Text copied!
Bibles in Mutu

Uraat To Yes Mbaŋooŋa 22:5-30 in Mutu

Help us?

Uraat To Yes Mbaŋooŋa 22:5-30 in Maaron Saveeŋ Toni Patabuaŋ

5 Daba to watooŋrau toman ŋginiiŋa tisob to tineep ila lupuuŋ tiina to pooza toit, yes tiwatag ŋgar to muuŋ naghamghami. Yes irau tipariaaŋ saveeŋ tiou tonene. Sawa eez, you naghaze nakis yes to titaghon ataam paghu tonene izi ndug Damaskus, ve nagham di tinim Yerusalem, leso tighur yabyabuuŋ padi. Tovenen naghason yes daba toit, ve timbood saveeŋ yokiiŋ payou ila rau pida. Leso nagham di nala, ve napatooŋ di pa yes toŋvetaz toit to tineep izi Damaskus, ve tiwatag tighaze you izag pa uraat tovene.
6 “Tovenen namundig ve nala. Nalaagh nala le nagharau ndug Damaskus. Ndag iza inim bobodaaŋ ma venen. Mala maau ve ŋguruba tiina kat ineep sambam ve izi inim isul luvutin ghou.
7 Tovenen natap nazi taan, ve nalooŋ saveeŋ inim payou. Isaav payou ighaze: ‘Saul, Saul, pughu vena to unoknok ghuruuŋ pataŋani payou?’
8 You napamuul aliŋa naghaze: ‘Tiina, yom sei?’ Ve ye isaav payou ighaze: ‘You Yesu to Nasaret. You to yom ughurghur pataŋani payou ne.’
9 Nditag to yeiŋa nilaagh, tighita ŋguruba tonowen paam. Eemoghon tilooŋ ŋgeu to isavsaav payou ne aliŋa maau.
10 “You naghasoni naghaze: ‘Tiina, ughaze nagham vena?’ Ye ipamuul aliŋag ighaze: ‘Umundig ve ulooŋ ula ndug Damaskus. Ghoro tipaes payom pa uraat tisob to naghaze naghur di tilat nimam.’
11 Ŋguruba tonenen isul tiina kat le igham matag ipis. Tovenen nditag tinim tikis nimag, ve tiŋgal mboig, ve nilooŋ nila ndug Damaskus.
12 “Ndug tonowen, ŋgeu eez inepneep, iza Ananias. Ye mata iŋgalŋgal Maaron, ve izuaria tau ighaze le itaghon katin tutuuŋ toni. Tovenen Yuda tisob to ndug Damaskus tipapait iza tighaze ye ŋgeu poia eez.
13 Ye iŋarua ghou inim, iyoon digeg, ve isaav payou ighaze: ‘Tazig Saul, matam poia ve ughita ndug!’ Sawa tonenen kat, matag poia, ve naghita Ananias iyondyood.
14 Ghoro isaav payou ighaze: ‘Maaron to nditimbuud, ye tau isia ghom wa. Leso igham ghom ughazooŋ pa lolo ve ŋgar toni. Tauto ughita katin Ŋgeu To Ŋgar Deŋia, ve ulooŋ saveeŋ ila ye tau avo.
15 Mbeb to ulooŋa ve ughita pa taum matam, yom irau usavia irau ndug tisob. Leso upariaaŋ Yesu saveeŋ toni, ve tamtoghon tighur ila toni.
16 Tovenen usaŋan sa muul? Umundig to aazne, ugham ya, ve ughason Yesu pa iuul ghom. Leso ireu sosor tiom ilale, ve igham ghom uŋgalaaŋ ila Maaron mata.’
17 “Muri ghoro, namuul nanim Yerusalem, ve nanepneep to sualen le sawa eez, nalooŋ nala sirsiir to Rumai Tiina lolo, ve nasuŋ. Nasuŋsuŋ ila, le tandagiiŋ eez ivot payou.
18 Naghita Yesu isaav payou ighaze: ‘Umundig rikia moghon, upul Yerusalem, ve ughau. Pasa ighaze yom upariaaŋ saveeŋ tiou izi sualen, yes irau tilooŋ ghom maau.’
19 “You nasaav pani naghaze: ‘Tiina, tamtoghon to ndug tonene tiwatag tighaze: Muuŋ, you nalaghlaagh irau rumai todi, ve naghurghur yes to tighur ilat tiom tilooŋ tila ruum to yabyabuuŋ, ve naloslos di.
20 Ve sawa to Stepanus ivotia saveeŋ tiom, ve tirabi imaat, you nayok pa ŋgar tonenen. Tauto nayoon toman yes to tirabi, ve naŋgin nonogiiŋa todi to moŋeŋaaŋ.’
21 “Eemoghon Tiina tiou isaav payou ighaze: ‘Umundig ve ula. You naghaze nambaaŋ ghom ula pa ndug mala. Leso ugham uraat pa yes to Yuda maau.’”
22 Ival tiina tighur taliŋadi pa Paulus ila ila le tilooŋ aliŋa ighaze Maaron imbaaŋa ila to yes to Yuda maau. Ghoro timboob muul tighaze: “Ah, arabi imaat ila! Ineep ne, ye poia eta? Tamtoghon tovene ineep malep!”
23 Yes timboboob, ve tiduduum nonogiiŋa todi to moŋeŋaaŋ, ve tisuruuv di tizi, ghoro tikor taan, ve tisuruuva izaza.
24 Tovenen tiina to yes ndaaba isaav pa ndaaba toni ighaze tigham Paulus ve tilooŋ tila ruum todi lolo, ghoro tiloslosi le irau ivotia pughu vena to ival tiina atedi yabyab kat ve timboboob pani tovene.
25 Tovenen tilooŋ tila ve tipagheena izi, ve tikau nima ila ai, leso tilosi. Eemoghon Paulus ighason daba to yes ndaaba to iyoon igharau ighaze: “Vena, ighaze tamtoghon eta, ye to Rom, ve yes daba titiir saveeŋ toni sone ve yam alos sorokini, pale deŋia pa tutuuŋ to Rom?”
26 Daba tonowen ilooŋ saveeŋ tonene, ve ila ipaes pa daba todi to iŋgin ndaaba tisob ighaze: “Uyamaan ghiit wa? Pasa, ŋgeu tonowen, ye to Rom. Pale ugham sa ŋgar pani?”
27 Daba tonenen ilooŋ paesiiŋ toni, ghoro ye tau ila ighason Paulus ighaze: “Ai, usaav ghazooŋa payou. Onoon kat, yom to Rom?” Paulus ipamuul aliŋa ighaze: “Vee. You to Rom.”
28 Daba tonenen isaav pani ighaze: “You napul yaam tiina kat, tauto nanim tamtoghon to Rom.” Paulus isaav pani muul ighaze: “Nanan yom. Ve you napul yaam eta maau. Pasa, sawa to tipoop ghou, you to Rom.”
29 Yes ndaaba to tighaze tilos Paulus tilooŋ saveeŋ tonene, ve rikia moghon tipuli. Ve daba todi paam imatughez pa tau. Pasa, Paulus, ye tamtoghon to Rom. Eemoghon daba tonenen isaav ve tikau nima ve aghe sorok.
30 Daba to iŋgin ndaaba tisob, ye ighaze iwatag kat: Paulus igham sa ŋgar to yes Yuda tighita tighaze isosor. Leso ighazooŋ pa saveeŋ toni pughu. Tovenen tineep mboŋ ndugizau, ghoro isaav ve tipool sen to tikau Paulus pani, ve imbaaŋ ila pa yes daba to watooŋrau toman pooza tisob to yes Yuda ve tinim tilup di. Ghoro igham Paulus inim, ve ipayoonda ila matadi.
Uraat To Yes Mbaŋooŋa 22 in Maaron Saveeŋ Toni Patabuaŋ

Uraat To Yes Mbaŋooŋa 22:5-30 in Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ

5 Daaba to watooŋrau tomania ŋginiiŋa tisov tau tileep ila lupuuŋ tiina to pooza toit, yes tiwatagh ŋgar tau muuŋ naghamghamu. Yes irau tipariaaŋ saveeŋ tsiau tane. Muuŋ, yau naghe nakis yes tau titaghon eez paaghu tane izi nugh Damaskus, ve nagham zi tilam Yerusalem, leso tighur yavyavuuŋ pazi. Tauvene naghason yes daaba toit gha tibood saveeŋ yokiiŋ payau ila rau siriv. Leso nagham zi nala, ve natotoi zi pa yes toŋvetaz toit tau tileep izi Damaskus, ve tiwatagh tighe yau ezag pa uraat tauvene.
6 “Tauvene naburig ve nala. Nalaagh nala le nagharau nugh Damaskus. Aaz izalam imin zegmatuugh ma vene. Malau mako ve mbonari tiina kat igheen sambam ve izilam, le isul livutin ghau.
7 Tauvene natap nazi taan, ve nalooŋ saveeŋ ilam payau ighe: ‘Saul, Saul, puughu mindai ta unoknok ghuruuŋ pataŋani payau?’
8 Yau nayol aliiŋa naghe: ‘Tiina, yo sei?’ Ve i isaav payau ighe: ‘Yau Yesu to Nasaret. Yau ta yo ughurghur pataŋani payau ne.’
9 Zetagŋa tau yeŋa nilaghlaagh na tighita mbonari tawe paam. Eemon tilooŋ ŋeer tau isavsaav payau na aliiŋa mako.
10 “Yau naghasoni naghe: ‘Tiina, ughe nagham mindai?’ I iyol aliŋag ighe: ‘Uburig ve uloŋ ula nugh Damaskus. Mako tipaes payo pa uraat naol isov tau naghe naghuru ila nimam.’
11 Mbonari tana isul tiina kat le igham matag ikumkuum. Tauvene zetagŋa tilam tikis nimag, ve tipalele ghau gha niloŋ nila nugh Damaskus.
12 “Nugh tawe, ŋeer ee ilepleep, eeza Ananias. I maata iŋgalŋgal Maaron, ve izuari ghi ighe le itaghon duduŋai tutuuŋ tooni. Tauvene Yuda tisov to nugh Damaskus tipapait eeza tighe i ŋeer poia ee.
13 I iŋarui ghau ilam, iyooz zigeg, ve isaav payau ighe: ‘Tazig Saul, matam poia ve ughita nugh!’ Saawe duduuŋ tana, matag poia, ve naghita Ananias iyozyooz.
14 Ra isaav payau ighe: ‘Maaron to timbuunŋa, i tauu isiigh ghom wa. Leso igham ghom ughazooŋ pa loolo ve ŋgar tooni. Tauta ughit katin Ŋeer To Ŋgar Duduuŋa, ve ulooŋ saveeŋ ila i tauu aavo.
15 Gabua tau ulooŋa ve ughita pa taum matam na, yo aat usavia irau nughmariŋ. Leso upariaaŋ Yesu saveeŋ tooni, ve tamtamon tighur ila tooni.
16 Tauvene usaŋan saa muul? Uburig ta aazne, ugham yaa, ve ughason Yesu. Leso ireu sosor tsio ilale, ve igham ghom uŋgalaaŋ ila Maaron maata.’
17 “Murei ra, namuul nalam Yerusalem, ve nalepleep ta sene le saawe ee, naloŋ nala sirsiir to Rumei Tiina loolo, leso nasuŋ. Nasuŋsuŋ ila, le tandaghiiŋ ee ivot payau.
18 Naghita Yesu isaav payau ighe: ‘Uburig rekia mon, upul Yerusalem, ve ughau. Pa ighe yo upariaaŋ saveeŋ tsiau izi ta sene, yes irau tilooŋ ghom mako.’
19 “Yau nasaav pani naghe: ‘Tiina, tamtamon to nugh tane tiwatagh tighe: Muuŋ, yau nalaghlaagh irau rumei toozi, ve naghurghur yes tau tighur ilat tsio na tiloŋ tila ruum to yavyavuuŋ, ve naloslos zi.
20 Ve saawe tau Stepanus ivotia saveeŋ tsio, ve tiliŋ siŋ pani gha imaat, yau nayok pa ŋgar tana. Tauta nayooz tomania yes tau tiravu na, ve naŋgin nonoghiiŋa toozi to ŋgoaaŋ.’
21 “Eemon Tiina tsiau isaav payau ighe: ‘Uburig ve ula. Yau naghe nambaaŋ ghom ula pa nugh malau. Leso ugham uratoi yes tau Yuda mako na.’”
22 Eval tiina tighur taliŋazi pa Paulus ila ila le tilooŋ aliiŋa ighe Maaron imbaaŋo ila pa yes tau Yuda mako na. Ra tiboob muul tighe: “Ah, aravu imaat ila! Ileep ne, i poia eta? Tamtamon tauvene ileep sov!”
23 Yes tiboboob, ve tizuzuum nonoghiiŋa toozi to ŋgoaaŋ gha tisuruuv zi tizi, ra tikor taan, ve tisuruuva izazaa.
24 Tauvene tiina to yes zaaba isaav pa zaaba tooni ighe tigham Paulus gha tiloŋ tila ruum toozi loolo, ve tilosi le irau i ivotia puughu tau eval tiina atezi yavyav kat ve tiboboob pani tauvene.
25 Tauvene tiloŋ tila ve tipagheena izi, ve tikau niima ila ai, leso tilosi. Eemon Paulus ighason daaba to yes zaaba tau iyooz igharau na ighe: “Mindai, isaav ighe tamtamon eta, i to Rom, ve yes daaba to gharatooŋ saveeŋ titiir saveeŋ tooni soone, ve yam alos sorokini, pale iduduuŋ pa tutuuŋ to Rom?”
26 Daaba tawe ilooŋ saveeŋ tane, ve ila ipaes pa daaba toozi tau iŋgin zaaba tisov na ighe: “Uyamaan ghiit wa? Pa ŋeer tawe, i to Rom. Pale ugham saa ŋgar pani?”
27 Daaba tana ilooŋ paesiiŋ tooni, ra i tauu ila ighason Paulus ighe: “Ai, usaav ghazooŋa payau. Onoon? Yo to Rom?” Paulus iyol aliiŋa ighe: “Vee. Yau to Rom.”
28 Daaba tana isaav pani ighe: “Yau napul maet tiina kat, tauta namin tamtamon to Rom.” Paulus isaav pani muul ighe: “Ena yo. Ve yau napul maet eta mako. Pasaa, saawe tau tipoop ghau, yau to Rom.”
29 Yes zaaba tau tighe tilos Paulus na, tilooŋ saveeŋ tane, ve rekia mon tipuli. Ve daaba toozi paam iroi pa tauu. Pasaa, Paulus, i tamtamon to Rom. Eemon daaba tana isaav gha tikau niima ma aaghe sorok.
30 Daaba tau iŋgin zaaba tisov na ighe iwatagh kat: Paulus igham saa ŋgar ta yes Yuda tighita tighe isosor. Leso ighazooŋ pa saveeŋ tooni puughu. Tauvene tileep mboŋ nughizau, ra isaav gha tipool sen tau tikau Paulus pani na, ve ipoi yes daaba to watooŋrau tomania pooza tisov to yes Yuda tilam tilup zi, ve igham Paulus ilam gha ipayooze ila naghozi.
Uraat To Yes Mbaŋooŋa 22 in Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ