11 Tovenen yei niza waaŋ izi Troas, ve nighau deŋia nila nivot mutu Samotres. Mboŋ ndugizau, ghoro niraav muul nila, le nilooŋ izi ndug Neapolis to ineep taan tiina.
12 Ghoro nilaagh taan, ve nilooŋ nila pa Pilipai. Pilipai, nene ndug tiina eez to taan suruvu to Masedonia. Yes Roma tipamundigin ndug tonowen ila taan to yes Grika. Nila nivot tonowe, ve nineep irau mboŋ pida le isob,
13 ghoro umbom patabuaŋ to Maaron ivot. Tovenen nipul ndug tiina, ve nivot nila ya to ineep ndug dige. Pasa, yei nigham ŋgar nighaze yes Yuda avaat tiluplup di pa suŋuuŋ izi tonowe. Le onoon. Nila peria, ve nighita ndiliva pida tilup di tonowe. Ghoro mbolemai izi, ve yeiŋa niwasavon ghei pa Maaron aliŋa.
14 Yes ndiliva tonowen, todi eez, iza Lidia. Ye to ndug Tiatira. Ve irauraukol pa uli popoiadi to bodeeŋadi inimale aindan. Ye Yuda tidi maau. Eemoghon ighur ila to Maaron ve itaghon ataam toni, ve yesŋa Yuda tiluplup di pa suŋuuŋ. Sawa to ye ilooŋ Paulus saveeŋ toni, Maaron igham uraat ila lolo le ighur ila Paulus aliŋa.
15 Tovenen ye tau ve yes to tineep tomani ila ruum toni, tigham ya. Le isob, ghoro ye isaav payei tovene: “Ighaze yam aghita ghou aghaze you naghur ila kat to Tiina toit, ghoro anim ruum tiou, ve aneep toman ghou.” Ye izoorndug payei, tovenen nilooŋ aliŋa, ve nila ruum toni.
16 Sawa eez, yei nighaze nimuul nila pa suŋuuŋ ina to ineep ya paŋa. Nila le nivot to liva mbesooŋa eez. Ye, avuvu samia izeeva le irau ivotia mbeb pida to muri pale tivot. Tovenen yes daba toni tiyouyou yaam tiina ila uraat toni tonowen.
17 Ye ighita yeiŋa Paulus, tovenen itaghon ghei ve imboboob ighaze: “Ai, aghita. Ndiran tonene, yes mbesooŋa to Maaron Tiina To Ilib Pa Ndimaronŋa Tisob. Yes tinim pa tivotia ataam to Maaron igham mulin gham, ve aneep pooi.”
18 Ndag to naol ne, ye inoknok bobaaŋ moghon le Paulus tini imum pani kat. Tauto sawa eez, itoora, ve iyaan avuvu samia tonowen ighaze: “Ai! You nasaav ariaŋa payom ila Yesu Krisi iza: Upul liva tonanan, ve ughau ula!” Sawa tonenen kat, avuvu samia ipul liva tonowen, ve ighau.
19 Tovenen yes daba to liva tonenen atedi yabyab kat pa Paulus yesuru Silas. Pasa, yes tighita ataam todi to ghamuuŋ yaam, nene ivool wa. Tovenen tikis yesuru, ve tisasaar di tila maran, leso tipayoon di pa savsaveeŋ ila yes pooza to ndug matadi.
20 Tigham di tila, ve tipayoon di ila yes pooza matadi, ghoro tiŋgal saveeŋ padi tighaze: “Ndiran tonene, yes Yuda. Tinim ndug toit, ve tighereb pataŋani naol tivotvot ila ndug lolo.
21 Ve yesuru timalaaŋ pa tutuuŋ toit Roma paam. Pasa, tipapazaagh tamtoghon pa ghamuuŋ ŋgar pida to tutuuŋ toit iŋgalsekin ghiit pani.”
22 Ival tiina to tinim pa lupuuŋ, tilooŋ saveeŋ todi, le anadi atedi yabyab pa yesuru, ve tiŋgal saveeŋ padi paam. Tovenen yes pooza to ndug tireep yesuru nonogiiŋa todi tizi, ve tisaav pa tamtoghon pida ve tilos di.
23 Tilos katin di le naghodi isami. Ghoro tigham di tila, ve tighur di tilooŋ tila ruum to yabyabuuŋ lolo, ve tisaav ariaŋa pa ŋgeu to iŋgin ruum to yabyabuuŋ tighaze ye irau iŋgin katin di.
24 Ŋgeu tonowen ilooŋ aliŋadi, ve isasaar di tilooŋ tila ruum lolo to ineep looŋa kat. Ghoro ikapis aghedi pa ai tintina ru, ve ikau ai tonowen matadi le tuŋia.
25 Paulus yesuru Silas tinepneep le mboŋ anoŋa. Yesuru tisuŋsuŋ ve timboumbou mbouŋ pa tipait Maaron, ve ndiran pida to tineep toman di ila ruum to yabyabuuŋ lolo, tighurghur taliŋadi padi.
26 Mala maau ve yoŋgyoog tiina kat itok taan le iwatokin ruum to yabyabuuŋ tonowen, ve ataam tisob tikaak. Ve sen to tikau tamtoghon pani, tisob timazug tizi.
27 Ŋgeu to iŋgin ruum to yabyabuuŋ ne, ruŋa iza ve imundig, mata ila le ighita ataam tisob tikaak. Tovenen ighaze pa tamtoghon tisob tighau tila wa. Tauto ipas buza toni, ve ighaze iŋgeer tau imaat.
28 Eemoghon rikia moghon Paulus imboob ila pani ighaze: “Ai, ukaria taum malep! Yei nisob ninepneep ne. Tiei eta ighau maau.”
29 Ŋgeu tonenen imboob ila, ve tigham yaryarooŋa inim. Ghoro ilaan ilooŋ ila toman matughezaaŋ tiina, ve itap izi Paulus ve Silas aghedi pughu.
30 Ghoro, imundig muul, ve igham di tivot tila pumuri, ve ighason di ighaze: “Ndolman tiou ru, pale nagham vena, leso Maaron igham mulin ghou ve naneep pooi?”
31 Yesuru tipamuul aliŋa tighaze: “Ughur ila to Tiina tiei Yesu, leso igham mulin ghom toman yes to tineep ila ruum tiom ne paam.”
32 Ghoro, ŋgeu tonenen iyou yes to tineep tomani ila ruum toni tinim, ve Paulus yesuru Silas tivotia saveeŋ to Tiina toit padi.
33 Mboŋ ee moghon tonenen, ye igham yesuru tila, ve imen mbotadi. Le isob, ghoro rikia moghon ye toman yes to tineep tomani ila ruum toni, tisob tigham ya.
34 Ghoro igham Paulus yesuru Silas tilooŋ tila ruum toni lolo, ve igham adi aniiŋ. Ye lolo poia kat. Pasa, yesŋa ndita tisob to tineep tomani ila ruum toni, tighur ila to Maaron wa.
35 Ndugizau, ghoro yes pooza to ndug timbaaŋ kukud pida tila to ŋgeu to iŋgin ruum to yabyabuuŋ, ve tisaav pani tighaze: “Ndiran ru tonowen, upul di tila.”
36 Tovenen ye ila ve ipaesia yes kukud aliŋadi pa Paulus ighaze: “Yes pooza timbaaŋ ghou nanim tighaze you napul gham ala. Tovenen yamru avot ala toman lolomim poia.”
37 Eemoghon Paulus isaav pani ighaze: “Maau kat! Yes pooza to ndug tonene timalaaŋ pa tutuuŋ to Rom wa. Pasa, yeru tamtoghon to Rom. Eemoghon yes titiir poian saveeŋ tiei maau, ve tilos sorokin ghei ila ival tiina matadi, ve tizeev ghei nilooŋ nila ruum to yabyabuuŋ lolo. Ve aazne, tighaze tizurun ghei inimale yoŋgaaŋ? Maau! Taudi tinim, ve tigham ghei nivot nila.”
38 Tovenen yes kukud timuul tila, ve tipaesia Paulus aliŋa pa yes pooza. Sawa to yes pooza tilooŋ tighaze Paulus ve Silas, yesuru tamtoghon to Rom, matughezaaŋ tiina igham di.
39 Tovenen taudi tila, ve tirab yesuru atedi, ve tighason di pa tipul sosor todi. Ghoro tigham di tivot tila pumuri, ve tighason di pa tipul ndug todi ve tila.
40 Yesuru tipul ruum to yabyabuuŋ, ve tiŋarua Lidia ruum toni tila. Tila peria ve yesŋa yes toŋvetaz to Krisi tilup di tonowe. Tipalot di pa savsaveeŋ pida le isob, ghoro tipul di, ve tila.