18 Yes tila tivot toni, ve ye isaav padi ighaze: “Alooŋ. Ndag inim mata kat to you nanim navot taan suruvu to Asia, ve inim aazne, ŋgar to you naghamghami ila lolomim, yam aghita ve awatagi wa.
19 Sawa naol, lolog ipataŋan ve nataŋ. Pasa, sawa naol, yes Yuda tikalkaal ataam pa titatan ghou, ve tighurghur pataŋani naol tizaza tiou. Eemoghon you nayoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani, ve nagham ŋgar pa izag maau, ve nambesmbees pa Tiina toit Yesu.
20 Ve yam awatag: Saveeŋ isob to irau iuul gham, tauto nasavia payam le isob. You namatughez maau, ve naŋgooz saveeŋ eta payam maau. Nasavsaav ghazooŋa payam ila ival tiina matadi, ve ila ruum tiam tiam paam.
21 Ve nasavsaav ariaŋa pa yes Yuda ve yes Grika paam naghaze tipul ŋgar todi samsamiadi, ve titoor ŋgar todi ila pa Maaron, ve tighur ila to Tiina toit Yesu.
22 “Eemoghon aazne, Avuvu Patabuaŋ ipamundigin ghou ighaze you nala pa Yerusalem. Ve nakankaan: Pale sa mbeb ivot payou izi tonowe?
23 Eemoghon ndug tisob to nala padi, Avuvu Patabuaŋ isavsaav payou ighaze ruum to yabyabuuŋ toman pataŋani naol tisasaŋan ghou tonowe.
24 Ve you naghita naghaze nepooŋ tiou to taan, nene mbeb tiina maau. Ighaze tirab ghou namaat, nene mbeb sorok. Eemoghon you irau nataghon katin ataam to Tiina toit Yesu Krisi ighuri payou le napasobi. Ve uraat to ye tau ighuri inim nimag ne paam, naghaze napasobi le isob kat. Uraat tovene: You irau nayoon ariaŋa ve napariaaŋ saveeŋ to varu poia. Leso tamtoghon tiwatag ataam to poia to Maaron izaza to iit tamtoghon samsamiaad.
25 “Aghita. Muuŋ, you naneep ila lolomim, ve navovotia pooz to Maaron payam. Ve aazne, nawatag naghaze tiam eta irau ighita naghog muul maau.
26 Tovenen aazne, nasaav ghazooŋa payam tovene: Mboŋ Muri, ighaze tiam eta ilale, nene you sosor tiou maau.
27 Pasa, you naroron payam maau, ve naŋgooz saveeŋ eta payam maau. Ŋgar to Maaron ighaze yam ataghoni, tauto nasavia payam le isob.
28 “Matamim imosmoos pa taumim, ve aŋgin poian Maaron sipsip toni tisob to Avuvu Patabuaŋ ighur gham anim ŋginiiŋ padi. Yam irau aŋgin poian lupuuŋ to Maaron. Pasa, siŋ to tau Natu imaliŋ padi, ve ye igham di tinim le wa.
29 You nawatag. Sawa to napul gham ve nala, nene pale ndiran kaaromŋa pida tinim toman gham sorok, ve tiwaghamun Maaron sipsip toni tinimale ŋgavuun sagsag.
30 Ve yam taumim paam, tamtoghon tiam pida pale timundig, ve tighamun saveeŋ to Maaron. Leso tighereb yam to aazne ataghon Yesu ne, ve apul saveeŋ onoon ineeple, ve ataghon di pa ŋgar todi.
31 Tovenen apatum gham padi. Matamim iŋgal ndaman tol to itiŋa tanepneep. Sawa tonenen, you napul gham pa savsaveeŋ maau. Mboŋ ve ndag, you napatoot gham asob. Lolog payam kat, tauto nasavsaav payam toman taŋiiz.
32 “Aazne, naghur gham ala Maaron tau nima, ve nasaav payam naghaze: Matamim iŋgal Maaron aliŋa to isavia poia toni to izaza to iit tamtoghon samsamiaad. Pasa, saveeŋ tonowen irau ipalot gham, ve iseeŋ ŋgar tiam. Leso yamŋa ndiran toni patabuaŋa asob agham mbeb popoia tisob to Maaron ighaze igham di pait.
33 Sawa to itiŋa tanepneep, lolog igham pa silva, gol, ma nonogiiŋa to tamtoghon eta maau.
34 Ve taumim awatag: Taug nimag iyaryaaŋ pa uraat. Tauto nauul taug, ve nditag to tineep toman ghou ne paam.
35 Nagham tovene pa napatooŋ gham pa ataam to tagham uraat ariaŋa. Leso leed mbeb to tauul yes to tirau uraat maau. Iit irau mataad iŋgal Tiina toit Yesu aliŋa to isaav tovene: ‘Yes to matadi reiŋ mbeb, nene pale poia tiina to Maaron iza todi, ve lolodi poia ilib pa yes to tamtoghon tigham ledi mbeb.’”
36 Paulus isavsaav le isob, ghoro iput aghe izi taan, ve yesŋa tisuŋ.
37 Tisuŋ le isob, ghoro timundig tila tisavagi, ve yesŋa titaŋ tiina.
38 Pasa, aliŋa ris to ighaze yes irau tighita nagho muul maau, tauto igham di lolodi isami. Titaŋ le isob, ghoro tighami tila, leso tighuri iza waaŋ.