25 “Ve ndug ndug to Yuda maau ve tighur ila to Tiina toit, nene yei nisaŋgoor rau ila todi wa. Rau tonowen, nipaesia saveeŋ to lupuuŋ toit imbua. Nighaze: Aniiŋ to tipakur maaron kaaromŋa pani, nene tighani malep. Ve tighun ŋgai siŋi malep. Ve mbeb to ighaze tipuleel lua imaat, nene paam tighani sob. Ve tighur maat malep.”
26 Tineep mboŋ ndugizau, ghoro Paulus igham ndiran paaŋ tonowen, ve yesŋa tila ve tipamundigin uraat to gharatooŋ taudi, leso tiŋgalaaŋ ila Maaron mata. Ye ilooŋ ila sirsiir to Rumai Tiina lolo, ve ila ighita yes ndiran to watooŋrau, ve isavtaran di pa sawa sine to pale tipasob uraat to gharatooŋ taudi ve tigham watooŋrau todi todi.
27 Uraat to gharatooŋ taudi leso tiŋgalaaŋ ila Maaron mata, nene ikis di irau mboŋ liim ve ru. Sawa tonenen igharau ighaze isob, ve Yuda pida to tineep Asia ve tinim Yerusalem, tighita Paulus inepneep ilooŋ ila sirsiir to Rumai Tiina lolo. Tovenen tila tikisi, ve tipazaagh ival tiina pa tighur koi pani.
28 Timboboob tighaze: “Ai, yam ndiran to Israel, anim auul ghei! Ŋgeu tonene to aloŋlooŋ varu tighaze ilaghlaagh irau ndug ndug, ve ivovotia saveeŋ pa tamtoghon tisob, leso tiveleg ghiit toman tutuuŋ toit, ve Rumai Patabuaŋ tonene paam. Ve aazne, ye igham sosor tiina ite paam muul. Pasa, igham Grika pida tilooŋ tila sirsiir to Rumai Tiina lolo. Tauto tiwaghamun ndug patabuaŋ tonene, ve isami ila Maaron mata wa.”
29 Yes tisaav tovene pasa, muuŋ tighita Tropimus to ndug Epesus yesuru Paulus tilaghlaagh izi Yerusalem lolo. Tovenen tigham ŋgar sorok tighaze Paulus ighami, ve yesuru tilooŋ tila sirsiir to Rumai Tiina lolo.
30 Tamtoghon tilooŋ saveeŋ tonene, le yes Yerusalema tisob timundig, tiparlandaad tilooŋ tila sirsiir to Rumai Tiina lolo, ve tikis Paulus ve tisasaara tivot tila pumuri. Ghoro rikia moghon tipoon ataam to rumai ila ivool.
31 Tizuaria di tighaze le tirabi imaat. Eemoghon saveeŋ ilaan ila igham daba to iŋgin ndaaba tisob to Rom to tinepneep izi Yerusalem, tighaze: “Yes Yerusalema tisob tineep ila malmal tiina lolo!”
32 Tovenen daba tonowen rikia moghon iyou ndaaba pida toman daba todi, ve tilaan tizila pa ndug to malmal imundig pani. Yes Yuda tirabrab Paulus le tighita daba tonenen toman ndaaba toni tinim peria, ghoro tipuli.
33 Daba tonenen inim ivot todi, ve isaav pa ndaaba toni ve tikis Paulus, ve tikau nima pa sen ru. Ghoro ighason yes Yuda ighaze: “Ŋgeu tonene sei? Ye igham sa sosor to yam arabi ne?”
34 Ival tiina to tinepneep ve timboboob, tisasavia saveeŋ naol naol. Tovenen daba tonenen irau igham saveeŋ ghazooŋa eta pa malmal tonenen pughu maau. Pasa, oroor tiina matini. Tovenen isaav ila pa yes ndaaba toni ighaze tiŋguaaz Paulus ilooŋ ila ruum todi lolo.
35 Yes ndaaba tigham Paulus ve tila ndeet pughu, ghoro tisuri iza timbaada. Pasa, tighita tighaze ival tiina tiyaryaaŋ tighaze le tirab Paulus imaat.
36 Ival tiina titaghon di tila, ve timboboob tighaze: “Ineep malep. Arabi imaat!”
37 Yes ndaaba tigham Paulus tighaze tilooŋ tila pa ruum todi lolo, ve Paulus isaav ila pa daba todi ighaze: “Vena, irau nasavsaav toman ghom ris?” Daba tonenen ipamuul aliŋa ighaze: “Wai! Yom uwatag Grika aliŋadi?