Text copied!
Bibles in Mutu

Uraat To Yes Mbaŋooŋa 28:4-26 in Mutu

Help us?

Uraat To Yes Mbaŋooŋa 28:4-26 in Maaron Saveeŋ Toni Patabuaŋ

4 Yes paanu tau tighita moot tonowen imonau ila Paulus nima, ve tiwasavon di tighaze: “Wai, ŋgeu tonene avaat irab tamtoghon eta imaat. Onoon, ye imaat ila te pogho maau. Eemoghon maaron liva toit to iyatyat ŋgar samsamia to tamtoghon, ye irau ipuli ineep mata yaryaara maau. Tauto pataŋani tonene ivot pani.”
5 Eemoghon Paulus itir nima le itapaar moot tonenen izala yab, ve mbeb eta ivot pani maau.
6 Yes paanu tau tighur matadi tighaze pale Paulus nima isarsar, ma itap izi imaat. Eemoghon tinaam le mala, ve mbeb eta ivot pani maau. Tovenen titoor ŋgar todi, ve tisaav tighaze: “Wai, ye avaat maaron eta.”
7 Daba to mutu tonowen, iza Publius. Taan toni ineep igharau ndug to yei nilooŋ pani. Ye igham ghei toman lolo poia, ve nila nineep tomani ila ruum toni irau mboŋ tol. Ye iŋgin poian ghei kat.
8 Publius tama, moroghooŋ tiina ighami ve inepneep. Tini ituntun, ve ibebeghaz siŋ. Tovenen Paulus ilooŋ ila toni, ve ighason Maaron pa iuuli. Ghoro ighur nima izala pogho, ve tini poia muul.
9 Yes paanu tau tighita mbeb gharatooŋa tonenen, le moroghooŋa todi tisob tiŋarua Paulus tila, ve iuul di tisob tinidi popoia.
10 Tovenen yes tipakur ghei kat, ve tigham lemai mbeb katindi. Ve sawa to nitartar pa raveeŋ muul, sa mbeb to nimbool pani, nene tiuul ghei pani.
11 Sawa to karas tiina imundig ve inim, yaghur ipoon waaŋ eez to ndug Aleksandria le ipot izi mutu Malta. Waaŋ tonowen nagho, tisap maaron todi Zeus ndinatu ru anunudi tineep ila. Yei nineep tonowe irau kaiyo tol, le sawa to yaghur ate izi, ghoro niza waaŋ tonenen, ve niraav muul.
12 Nighaughau nila le nilooŋ izi ndug Sirakius, ve nipot tonowe irau mboŋ tol.
13 Ghoro nipul Sirakius ve nivot muul, ve niraav nila nilooŋ izi ndug Regium. Nipot tonowe le mboŋ ndugizau, ghoro daudau imundig. Tovenen nipul Regium, ve niraav muul nila. Nighau irau mboŋ ru, ghoro nilooŋ izi ndug Puteoli, ve raveeŋ tiei isob.
14 Nilooŋ tonowe, ve nindeeŋ toŋvetaz pida to Krisi. Yes tighita ghei, ve tigham ghei nila nineep toman di irau mboŋ liim ve ru. Ghoro nipamundigin laghooŋ tiei nighaze nila pa ndug tiina Rom.
15 Toŋvetaz pida to Krisi to tineep izi Rom we tilooŋ varumai wa. Tovenen timundig tinim tighaze tighita ghei. Pida tindeeŋ ghei izi maran to ndug Apius. Ve pida tindeeŋ ghei izi ndug to tiwaat iza: ‘Ruum tol to yes loomba.’ Paulus ighita di tinim, le lolo poia ve ipait Maaron pa poia toni. Pasa, laghooŋ todi to tinim, nene ipaloti.
16 Yei nilaagh nila le nivot ndug tiina Rom, ve tiyok pa Paulus eŋgeni ineep ila ruum eez, toman ndaaba eez to iŋgini.
17 Mboŋ tol inim ila, ghoro Paulus imbaaŋ ila pa ŋginiiŋa to yes Yuda to tineep izi Rom ne ighaze tinim toni. Yes tinim tilup di, ve ye isaav padi ighaze: “Yam toŋvetaz, alooŋ. You nagham ŋgar eta to nawaghamun tamtoghon toit Yuda maau, ve namalaaŋ pa tutuuŋ eta to nditimbuud maau. Eemoghon tikis ghou sorok izi Yerusalem, ve tighur ghou nala yes Roma nimadi.
18 Ve sawa to yes Roma titiir saveeŋ tiou, yes tighita tighaze you nagham sosor eta irau to tirab ghou namaat ne maau. Tovenen tighaze tipul ghou nala.
19 Eemoghon yes Yuda tizoor di pa ŋgar tonenen, ve naghita naghaze leg ataam eta muul maau. Tauto nasaav padi naghaze: ‘You naghaze nala naghita kinik tiina to Rom, leso itiir saveeŋ tiou.’ Eemoghon you nanim pa naŋgal saveeŋ pa taug tamtoghon tiou ne maau.
20 Pughu tonene to napoi gham anim. Leso naghita gham, ve nasaav ghazooŋa payam tovene: Aazne, tikau ghou pa sen tonene pasa, you nambesmbees pa Mesia to iit Israela tasob taghurghur mataad pani ne.”
21 Yes tisaav pani tighaze: “Saveeŋ tiom poia. Eemoghon nditaad to tineep izi Yudea we, timbood rau eta pa tipaesia ghom payei ne maau. Ve tamtoghon eta ineep Yudea, ve inim isavia varum payei, ma ipiyaav aliŋa samia eta iŋarua ghom, nene paam maau.
22 Ve poia pa taum unum peria wa. Leso nilooŋ katin ŋgar tiom ila taum avom. Pasa, yei niwatag tovene: Ndug naol tiwayoun avodi pa lupuuŋ tiam paghu tonene tighaze ŋgar tiam pida tisosor.”
23 Ghoro tighur sawa ite pa yesŋa Paulus tilup di muul pa savsaveeŋ. Tineep le sawa to lupuuŋ tonenen ivot, ghoro mboŋmaagh ve ival tiina kat tila pa ruum to Paulus inepneep ila. Ye ipaghazoŋan di pa pooz to Maaron ŋgara, ve ipatoot di pa tutuuŋ to Mose toman yes propeta aliŋadi, leso igham di tighur ila to Yesu. Ye ikiskis saveeŋ ila ila le mboŋ izi.
24 Tamtoghon pida tilooŋ saveeŋ toni, ve tighur ila tighaze nene onoon. Eemoghon pida, tighur ila maau.
25 Tovenen tiwazoran di pa savsaveeŋ ila le maau, ve tighaze tighau. Eemoghon Paulus ipiyaav aliŋa ris padi ighaze: “Saveeŋ waaro eez to Avuvu Patabuaŋ ivotia pa nditimbuud ila propet Isaia avo, nene deŋia kat pa ŋgar tiam. Pasa, ye isaav ighaze:
26 ‘Ula to yes ndiran tonowen ve usaav padi tovene: “Yam pale aloŋlooŋ saveeŋ. Eemoghon irau aghazooŋ pani maau. Ve aghitghita mbeb. Eemoghon irau aghilaal pughu maau.”
Uraat To Yes Mbaŋooŋa 28 in Maaron Saveeŋ Toni Patabuaŋ

Uraat To Yes Mbaŋooŋa 28:4-26 in Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ

4 Yes nugh tauŋa tighita moot tawe ituuk ila Paulus niima, ve tivasavo zi tighe: “Wai, ŋeer tane aat irav tamtamon eta imaat. Onoon, te iravu imaat mako. Eemon maaron livaa toit tau iyatyat duduŋai ŋgar sasaghati to tamtamon na irau ipuli ileep maata yaryaare mako. Tauta pataŋani tane ivot pani.”
5 Eemon Paulus itir niima le itapaar moot tana izala yav, ve gabua eta ivot pani mako.
6 Yes nugh tauŋa tighur matazi tighe pale Paulus niima isarsar, ma itap izi gha imaat. Eemon tisaŋan le malau, ve gabua eta ivot pani mako. Tauvene titoor ŋgar toozi, ve tisaav tighe: “Wai, i aat maaron eta taa?”
7 Daaba to sisi tawe, eeza Publius. Taan tooni igheen igharau nugh tau yei nilooŋ pani. I igham ghei toman loolo poia, ve nila nileep tomania ila ruum tooni irau mboŋ tol. I iŋgin poghani ghei kat.
8 Publius taama, moroghooŋ tiina ighamu gha ighengheen. Tiini iyes, ve imbeghaz siŋ. Tauvene Paulus iloŋ ila tooni, ve ighason Maaron to iuule. Ra ighur niima izala paavo, ve tiini poia muul.
9 Yes nugh tauŋa tighita kaut ŋgereeta tana, le moroghooŋa toozi tisov tiŋarui Paulus tilam, ve i iuul zi tisov gha tinizi poia.
10 Tauvene yes tipakur ghei kat, ve tigham lemai gabua katini. Ve saawe tau nitartar pa raveeŋ muul, saa gabua tau nimbool pani na, yes tiuul ghei pani.
11 Saawe tau karaz tiina iburig ve ilam, yaghur ilil waaŋ ee to nugh Aleksandria le ipot izi sisi Malta. Waaŋ tawe naagho, tisap maaron toozi Zeus natŋa ru anunuzi ila. Yei nileep ta sewe irau kaiyo tol, le saawe tau yaghur aate izi, ra nizaa waaŋ tana, ve nipaburigin raveeŋ tsiei muul.
12 Nighaughau nila le nilooŋ nugh Sirakius, ve nipot izi ta sewe irau mboŋ tol.
13 Mako nipul Sirakius, ve nivot muul, gha niraav nila nilooŋ nugh Regium. Nipot izi sewe le mboŋ nughizau, ra daudau iburig. Tauvene nipul Regium, ve niraav muul nila. Nighau irau mboŋ ru, ra nilooŋ nugh Puteoli, ve raveeŋ tsiei isov.
14 Nilooŋ ta sewe, ve nindeeŋ toŋvetaz siriv to Krisi. Yes tighit ghei, ve tigham ghei nila nileep tomani zi irau mboŋ liim ve ru. Ra nipaburigin laghooŋ tsiei to nila pa nugh tiina Rom.
15 Toŋvetaz siriv to Krisi tau tileep izi Rom we tilooŋ varumai wa. Tauvene tiburig tilam tighe tighit ghei. Siriv tindeeŋ ghei izi maaran to nugh Apius. Ve siriv tindeeŋ ghei izi nugh tau tiwaat eeza: ‘Ruum tol to yes loomba.’ Paulus ighit zi tilam, le loolo poia, ve ipait Maaron pa poia tooni. Pasaa, laghooŋ toozi tau tilam na, imin palotiiŋni.
16 Yei nilaagh nila le nivot nugh tiina Rom, ve tiyok pa Paulus to zigani ileep ila ruum ee, tomania zaaba ee to iŋgini.
17 Mboŋ tol ilam ila, ra Paulus imbaaŋ ila pa ŋginiiŋa to yes Yuda tau tileep izi Rom na ighe tila tooni. Yes tila tilup zi, ve i isaav pazi ighe: “Yam toŋvetaz, alooŋ. Yau nagham ŋgar eta to navaghamunia tamtamon toit Yuda mako, ve namalaaŋ pa tutuuŋ eta to timbuunŋa ne mako. Eemon tikis ghau sorok izi Yerusalem, ve tighur ghau ila yes Roma nimazi.
18 Ve saawe tau yes Roma titiir saveeŋ tsiau, yes tighita tighe yau nagham sosor eta irau to tirav ghau namaat ne mako. Tauvene tighe tipul ghau nala.
19 Eemon yes Yuda tizoor zi pa ŋgar tana, ve naghita naghe leg eez eta muul mako. Tauta nasaav pazi naghe: ‘Yau naghe nala naghita kinik tiina to Rom, leso itiir saveeŋ tsiau.’ Eemon yau nalam pa ŋgaliiŋ saveeŋ pa taug tamtamon tsiau ne mako.
20 Puughu tane ta napoi gham alam. Leso naghit gham, ve nasaav ghazooŋa payam tauvene: Aazne tikau ghau pa sen tane pasaa, yau nabesbees pa Mesia tau iit Israela tasov taghurghur mataan pani ne.”
21 Yes tisaav pani tighe: “Saveeŋ tsio poia. Eemon zetaanŋa tau tileep izi Yudea we, tibood rau eta ilam to tipaesi ghom payei ne mako. Ve tamtamon eta ileep Yudea ve ilam gha isavia varum payei, ma isik aliiŋa saghati eta iŋarui ghom, ene paam mako.
22 Ve poia pa taum ulam peria wa. Leso nilooŋ katin ŋgar tsio ila taum avom. Pasaa, yei niwatagh mon tauvene: Nughmariŋ tiyauyau avozi pa lupuuŋ tsiam paaghu tane tighe ŋgar tsiam siriv isosor.”
23 Ra tighur saawe ite to yesŋa Paulus tilup zi muul pa savsaveeŋ. Tileep le saawe to lupuuŋ tana ivot, ra mboŋoozo kat ve eval tiina kat tila pa ruum tau Paulus ilepleep ila na. I ipaghazoŋai zi pa pooz to Maaron ŋgara, ve ivotia tutuuŋ to Mose tomania yes propet aliŋazi, leso ipariaaŋ Yesu saveeŋ tooni, ve igham zi tighur ila tooni. I ikiskis saveeŋ ila ila le mboŋ izi.
24 Tamtamon siriv tilooŋ saveeŋ tooni, ve tighur ila tighe ene onoon. Eemon yes siriv, tighur ila mako.
25 Tauvene tiparzoor pa savsaveeŋ ila le mako, ve tighe tighawaar. Eemon Paulus isik aliiŋa rig pazi ighe: “Saveeŋ ziiri ee tau Avuvu Patabuyaaŋ ivotia pa timbuunŋa ila propet Isaia aavo na, ene iduduuŋ kat pa ŋgar tsiam. Pasaa, i isaav ighe:
26 ‘Ula to yes zeran tawe ve usaav pazi tauvene: “Yam pale aloŋlooŋ saveeŋ. Eemon irau aghazooŋ pani mako. Ve yam pale aghitghita gabua. Eemon irau aghilaal puughu mako.”
Uraat To Yes Mbaŋooŋa 28 in Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ