvetaz! Awaghamun taumim pasa?’
27 “Eemoghon ŋgeu to imuuŋ pa malmal, ye imundig ve isipiir Mose ighau, ve isaav pani ighaze: ‘Ai, yom, sei ighur ghom ighaze unum ŋginiiŋ payei, to ughaze ugharaat saveeŋ tiei?
28 Vena, yom ughaze urab ghou namaat nanimale Isip taamdi to noor urabi imaat ne?’
29 Mose ilooŋ saveeŋ tonene, ve imundig ve ighau ila ivot taan suruvu to yes Midiana. Ye ineep inim loom tonowe, le ivai, ve yesuru azuwa tipoop ndinatudi nditamoot ru.
30 “Ndaman tamoot ru (40) paam inim ila, ghoro aŋela eez ila ivot toni izi ndug balim to ineep igharau lolooz Sinai. Ivot toni inimale yab to ighanghan izala ai kainaŋen eez.
31 Mose mata ila ighita mbeb tonenen, le ruŋa iza ve igham ŋgar naol. Tovenen ila igharau ai tonowen ighaze ighita poiani. Eemoghon ilooŋ Ŋgeu Tiina aliŋa ivot ila yab tonowen ighaze:
32 ‘You Maaron to nditimbum. You Maaron to Abaram, Isak, ve Yakop.’ Mose ilooŋ saveeŋ tonene, le ruŋa iza ve imbotoon nagho. Pasa, imatughez pa ighita Maaron.
33 “Maaron isaav pani muul ighaze: ‘Upas duduuŋa to aghem izi. Pasa, taan to uyondyood izala ne, nene patabuaŋ.
34 Ulooŋ. Tamtoghon tiou Israel to tineep Isip we, you naghita pataŋani todi wa. Yes Isipa tighamgham samin di, le tisami kat. Eemoghon taŋiiz todi, you nalooŋa wa. Tauto nazi nanim pa nagham mulin di pa pataŋani todi tonowen. Aazne, you naghaze nambaaŋ ghom umuul ula pa Isip. Tovenen umundig ve ula.’
35 “Aghita. Mose to muuŋ tizuruni ve tighaze: ‘Ai, sei ighur ghom unum ŋginiiŋ, to ughaze ugharaat saveeŋ tiei?’ Ŋgeu ee moghon tonenen, to Maaron imbaaŋ aŋela ila ivot toni inimale yab to ighanghan izala ai kainaŋen. Ve ighuri pa iŋgin yes Israela, ve igham mulin di pa pataŋani todi.
36 Ve ye to imuuŋ padi ve igham di tipul taan to yes Isipa, ve igham mbeb gharatooŋadi tintina tinim ghilalooŋ padi izi Isip, Te Kaviaaŋa, ve izi ndug balim paam irau ndaman tamoot ru (40).
37 Mose tonene, tauto isaav pa yes Israela ighaze: ‘Maaron pale ighur tamtoghon tiam eta inim propet, leso ivotia Maaron aliŋa payam inimale you.’
38 “Mose toman ival tiina to Israel tinim lupuuŋ to Maaron izi ndug balim. Ve ye isavsaav toman aŋela izi lolooz Sinai, ve igham saveeŋ to nepooŋ mata yaryaara ila to Maaron, ve ipaesia pa nditimbuud. Saveeŋ tonowen, tauto iit Israela takiskisi ve inim aazne.
39 “Eemoghon nditimbuud tipul muridi pani ve lolodi pa tilooŋ saveeŋ toni maau. Ve tikausim muul ila pa nepooŋ todi to muuŋ tineep izi Isip.
40 Tovenen timundig ve tisaav pa Aron tighaze: ‘Ugharaat leed maaron pida! Leso timuuŋ pait ve tiŋgin ghiit. Pasa, ŋgeu to igham ghiit tapul Isip ve tanim taneep to sualen, yei nikankaan pani: Avaat mbeb eta ivot pani wa.’
41 “Tauto tigharaat makau natu anunu inim maaron kaarom, ve tigham watooŋrau pani. Aghita. Mbeb to taudi tigharaata pa nimadi, yes tipaiti toman tinidi iza.
42 Tovenen muri, Maaron ipul muri padi, ve ipul di titaghon taudi ŋgar todi. Tauto timbees pa mbeb to tineep ila sambam paroŋania inimale ndag, kaiyo, ve pitum pida. Saveeŋa ineep ila rau to yes propeta. Ighaze: ‘O yam Israela, ndaman tamoot ru (40) to alaghlaagh izi ndug balim, yam aghamgham watooŋrau pa makau ve sipsip. Watooŋrau naol tonanan agham eta payou? Maau kat!
43 Ve sawa tonenen, yam ambaad mbeez to Molek toman pitum Repan anunu to maaron kaarom tiam, ve alaghlaagh toman di. Maaron kaaromŋa tonanan, taumim agharaat di pa aput aghemim padi ve apakur di. Tovenen you pale nareu gham, ve nandiir gham malmalimim ala aneep izi Babilon dige ite ve ila.’
44 “Sawa to nditimbuud tilaghlaagh izi ndug balim, yes tilaghlaagh toman mbeez patabuaŋ. Mbeez tonowen, saveeŋ mbuaaŋ todi toman Maaron ineep ilooŋ ila. Sawa to tirei mbeez tonenen, Maaron isaav ariaŋa pa Mose ighaze ye irau itaghon katin mboom to mbeez to ighita izala lolooz Sinai.
45 Nditimbuud tilaagh toman mbeez tonenen ila ila le tighuri ivool to papaghu todi. Ghoro anadi tilaagh tomani tila tila le tivot taan Kanaan. Sawa tonenen, Maaron ireu yes ndug ndug to tineep izi Kanaan tighau, ve Yosua igham yes Israela tilooŋ tinim tigham taan tonene inim ledi. Mbeez patabuaŋ tonenen inepneep le sawa to kinik David.
46 David, Maaron lolo pani kat. Tovenen ye ighason Maaron ighaze iyok pani, ghoro irei Maaron to Yakop le rumai tau. Leso inim ina to nepooŋ.
47 Eemoghon David irei rumai eta maau. Natu Solomon to irei rumai.
48 “Ve Maaron Tiina To Ilib Pa Ndimaronŋa Tisob Ne, ye ineep ilooŋ ila rumai eta to tamtoghon tireii pa nimadi ne maau. Pasa, propet eez ivotia Maaron aliŋa ighaze:
Uraat To Yes Mbaŋooŋa 7 in Maaron Saveeŋ Toni Patabuaŋ

Uraat To Yes Mbaŋooŋa 7:2-48 in Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ

2 Stepanus iyol aliiŋa ighe: “Yam tamaŋŋa ve toŋvetaz tsiau, alooŋ saveeŋ tsiau tane ve agham ŋgar pani poi. Muuŋ kat, saawe tau timbuun Abaram ila ileep izi nugh Aran soone, ve ilepleep izi taan sirivu to Mesopotamia na, Maaron toit tau eeza tiina pa tapiri ve poia tooni na ivot tooni,
3 ve isaav pani ighe: ‘Uburig, upul taan tsio tomania ziiri waaro tsio, ve ula pa taan tau yau naghe natotoia payo na.’
4 “Tauvene Abaram ipul Mesopotamia tau taan to yes Kaldia na, ve ila ivot nugh Aran, ve ighur niia to lepoogh ta sewe. Taama Tera imaat, ve murei ra, Maaron ipaburigin Abaram muul gha ilaagh ilam ivot taan tau aazne iit talepleep pani ne.
5 Maaron igham taan rigta imin Abaram le motot ne mako. Eemon saawe tau Abaram le naatu eta soone, Maaron imbu saveeŋ tomania ighe i pale igham taan tane pani ve paaghu tooni tau pale tivot murei na paam. Leso imin lezi motot.
6 Ve Maaron ipaghazoŋai Abaram pa gabua siriv tau pale ivot murei na ighe: ‘Paaghu tsio pale tila tileep timin loom izi taan ite. Ve taan tawe tamtamona pale tigham zi timin besooŋa sorok, ve tigham saghatin zi irau ndaman ndiŋndiŋ paaŋ (400).
7 Eemon murei, yau aat naghur atuya iŋarui taan tawe tamtamona pa ŋgar toozi saghati, ve nagham paaghu tsio tipul taan tawe, ve timuul tilam. Leso tisuŋ ve tibees payau izi ta sene.’
8 “Ra Maaron isaav pa Abaram ighe ŋgar to ravuuŋ zitamoot warozi pale imin ilaal pa saveeŋ mbuaaŋ to yesuru. Tauvene saawe tau Abaram azaawa ipoop Isak, ve mbooŋi imin liim ve tol, ra taama irav waaro. Murei ra, Isak yesuru azaawa tipoop Yakop, ve Yakop tomania azauŋa tipoop natuzŋa saŋavul ve ru tau iit Israela tavot ila toozi na.
9 “Yakop natŋa tighita tamazi loolo pa tazizi Yosep kat, le ireu lolozi. Tauta tigholia ila to tamtamon siriv, ve anazi tighamu ila Isip, ve imin besooŋa sorok izi ta sewe. Eemon Maaron ileep tomania,
10 ve igham mulini pa pataŋani tooni naol isov. Saawe tau tigham Yosep ila iyooz ila kinik to Isip naagho, Maaron igham kinik loolo pani, ve ighilaalo ighe i le ŋgar tiina. Tauta ighuru to igham pooz pa ruum tooni tomania gabua tooni naol isov, ve taan dodoli to Isip paam.
11 “Malau mako ve pitool tiina ivot irau taan isov to Isip ve Kanaan, ve igham zi tileep saghat kat. Iit Israela timbuunŋa paam, tiil lezi aniiŋ le mako.
12 Eemon saawe tau Yakop ilooŋ tighe aniiŋ wit ighengheen izi Isip, i imbaaŋ natŋa tila tighol lezi aniiŋ, ve timuul tilam pa tamazi. Ene laghooŋ tau tighamu imin maata.
13 Tilepleep le aniiŋ toozi isov, ra tizila Isip muul imin pai ru. Saawe tana, Yosep ivotia tauu pa tooghŋa ve taazi. Ve kinik to Isip paam ilooŋ tighe, Yosep ziiri waaro tooni siriv ta tilam tilepleep.
14 Ra Yosep imbaaŋ ila pa taama Yakop ighe yesŋa tamtamon tooni tisov tiyauyau, ve tizilam tooni. Tamtamon tau tiburig gha tizila Isip na, yes irau tamoot tol saŋavul ve liim (75).
15 Tauvene Yakop tomania tamtamon tooni tizila Isip, ve yesŋa natŋa tisov timataar izi ta sewe.
16 Eemon titavi zi izi Isip mako. Tigham patazi, ve timuul tila pa nugh Sekem, ra tighur zi tiloŋ tila maet puura to Amor natŋa tau Abaram igholi pa maet silva siriv na.
17 “Saveeŋ tau Maaron imbua tomania Abaram na, saawe ilam igharau pa anooŋa ivot. Ve saawe tana, timbuunŋa tau tileep izi Isip na, timasa timin eval le eval kat.
18 Ra kinik paaghu aana igham pooz pa Isip. Kinik tawe ilooŋ Yosep vaaru pa uraat tooni rigta mako.
19 I ivatombanoi timbuunŋa, ve igham saghatin zi kat. Ve isaav ariaaŋ pazi ighe natuzŋa paghpaaghu tau ŋgarig gha tipoop zi na, yes aat tipul zi tileplez. Leso timatmaat.
20 “Saawe tana, Mose tiina ipoopa. Maaron ighita i paghuuna kat ve loolo pani. Tiina gha taama tigham payamyam pani izi ruum toozi irau kaiyo tol,
21 le ŋeer marani imin olman rig ve irau tiŋgooza muul mako. Ra tighamu tila ve tipuli izi yaa Nil ziige. Eemon kinik natliva ilaagh ila le ighita. Tauta ighamu imin le, ve iŋgini imin i tauu naatu.
22 Mose itum le imin olman, ve tipaghazoŋaini pa ŋgar naol isov to yes Isipa. I ŋeer ariaaŋa ee. Ve saveeŋ tooni paam, toman tapiri.
23 “I ilepleep le ndaman tooni irau tamoot ru (40), ra loolo ipaburigini ighe ila igig yes Israela tau siŋ tooni na.
24 Eemon saawe tau ila ivot toozi, i ighita Isip ee igham saghatin ŋeer ee to Israel. Tauvene ilaan ila ivool to ŋeer tawe, ve irav Isip tamazi tawe gha imaat imin yatuuŋ sosor tooni.
25 Mose maata iŋgal ighe tamtamon tooni Israel aat tighilaal tighe Maaron ighuru to igham mulin zi pa pataŋani toozi. Eemon ŋgar toozi ivot pa gabua tana soone.
26 “Mboŋ le nughizau, ra Mose imuul ila le ighita Israela ru anazi tiparav. Tauvene itoova to irav motin malmal ve ilup zi. Ve isaav pazi ighe: ‘Wai, yamru toŋvetaz! Avaghamun gham pasaa?’
27 “Eemon ŋeer tau ipaburigin malmal na, iburig gha isipiir Mose ighau, ve isaav pani ighe: ‘Ai, yo sei ighur ghom ighe umin ŋginiiŋ payei, ta ughe ugharaat saveeŋ tsiei?
28 Mindai, yo ughe urav ghau namaat imin Isip tamazi tau noor uravu imaat na?’
29 Mose ilooŋ saveeŋ tane, ve iburig gha ighau ila ivot taan sirivu to yes Midiana. I ileep imin loom ta sewe le ivai, ve yesuru azaawa tipoop natuzŋa zitamoot ru.
30 “Ndaman tamoot ru (40) paam ilam ila, ra aŋela ee ila ivot tooni izi nugh ŋginaaŋa tau igheen igharau loloz Sinai na. Ivot pani imin yav tau ighanghan izala ai marani ee.
31 Mose maata ila ighita gabua tana, le irur ve igham ŋgar naol. Tauvene ila igharau ai tawe ighe ighit poghania. Eemon ilooŋ Ŋeer Tiina aliiŋa ivot ila yav tawe ighe:
32 ‘Yau Maaron to timbumŋa. Yau Maaron to Abaram, Isak, ve Yakop.’ Mose ilooŋ saveeŋ tane, le irur ve iŋgooz naagho. Pasaa, iroi pa ghitooŋ Maaron.
33 “Maaron isaav pani muul ighe: ‘Upas zuzuuŋa to aghem izi. Pa taan tau uyozyooz ila ne, ene patabuyaaŋ.
34 Ulooŋ. Tamtamon tsiau Israel tau tileep Isip we, yau naghita pataŋani toozi wa. Yes Isipa tighamgham saghatin zi, le matazi siŋ izaa ve titaŋ tiina. Eemon taŋiiz toozi, yau nalooŋa wa. Tauta nazilam to napas zi tivot pa pataŋani toozi tawe. Aazne, yau naghe nambaaŋ ghom umuul ula pa Isip. Tauvene uburig ve ula.’
35 “Aghita. Mose tau muuŋ tizori ve tighe: ‘Ai, sei ighur ghom umin ŋginiiŋ to ugabiiz ghei ve ugharaat saveeŋ tsiei?’ Ŋeer eemon tana, ta Maaron imbaaŋ aŋela ila ivot tooni imin yav tau ighan izala ai marani na. Ve ighuru to iŋgin yes Israela, ve ipas zi tivot pa pataŋani toozi.
36 Ve i ta igherev zi gha tipul taan to yes Isipa, ve igham gabua ŋgeretazi tintiina imin ilaal pazi izi Isip, Te Siŋsiŋai, ve izi nugh ŋginaaŋa paam irau ndaman tamoot ru (40).
37 Mose tane, tauta isaav pa yes Israela ighe: ‘Maaron pale ipaburigin tamtamon tsiam eta, ve ighuru imin propet, leso ivotia Maaron aliiŋa payam imin yau.’
38 “Mose tomania eval tiina to Israel, ta timin lupuuŋ to Maaron izi nugh ŋginaaŋa. I ta isavsaav tomania aŋela izi loloz Sinai, ve igham saveeŋ maata yaryaare ila to Maaron, ve ipaesia pa timbuunŋa. Saveeŋ tawe, tauta iit Israela takiskisi gha ilam aazne.
39 “Eemon timbuunŋa tighur murizi pani ve lolozi pa loŋaaŋ saveeŋ tooni mako. Ve tipasawal muul ila pa lepoogh toozi tau muuŋ tileep izi Isip na.
40 Tauvene tiburig ve tisaav pa Aron tighe: ‘Ugharaat leen maaron siriv! Leso timuuŋ pait ve tiŋgin ghiit. Pa ŋeer tau igham gherev pait gha tapul taan to Isip ve talam na, yei nikankaan pani. Aat gabua eta ivot pani wa.’
41 “Tauta tigharaat maaron karom ee tau taghita imin makau naatu, ve tigham watooŋrau pani. Tauvene gabua tau tauzi tigharaata pa nimazi, yes tipaiti toman tintinizi.
42 Tauvene murei, Maaron ighur muuri pazi, ve ipul zi titaghon tauzi ŋgar toozi. Tauta tibees pa gabua tau tigheen ila sambam saamba imin aaz, kaiyo, ve pitum siriv. Saveeŋa igheen ila rau to yes propet. Ighe: ‘O yam Israela, ndaman tamoot ru (40) tau alaghlaagh izi nugh ŋginaaŋa, yam aghamgham watooŋrau pa makau ve sipsip. Watooŋrau naol tana, agham eta payau? Mako kat!
43 Ve saawe tana, yam abaad balbaal to Molek tomania pitum Repan anunu tau maaron karom tsiam na, ve alaghlaagh tomania. Maaron karomŋa tana, taumim agharaat zi to aput aghemim pazi ve apakur zi. Tauvene yau aat nareu gham, ve naziir gham malmalimim ala aleep izi Babilon ziige ite.’
44 “Saawe tau timbuunŋa tilaghlaagh izi nugh ŋginaaŋa, yes tilaghlaagh tomania balbaal patabuyaaŋ. Balbaal tawe, saveeŋ mbuaaŋ toozi tomania Maaron igheen iloŋ ila. Saawe tau tirau balbaal tana, Maaron aavo iyaryaaŋ pa Mose ighe i aat itaghon duduŋai balbaal ŋgereeta tau ighita izala loloz Sinai na.
45 Timbuunŋa tilaagh tomania balbaal tana ila ila le tighuru ivool to paaghu toozi. Ra anazi tilaagh tomania tila tila le tivot taan Kanaan. Saawe tana, Maaron ireu yes nugh nugh tau tileep izi Kanaan na tighawaar, ve Yosua igham yes Israela tiloŋ tilam tigham taan tane imin lezi. Balbaal patabuyaaŋ tana ighengheen le saawe to kinik David.
46 David, Maaron loolo pani kat. Tauvene i ighason Maaron ighe iyok pani, o irau Maaron to Yakop le rumei duduuŋ. Leso imin niia to lepoogh.
47 Eemon David irau rumei eta mako. Naatu Solomon ta irau rumei.
48 “Ve Maaron Tiina Tau Iliiv Zimaronŋa Tisov na, i ileep iloŋ ila rumei eta tau tamtamon tirao pa nimazi ne mako. Pasaa, propet ee ivotia Maaron aliiŋa ighe:
Uraat To Yes Mbaŋooŋa 7 in Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ